Nova Evropa

nastale prilike prinudile su osnovna svrstavanja u drugoj ravnoteži, Kroz pune četiri godine svaka je trgovačka veza izmedju Zapadne Evrope, Centralne Evrope, i Rusije, bila potpuno odsječena. Saveznici su se jedino mogli spasti od Sladi uz pomoć ostaloga svijeta, koji se samaritanske uloge latio čisto iz materijalnih pobud4. Žito je naglo poskočilo od jednog na tri dolara po bušlu, a američki, kanadski, argentinski, i australski seljaci stadoše još naglije da šire, gnoje, 1 obradjuju svoja polja, Poslije Rata, prilike su se u korist ovih potonjih još utoliko poboljšale ukoliko su i ladne žitnice Evrope — Podunavlje i Rusija potražile od njih hranu. Sa postepenim ozdravljenjem Evrope, nekadanji snabdjevači nastoje da se opet dočepaju svoje tradicijonalne uloge, pa kako u trdovini jedino cijena igra ulodću, to je potrošač i dalje pokrivao Slavni dio svojih žitnih potreba iz preko-atlantskih predjela, koji su — unatoč prevoznih tiroškova — u stanju da nude bolje uvjete, Ali su se uskoro pojavili oblaci i nad prekomorskim poljodjelstvom, Nošeno svojim vlastitim razlozima ono povišava produkciju žita do mjere koja će prouzročiti odlučnu deflaciju vrijednosti kako ove Фако 1 ostalih poljskih plodina, A da zlo ne bude тапје, Rusija зе postepeho vraća ka svojoj staroj ulozi,

Najačim eksporterom žita prije Rata bila je Rusija; izmedju 1910 i 1914 dodine, prosječni izvoz žita (u metričkim tonama), za neke zemlje bio bi ovaj (»Yearbook United States Department of Agriculture«, 1930, str. 610):

Rusija 5,750,000 Sjedinjene Države Amerike 3,650.000 Kanada 3,300.000 Argentina 3,000.000 Australija 1,720.000

Naprotiv tome, izvoz žita u godini 1929, za ove zemlje {u metričkim tonama), bio bi ovaj:

Kanada 14,900.000 Argentina 7,300.000 Sjedinjene Države Amerike 5,700.000 Australija 3,800.000

dok je iznos ruske žetve u godini 1930 najveći tamo od Rata, pa je izvan svake sumnje da je neočekivani dolazak ruskog žita na svjetska tržišta tijekom posljednje godine mnogo pridonio niskim tečajevima žita u Liverpulu i po cijelome svijetu. Konzervativno se računa, da posljednja žetva stavlja Rusiji na raspolaganje oko 3,500.000 metričkih tona žita za izvoz.

124