Nova Evropa

| progutalo je veće sume nedo Što su u tu svrhu bile predvidjene u proračunu,

Budžet za godinu 1932, koji je nedavno Kongres odobrio, ističe, da će pogon državnog aparata od juna 1931 do juna 1932 stajati pola milijarde dolara više nego li prije pet godina. Bilanca prihoda i rashoda udešena je tako da bi taj proračun od 4,054,519,200 dolara imao donijeti konačni suvišak od 30 milijonš dolara,

Izvori koji su mobilizovani za egzistenciju američke državne blagajne dadu se svrstati u dvije kategorije: prihodi koji se ponavljaju (»recurrent«), i takovi koji se ne ponavljaju (»>non-recurrent«), Prvi uključuju primitke na koje Vlada u svakome proračunu stalno računa (паргишјег, рогег na dohodak, carme, taksa na duvan, itd,), dok druga kategorija označuje prihode koji ne čine redovne dohotke državnoj blagajni (naprimjer od novca koji je država za vrijeme Rata pozajmila: željeznicama, prodaja neupotrebljenog 1 пепробгеђ |уоб тајеrijala, utjerivanje zaostalih poreza, itd.), |

Najvažniji državni prihod čini svakako porez na dohodak; predvidjeno je da će isti, u budžetu za godmu 1932, značiti 55 od sto od svih primitaka, Drugi po važnosti jeste takozvani »razni unutarnji prihodi« {»miscellaneous intemal revenues«), koji u ovome budžetu pokriva oko 1655 od sto od svih primitaka; u ovu klasu spada: porez na duvan, na karte za kocku, na narkotike, na nasledjena dobra, te porez na prodaju obliбаспа (dionice i bonovi), itd,, Za carine se računa da bi imale donijeti oko 15 od sto od ukupnih prihoda, dok na račun ostalih stavaka ide oko 13 od sto od primitaka, U ovu se posljednju grupu ubrajaju i dohoci od spoljnih raftnih zajmova, koji bi u godištu 1931—1932 imali donijeti svotu od 185 milijona. dolara na ime amortizirane glavnice, i 62 milijonš4 dolara na ime kamata, |

U proračunu za isto godište 1931—1932, sedamdeset od sto rashoda ide na račun sanacije posljedica od Svjetskog Rata i priprema za buduće ratove; fu je uključeno oko 450 milijona dolar4 za vojsku (pribrojivši amo i troškove za regulaciju rijeka 1 Јака), 375 пиШјопа дојага za mornaricu, 900 milijona dolara za penzije vojnicima iz prošloga Rata, oko 600 пи јопа дојага га kamate na državni dug, i oko 470 milijona dolarš za amortizaciju istog, Što preostaje, oko 30 od sto, pokrilo bi administrativne troškove raznih resora i komisija, fimansiralo bi Predsjednika i Parlamenat, otišlo bi na razne subvencije {parobrodarskim društvima, na održavanje cijene. poljodjelskim proizvodima), itd,.

Politika Ministarstva Finansija ide poglavito zatim, da · obori troškove kojima državni dug tereti poreznike, i u tom

369