Nova Evropa

Maslinarstvo, koje ima prilično veliku važnost za sredozemni bazen, važan je privredni izvor i za Šibenski Srez, što se vidi već po tome da u njemu ima na 517.700 stabala maslina, dok produkcija ulja iznosi oko 7.000 hl godišnje, Kako maslina mestalno i neredovno radja, to se i ova cifra često menja. Inače, to blašosloveno drvo, ili — kako je naziva Kolumela (Columella) — »Olea prima omnium arborum«, često je podložno bolesti {osobito je ništi takozvani »dacus oleae«). Radi оба, 1 га nestalnosti, Као 1 тад; пфепдупоз! утобгадатауа, stanovnici Šibemskog Sreza пе bave se tako intenzivno maslinarstvom, a ulje se većim delom troši za domaće potrebe. Maslinarstvom se najviše bave stanovnici sela Betine i Murtera, koji su orđanizovali i Uljansku Zadrugu,

Produkcija cerealija, te najveće i majvažnije grane agrikulture, ne predstavlja u ovome kraju mnikakovu poziciju (8% zemlje), te su za ishranu žitelji upućeni na uvoz. Velika rasparčanost, neplodnost i петобибпоз! ођтадјуапја zemljišta čine bavljenje žitarstvom nerentabilnim. U celoj Dalmaciji, po hektaru zemljišta rodi pšenica sa 867 kg {u Vojvodini, 1257 kg), raž 698 [Vojvodina, 1177), kukuruz 692 (Vojvodina, 1461), ječam 819 (Vojvodina, 1280), zob 643 (Vojvodina, 1098). Dalmacija Je, prema tomu, po svom stanovništvu osamnaesti deo države, a po svojim žitaricama tek — sedamdesetipeti deo! Rod svih žitarica u Dalmaciji, poprečno na godinu, iznosi oko 700.000 meterskih centi, od čega 307,000 kukuruza, 196,000 pšenice, 165.000 ječma, 20.000 raži, i zobi 12.000 meterskih centi. Čovek u Evropi prosečno na glavu troši godišnje oko 410 kilograma žita (u našoj državi, pšenice na Slavu oko 110 kg), prema izveštaju severno” američkog »Crop Reporter«-a, dok u našem kraju na glavu rodi oko 75 kg žita [u Vojvodini, 1089 kg). Medjutim su potrebe za cerealijama u ovom kraju utoliko veće što Je ovo pretežno seljački kraj, a motorno je da uvek i sva8de seljaci troše mnogo više hleba mego stanovnici industrijskih krajeva i gradova, 1 ovde, kao u svakom osiromašenom kraju, stanovnici, zbog svoš slabog ekonomnog stanja, najveći deo rashoda koji ide na ishranu utroše za nabaviku hleba (pretežno od ječma, a dosta i od kukuruza), — što je prosto materijalna sankcija principa prijoriteta neophodnijih potreba nad potrebama luksuza i komoditeta, Žitne potrebe ovog sreza mogla bi da podmiruje šira unutrašnja žitna trgovina, Nerazvijenost prevoznih sredstava i skupa željeznička tarifa u mašoj državi deluju u pravcu да је ovamo talijansko brašno od američkog žita Jeftinije neSo brašno od našeg žita iz Vojvodine.

Ribarstvo, na čitavom našem primorju lu državi, zaposluje oko 17,500 ljudi-ribara, od kojih su profesijonalci samo 1700, a ostali povremeni, Lt, j. u isto doba i ratari, Ribarstvo

656