Nova Evropa

je i u ovom kraju od prilične važnosti, osobito za otočane. Stanje ribarstva u Šibeniku, Sodine 1927, bilo je otprilike ovo:

Број Јадја _ . - . . . . II II II . 3083 broji (0maze . __. _ __ . _ 6066 broj мраза. . . . . - . . . . . 9240 vrednost ladja {u Di) _. .. 12044650 vrednosti alata (u Nm} . . . . . . 157369 старо још шака . . ___ . . _ _ 0559 mezaposlenih ribara . | ___ 2081 шоџ јепо (кој ribe „ _ . . (70055 уго то јома (а Ши) _ _ ._ _ _ _ _ 10212512 Јако зе riba lovi primitivnim orudjem, a prihodi su od ribarenja —razdeljeni na glave — minimalni, ipak Je to glavna, a moglo bi se reći 1 Jedina zarada naših otočana, koji za sebe i kažu: »U mladosti — ribar, u starosti — prosjak«, Sa šibenske sta-

nice u unutrašnjost otpremljeno Je, 1929 godine, 50.081 kg ribe; ali tržišta zadaju obično ribarima mnogo brige. Riba se najvećim delom proda na lokalnom tržištu, a manji deo na nekim većim domaćim tržištima, dok je izvoz na strana tržišta minimalan, Ža selo Krapanj od velike je važnosti bio Jov na spužve, koji je godine 1927 bio doseđao na 148,550 komada, u vrednosti od Din 547,575, a koje su se većim delom unovčavale na nemačkim tržištima, Od godine 1928, prodaja je veoma slaba; usled gubitka nemačkih tržišta, te opadanjem njihove kupovne moći, ova se Srana našeg ribarstva nalazi sada u stagnaciji,

Lovom koralja bavili su se stanovnici otoka ZIarima, koji su bili osnovali i Ribarsko-koraljarsku Zadrugu; ali je i ova grana danas od mamje privredne važnosti,

Specijalno i isključivo, kulturom višanja, badem4, i smokava, niko se ne bavi, iako za dobrih вофта produkcija badema dosegne i do 3000, višanja do 1800, a smokava do 9500 kvintala, Buhač, te lekovito i arom atično bilje izvozi se i na strana tržišta, i prihodi od toga napotpunjuju one od vinogradarstva,

Zbog slabih pašnjaka i nedovoljne proizvodnje krme, s t očarstvo ne može da daje ni dovoljno ušojene stoke za ishranu stanovnika Šibenika, a ne može ni da se razvija u pravcu odgajanja kvalitetnih priplodnih grla, Teško bi u tome moglo što da pomognu stočarsko-selekcijske zadruge,

Trgovina i obrt imaju lokalni značaj i podmiruju potrebe Šibenika i bliže okolice., Koncem godine 1929 bilo je u Šibeniku zanatlijskih obrta 438, a koncesijoniranih 297,

Šibenska luka, taj tipični ingresijoni zaliv, naša je tranzitna luka većinom za kabastu robu, Po broju doputovalih

657