Nova Evropa

zakona пе bi zamjerili, pa smo mi ipak opstrujirali, i možda, dobrim dijelom, upravo zbog te poruke,

Ili, da navedem primjere iz vremena Rata, Kud će otvorenija borba od stupanja u dobrovoljce, pa su ipak mase Boзапаса i Hercegovaca stupile u dobrovoljce, te su Bosanci i Hercegovci i sačinjavali gro dobrovoljaca iako su znali da se nesamo lično izlažu, nego i to da će im austrijske vlasti odmah kuće razrušiti, stoku zaplijeniti, a rodbinu imternirati, što se redovno i dogadjalo, I sama lična opasnost dobrovoljaca veća je od opasnosti jednog vojnika Srbijanca, koji je po podaničkoj dužnosti morao uzeti pušku i boriti se, jer je u zarobljeništvu dobrovoljca čekala kugla u čelo, ih vješala, dok je — po medjunarodnim zakonima — vojnik bio zaštićen, Opasnosti kojima je izlagao rodbinu i sve svoje imamje bile su po vrhu, Pa je uza sve to bilo dobrovoljaca, i bilo ih je mnogo, lako da je dobrovoljno javljanje bilo redovna pojava kod Bosanaca i Hercegovaca, A bilo ih je čak i takovih koji su u Americi, povrh svega ostalog što sam ovdje spomenuo, ostavljali uspješne poslove i siguran izgled obogaćenja, pa poletili da se bore za domovinu, Zar to nije otvorena borba, i može li se to pretpostaviti od smova jednogš »podlog« naroda?

G. Gjermanović ne zna ni srpskog jezika dovoljno da se lačmo izrazi šta misli, pa zbog toga pribječava simboličnim izrazima, te nekakva »mistična furija«, te »bog pravoslavni«, »bog nacijonalni«, »bog muslimanski«, »bog katolički«, »lažni doratni autoriteti«, i L, d,, Usljed toga om nije svagdje potpuno jasan, i nerazumljiv je, Ali, ukoliko je razumljiv, vidi se da su sVe OvO Šlo je om mapisao Тек subjektivne opservacije i izljevi gnjeva, bez logike i bez dobronamjernosti, što se lako laje dokazati na mjegovim primjerima. Kao prvi primjer navodi on unišlavanje Сита Возпе i Hercegovine od strane samih Bosanaca i Hercegovaca: »Strahovito devastiranje šuma — jedno zlo kakvo možda nijedan narod u movijoj istoriji Evrope nije pretrpeo od svojih rodjenih sinova«, Ova njegova tvrdnja neistmita je, jer mikada Bosamci i Hercegovci, svi sxupa, i seljaci i kaputaši, kako nas on dijeli načinom dosad u mas neuobičajenim, kažem, svi skupa Bosamci i Hercešovci nijesu ni u jednoj godini posjekli i wištili ni toliko šume ko: liko je šume u Bosni i Hercegovini u toj godini priraslo, Alo је bilo upropašćivanja šuma u Bosni i Hercegovini, upropašćivale su ih strane firme, po dozvoli austrougarskih okupatorskih vlasti, ali me sa odobrenjem i pristankom Bosamaca i Hercegovaca, nego uz njihove proteste u Javnosti, i u Saboru, had je Sabor bio otvoren, Iza Oslobodjenja, opet je više upropastio šum4 Bosne i Hercegovine jedan Srbijanac (bivši generalni direktor šuma Stamenković), mijenjajući ugovore stranih

337