Nova Evropa

Dosodilo se medjutim da su, avgusta 1702, Ličani digli bunu radi zuluma svojih austrijskih zapovednik4, te ove pobili a oslobodili od galije jednog svog nevino osudjenogš vojvodu, Uspeh ove bune imao je zarazno dejstvo na narod s ove strane Velebita, pa se je uskoro uskomešao narod u Викома, а januara 1704 »Morlaci« iz sela Žedara, pod vodjstvom svogća poglavara Ilije Nanića, sidjoše u Obrovac i pobuniše i ostale krajeve. Na velikom narodnom zboru koji je tada sazvan, a na koji su pristupili i mnogi Slavari iz Kotara, primljena je jedna drska pritužba na generalnog providura Marina Zane, i pozvan je ceo narod u kninskom, drniškom, šibenskom, i skradinskom kraju, da se pridruži pokretu Bukovčan4, Ova takozvana Виkovačka Buna ugušena je od providura, pošto Je uspeo da narodne poglavice prizove ili domami pojedince k sebi u Split, i da ih jednog po jednosš skrha i zavede obećanjima, dok nisu na kraju ostali nesalomljivi i dosledni samo začetnici bune: pop Petar Jagodić-Kuridža i dlavari Žabetić i Nanić, koji biše osudjeni na smri, аб гђебобе и“ Liku, da kasnije ipak padnu šala Mlećanima i budu zarobljeni, odnosno pogubljeni,

Bukovačka Buna bila je jedan čisto socijalan pokret, izazvan bedom seljačkog staleža, i ona Je taj socijalni karakter zadržala do kraja, Usled prilika u susednim državama, ova Je buna ostala bez političkih posledica, U kritičnom trenutku, kad su buntovnici bili gospodari situacije i mogli da jednim zamahom sateraju Mlečiće na dalije i u primorske gradove — isto kao što su, po oslobodjenju Beča, bili proterali Tarke u suprotnom pravcu, — nije se našao niko ko bi se nametnuo pokretu i tu uzavrelu snagu iskoristio u kakvu političku svrhu. Bedu naroda, medjutim, ova buna niti je ublažila niti pogoršala, — ona je ostala i dalje ista, Austrija još nije imala u vidu zapletaj sa Mletačkom Republikom i njen izdgon iz podvelebitske Dalmacije, iako je to u ovoj prilici mogla lako postići bez velikih svojih žrtava, Ona to tada još nije želela, Ali se i taj čas približavao,

B. Desnica.*)

*) Ovaj članak mapisan je — sa dozvolom pisca — kao izvod iz pojedinih rasprava G, Boška Desnice, koje su za poslednjih godina izlazile po našim listovima, ili kao posebne brošure »Biblioteke Privredno-kulturne Matice« u Šibeniku (naprimer: br, 1: »Žemunički dofadjaj«; br, 3: »Jedna nepoznata buna«), ili kao posebni otisci (naprimer, iz prve sveske »Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku« »Prilike i dogadjaji u početku Kandijskog Rata«),

591