Nova Evropa

dobrim vremenima, jedino ako degradira svoj životni standard na najniži stepen, Trebalo bi samo vidjeti kako žive, kako se hrame, i kako spavaju, radnici od 3—4 pesosa na dan! Iseljenici zapadnih naroda ne putuju u svijet tako bezglavi i nespremni kao naši ljudi. Nijemci, Britanci, Talijani, Švajcarci, i uopće svi zapadni i sjeverni marodi, kada amo dolaze znaju 8 dje dolaze i na što dolaze, Naš čovjek polazi u zemlje i krajeve neimajući a ma, ni najmanjeg pojma šta ga tamo čeka i da li postoji potreba njeđove spreme u tom kraju, Po južnoameričkim zemljama, na stotme Srupa neukih, sebi ostavljenih iseljenika, trajno pješače — nemogući platit podvoz — od jednog kraja до Агибоба, kao izgubljene duše, tražeći posla, Trebalo bi samo znati, koliko je naših ljudi prešlo Amde tražeći rada uzalud, Južna Amerika je polje za dobra zemljoradnika, za kvalifikovana radnika — osobito zidara i drvodjelca —, za mladića sa praksom mješovite trgovine, Ko u Ameriku dolazi bez ikakova znanja, taj skupo plati Ameriku; od takovih uspije samo jedan mali procenat, a ostali tesdle ili propadnu, U Ameriku treba doći spremam, da se la sprema iskoristi na širem i pogodnijem terenu nego li se ima kod kuće,

Budući da jugoslovenski iseljenici dolaze u svijet najnespremn:ji, po sebi se razumije da je i naš procenat žrtava propadanja, neuspjeha, uzaludnih napora, — najveći, U domovini se neprestano isliče ono pet-šest naših ljudi koji se dovinuše zamjernoš bogatstva, kao da su naši bogataši u Južnoj Americi sve na gusto posijani. Naprotiv je istina da, зтагтјегло пазет Ђгоји, па пипато талпј! ргосепа« ђованћ ис! пебо то2%да ikoji drugi narod, Ovaj procenat bi, dakako, bio таповбо џесл, 1 srazmjerno za domovinu korisniji, kad bi naši iseljenici polazil: u svijet spremniji i upućeniji, Da slika bude polpunija, treba istaknuti, da u Evropi sigurno nema zemlje koja bi od Jugoslavije slabije poznavala život i prilike svoje emigracije u svijetu i manje se za nju interesovala,

A ko, u domovini, i na koji način, da se brine da bar naša buduća emigracija polazi u svijet spremnija i upućenija, pa da bude manje žrtava i propadanja, a više uspjeha i koristi za emigraciju i za domovinu? To je pitanje koje ostavljamo domovini da o njemu razmišlja i da ga riješi, Samo napominjemo, da se teški problem emigracije ne može rješavati paradama mi banketima već tu treba dubokog proučavanja i poznavanja problema i savjesnog primjenjivanja potrebnih mjer4,

1. F. Lupis-Vubić (Buenos Aires).

271