Nova Evropa

1 обршоанћ ђгодоа, опа је naša treća luka (1929: 8919), a po tonaži četvrta [1928: 1,798,528 tona). Izvoz je mnogo veći O uvoza, Najveća je pozicija: izvoz drva za бтади (1929: 50,874 tone, 1928: 67.051 tona, 1927: 94,572 tone); bolsita (1929: 20.705 tona); celuloze (1929; 19.805 tona, a 1928: 13.592 tone); karbida (1929: 13.049 tona); sitnog ugljena [1928: 84.001 tona, a 1929: 69.129 tona). Šibenik kao pristanište nazaduje, što se vidi iz ovog pregleda:

Saobraćaj brodova: Robni promet: Sodme ~ brodova: tona: tona: 1913 3962 805.243 214,041 1922 2111 609.202 212.231 1928 4332 911.760 312.521 1929 4458 896.188 232.020

Da je Šibenik kao luka nazadovao, vidi se i po lome što je stalmo opadao i procenat koji pada na šibensku luku, od celokupnogš prometa robe morskim putem u našim pristaništima. Тако se iz Sodine 1928 u godinu 1929 umanjio za 4.1%. Ovo nazadovanje Šibenika u prometu determiniramo je slabom konjunkturom boksita i obustavom rada bvornice »La Dalmatienne«, te je po tome prolazne naravi,

Putnički saobraćaj takodjer opada, od dodine 1929, dok зе до је бофтпе роуебауао (1929: 180,457; 1928: 170.091). Ргоmet stranaca opada, i 1931 Sodine bilo je u Šibeniku ukupno gostiju 19.368, od čega Jugoslovena 17.306 a stranaca 2.062 (noćivanja 38.175). — Prihodi od stranaca veoma malo pojačavaju alktivne pozicije platnogs bilansa Šibenika, pa je tu uzalud i najretoričnija forma kad se govori o našoj luci, — realnost je protivna: Šibenik bi mogao da bude »sina pomorska ratna baza«, ali promet u njemu {a ni u drugim našim lukama) nije onako živ kako se to obično voli da priča,

Industrija, koja je glavni preduslov razvijanju зуакоб velikog grada, u Šibeniku nije dovoljno razvijena, a u sadanje doba nalazi se u stagšnaciji i ne pokazuje nikakova prosperiteta. Jedino veliko kapitalističko preduzeće u Šibeniku — u kojem su kapitalist, organizator, i posebni upravljači — predstavlja kemička industrija sa glavnom tvornicom »L a Dalmatiemnmn e« (svojina Francuza, što nije indiferenino s obzirom na kapital), čiji je kapacitet 18,000 tona karbida i 7.000 tona cijanamida godišnje; ali je ona privremeno obustavila rad, Nema mogućnosti da se izradjevine prodaju sa prolitom jer je velika ponuda na velikim svetskim tržištima, Svakako, tendencija razvoja industrije vodi od prerade lokalnih sirovina za lokalne potrebe (mlinovi, pivare) preko prerade lokalnih sirovina za veće — nacijonalno — tržište; tu se pojavljuju tvornice tkanina,

658