Nova Evropa

i preduvjeti za velike finansijske operacije i transakcije biti mnogo slabiji. Početkom Svjetskog Rata, kamatnjak za državne zajmove bio je oko 4%; danas je mnogo veći, i nema izgleda da će se brzo spustiti, A sve da momentano i popusti, na prvi ozbiljan glas da prijeti opasnost rata, znatno bi poskočio, Visinom kamatnjaka morao bi biti pokriven znatan dio rizika koji nosi sobom plasiranje takovih zajmova,

| Unutrašnja tržišta pojedinih držav4 bila bi u takvom stanju, da bi bilo teško i pomisliti na veće unutrašnje zajmove; utoliko prije Što bi upisivanje takovih zajmova, u većini slučajeva, značilo gubitak iznosa u njih plasiranih, Samo prisilni zajmovi mogli bi uspjevati; a prisilnim zajmovima ne dadu se prikupiti obilnija sredstva. Sa spoljnim zajmovima išlo bi još teže. Jer ko bi se danas usudio da državama koje su u ratu daje veće zajmove? Prvo, što takove operacije ne bi bile popularne u neutralnim državama; a drugo, što bi one bile skopčane sa znatnim rizikom: izgubljen rat značio bi, u buduće, za svaku državu i njenu definitivnu propast, a tu je onda posve irelevanino uz koje je klauzule sklopljen mozemni zajam,

Za prošlog rata, Hmansiranje s pomoću novčanica Notne Banke počelo je tek u kasnijoj perijodi, U budućem ratu, situacija bi kod većine država bila takova, da bi se na Notnu Banku moralo odmah apelirati, Prema tome, inflacija bi išla paralelno s objavom rata, A kako bi to djelovalo na kurs nacijonalnog movca, ne treba tek naglašavati; pogotovo, ako imamo u vidu da bi i bez obzira na inflaciju nastao bijes od nacijonalnoš novca, Još se ne bi odigrale ni prve bitke, a valute pojedinih država, upletenih u rat bile bi iz temelja uzdrmane,

Mi smo vidjeli i kod prošlofđa rata, da su — bar za neko vrijeme — teško stradavali finansijski i oni koji su dobili i oni koji su izgubili rat. U buduće bi to bilo u još većoj mjeri, Finansijske perturbacije, koje bi se pojavile već kod objave rata, tako bi poremetile privredni život da bi kasnije teško bilo naći izlaza; a možda Ba se uopće ne bi ni našlo, Iz općegš finansijskog i privrednog sloma, koji bi se Javio kao posljedica novoga rata, nastali bi takovi socijalni potresi i pokreti, da bi oni uzdrmali temeljima i najveće i najkonsolidovanije države, Ukoliko bi taj novi rat bio većih dimenzija, posljedice bi bile teže, i proleterski pokreti uzeli bi toliki mah da bi situacija prešla lako u njihove ruke, Može se mirno reći, da bi jedan veći rat u Evropi imao neminovno ха posljedicu boljševiziranje Evrope. 1 to nesamo boljševiziranje država koje bi se uplele u rat nego i svih ostalih, Rječju, jedan nov veliki rat izazvao bi neminovno finansijski i ekonomski slom, što bi utrlo puta najkrajnijim i najradikalnijim socijalnim pokretima,

Dr. 1. Boelin. 67