Nova Evropa

kriza, prouzrokovana u prvom redu prilikama na internacijonalnom tržištu, pododila u znatnoj mjeri i našu privredu: ona je izazvala krizu trgovine, obrta, i industrije, pa po tome otvorila i problem nezaposlenosti koji dosad nismo poznavali. A opće pogoršanje privrednih prilika — smanjenje uvoza i izvoza —, te smanjenje trgovačke i industrijske djelatnosti, moalo je naravno nepovoljno djelovati i na naše bankarstvo,

_ Teškoće u kojima se nalazi znatni dio naše privrede morale su, kako rekosmo, loše uticati i na državne finansije, kako je to slučaj u cijelome svijetu. U svim državama su na dnevnom redu deficiti u budžetima i znatna redukcija u izdacima, odnosno zavodjenje novih poreza i prireza. Intervencija države da se poljoprivredniku omogući povoljnije unovčenje pšenice koštaće državu koju stotinu milijona dinara, ukoliko se jedan dio ovoša ne prebaci na konzumente u vidu povišene cijene za brašno i kruh, Na drušoj strani, treba očekivati da će i državni prihodi da podbace: redukcija uvoza ima posljedicom redukciju prihod3š3 od carina; a redukcija kupovne snage širokih slojeva ima posljedicom redukciju prihoda koji su podvrgnuti trošarini. Kako dakle vidimo, svjetska kriza, koja je kod nas neposredno pogodila samo našu poljoprivredu, po svojim posljedicama pogodila je na koncu i sve ostale grane naše privrede, neisključujući ni državne finansije. i

Što se tiče nezaposlenosti kod nas, ne može se reći da je ona posljedicom smanjenoS izvoza, budući da mi industrijske artikle izvozimo u maloj mjeri, — u većoj količini izvozimo jedino drvo. I za naše drvo, od svih nepoljoprivrednih artikala koji su u krizi, može se kazati да је pogodjeno prilikama u inozemstvu: opadanjem potrošnje drva ı niskim cijenama. Naša nezaposlenost spada u smanjenje privredne djelatnosti zboš opadanja kupovne snage poljoprivrednika, kao i zbog svega

onog što je u vezi sa smanjenjem te kupovne snage. Teškoće u kojima se nalazi naša poljoprivreda, a po njoj i ostale grane naše privrede, posljedice su dešavanja na svjetskim tržištima, na koje mi nismo imali gotovo nikakove ingerencije, te su za naše današnje prilike uglavnom krivi dogadjaji van našeg dohvata, Naravno da time nije rečeno, da se mi nismo mogli uspješnije braniti od raznovrsnih uticaja te svjetske krize na našu privredu, odnosno da nismo trebali svojskije i vještije prionuti oko uklanjanja ili sprečavanja njenih posljedica,

Ali, time što je i naša privredna kriza posljedicom dešavanja van našeg dohvata, postaje jasno da mi sami, ı samo našim vlastitim silama, ne možemo ni izliječiti sve loše pojave te krize, Danas, u ovo doba svjetskog prometa, gotovo bi bilo i nemoguće za pojedine privrede da se razvijaju u drugom pravcu nego što ga slijede druge privrede, Ako čitavome svijetu ide

loše, ne može ni nama biti dobro. Ipak, treba da nastojimo

142