Nova Evropa

Knjige i listovi,

L, Pasvoiskog „Privredni nacijonalizam podunavskih državA”,

U vezi s izvodom iz predavanja D, N, Henemana u našem današnjem uvodnom članku, treba da skrenemo pažnju naših čitalaca na odlično delo drugog jednog uglednog američkog pisca, L. Pasvolskog (Leo Pasvolsky): »Economic Nationalism ofthe Danubian State s«, koje je izašlo još pre dve-tri godine, u Njujorku, kao izdanje uskoro pre [оба (1927) osnovanog Brukings-instituta (The Brookings Institutio*), čiji su ciljevi, uglavnom, konstruktivna pomoć razvijanja zdrave nacijonalne politike, i vežbanje svršenih studenata u socijalnim naukama; ili — kako piše pod glavnim naslovom — »ispiti-

;,

vanja za rekonstrukciju medjunarodne privrede«. G, Pasvolski je već i ranije saradjivao na izdanjima Instituta,

Direktor ovog Instituta (H, G, Mou!ton), u kratkom predBovoru knjige, kaže medju ostalim: »Pri kraju Svetskog Rata izdvojene su Austrija, Madžarska, Češkoslovačka, Rumunija, i Jugoslavija, iz starog reda i postale su od njih nezavisne poliнеке i, verovaino, privredne državne jedinice, Ali, i nakon deset godina rekonstrukcije i nastojanja da postignu ekonomsku nezavisnost, ovi narodi ostaju delovima jednoš privrednog carstva, te postoji nemilosrdan pritisak u pravcu ekonomske solidarnosti medju njima«, Ove rečenice odaju ujedno i smisao knjige Pasvolskoča, koja je podeljena na sedam “delova, od kojih prvi izlaže predratno privredno stanje Austro-Ugarske, te Rumunije i Srbije, iznoseći ujedno neposredne ekonomske posledice raspada hapsburške Monarhije, dok u drugom, trećem, četvrtom, petom, i šestom delu pisac anališe porafnu privrednu povest Austrije, Madžarske, Češkoslovačke, Rumunije, i Jugoslavije, da u sedmom delu dadne pregled nezgoda i neдаба од kojih celo ono područje pati posle Rata, te da govori O mogućnostima poboljšanja s pomoću uzajamne pomoći i medjusobne saradnje na privrednom polju. Na kraju je dodatak o medjunarodnim obračunima podunavskih zemalja (u kojem JugoO liguriše sa svega jednom kratkom publikacijom iz godine 1926),

Ova knjiga je i korisna, s obiljem svojih podataka, i zanimljiva, po zaključcima do kojih je njen pisac pomnim proučava-

;,

njem i razmišljanjem došao, pa se nadamo da ćemo još imati

prilike na nju se vratiti u »Novoj Evropi«,

i TJ

167