Nova Evropa
»biznes«, 1. j. ono pola tuceta finansijskih magnata, koji u ovoj demokratskoj zemlji predstavljaju oligarhijsku vladu u autokratskoj formi, kraj današnjih socijalnih i ekonomskih problema ne pokazuju nimalo razumijevanja za rusoovska mudrovanja. Štaviše, oni odlučno guraju Vladu u aktivan posao, izazvavši time kulturnu i političku opoziciju kakova bi svakoj vladi na svijetu osigurala doživotno gazdovamje.
Čim su se ukazali prvi znaci žitne krize, tamo s jeseni 1929, savezna Vlada je američkom brzinom obrazovala agenciju poznatu pod imenom »Federal Farm Board« (Savezni Odbor za Poljodjelstvo), i ovome postavila na čelo praktičnog trgovca, čovjeka s burze, koji se odmah, bez parlamentarnog nadahnuća, latio teške zadaće da sačuva cijenu žita, ili bar da joj omogući redovan uzmak, Akcija je započela po svim pravilima privatne inicijative, Nakon sloma na svim svjetskim burzama, u novembru 1929, »Federal Farm Board« ušao je s državnim milijonima i za državni račun u čikašku burzu žitarica, s ambicijom da cijenu žita enerdičnim kupovanjem održi oko 1,15—1.20 dolara od »bušla«. Pod ogromnim pritiskom svjetske ponude, »Federal Farm Board« morao je ustupiti, da za neko vrijeme padne u neaktivnost, No kritični ekonomski položaj koliko seljaka toliko i cijele zemlje ponovo prinudi ovu ustanovu da se lati svoga sizifovskoS posla, Koncem decembra 1930, državne pare grčevito drže cijenu žita na čikaškoj burzi na 75 centa od »bušla«, dok se za isti nudi u Liverpulu oko 60 centa, a u Vinipegu (u Kanadi), tik preko granice zemlje, za nešto oko 50 centa. Jedino uz ogromnu carinu od 42 centa od »bušla« moguće Je državu zaštititi od stranog priliva žita,
Na taj način država dolazi u red veleposjednika žita, te joj skladišne isprave pri koncu godine 1930 glase na 4,200,000 metričkih centa žita, Nastaje pitanje, kako će država da se riješi ovih i naknadno pridolazećih količina ovo# poljskog produkta? Nikakove se kombinacije o tome još ne čuju, Moje je lično mišljenje, da će Vlada ponoviti svoje ratne transakcije, t. J. odobriti zajam kojoj stranoj državi, te isti djelomično ili potpuno isplatiti u žitu, Svakome je jasno, kako će to djelovati na jugoslovensko tržište, u slučaju da Amerika preda državno žito kojemu od naših jakih konzumenata.
Da vidimo sad, koji su uzroci i povodi ovom obilju žita. Ako bacimo pogled na predratnu i današnju poljodjelsku mapu, opazićemo da je geogralija žita u ovim dvema vremenskim perijodama pretrpjela stanovite promjene, Predratna žitna konstelacija drupiše velike evropske industrijske predjele Као potrošače, sa podunavskim i ruskim ravnicama kao glavnog snabdjevača; tek za podmirenje ovih još nepokrivenih potreba dolazio je na red i u obzir ostali svijet kao snabdjevač, Ratom
123