Nova Evropa

Današnja svjetska privredna kriza osjeća se svugdje u više pravaca, U tome se ona poglavito i razlikuje od ranijih kriza, Које su redovno bile parcijalne te pošadjale samo dijelove privredne djelatnosti, ograničujući se obično samo na nekoliko. država, Ova današnja kriza dolazi do izražaja, prije svega, u silnoj nezaposlenosti koja vlada u svijetu, zatim u niskim cijenama pojedinih artikala koji se proizvode u masama, i napokon и зте јата i poteškoćama па finansijskom području. Nezaposlenost pogadja u prvom redu industrijske države, te u nekim državama broj onih koji su sposobni za rad, i koji bi htjeli raditi a ipak do rada ne dolaze, iznosi po nekoliko milijona; ako 'pribrojimo njima i članove njihovih porodica, onda vidimo da u nekim industrijskim državama do petina stanovništva nema zarade, Toliki broj nezaposlenih utiče naravno i na smanjivanje kupovne snage, što opet izlučuje iz privredne djelatnosti nove milijone; a budući da se milijoni ljudi ne mogu prepustiti javnoj dobrotvornosti, jer ni najveće karitativne ustanove nisu dorasle sadašnjim prilikama, prisiljena je zajednica, i u prvom redu država, da potporama omogući opstanak nezaposlenih. Ovo opet traži nove velike i nepredvidjene izdatke, koji opterećuju i remete ravnotežu budžeta. Ali o tome pitanju govori se Opširnije na drugom mjestu,

Pad cijena, naročito agrarnih produkata, ispod predratnoš pariteta, onemogućuje pokrivanje troškova proizvodnje, te su stotine milijona ljudi u agrarnim državama, uslijed niskih cijena, kao i uslijed nemofućnosti prodaje uopće, prisiljeni da svoj standard života reduciraju na minimum, Time se, naravn0, povećava nezaposlenost, jer smanjen konzum utiče i mora da utiče, na produkciju u smislu redukcije. Ako još uzmemo u obzir i racijonalizaciju u svim granama privredne djelatnosti, koja ide zatim da ljudsku snašu u što većoj mjeri zamijeni mašinom, jasno će nam biti, koliko je dubok problem nezaposlenosti, i kako se on može riješiti Jedino u sklopu svih ostalih pitanja današnje svjetske krize. Teško stanje poljoprivrede nesamo da loše utiče na državne prihode, nego i primcravYa državu na nove velike izdatke u svrhu subvencijoniranja роједитић бтапа poljoprivredne djelatnosti, a smanjenje državnih prihoda uslijed besposlice i pada cijena agrarnih produkata, kao i роvećanje izdataka za pomoć onima koji su ostali bez rada, kao

· ·

{ za subvencije pojedinih grana poljoprivrede, poremećuje uveliko državne budžete, Ovako stanje na političkom i na DriVvrednom polju ima za posljedicu da su izgledi za zajmove mnogo nepovoljniji nedo ranije; pa ako koja država i dobije zajam,

uvjeti su daleko teži nedo što su bili još do prije nekoliko

godin4, : | Na našu domaću privredu djelovao je, u prvom redu, pad cijena na internacijonalnom tržištu, Taj pad bio Je najveći u

140