Nova Evropa

maleni deo celokupne proizvodnje, Na drugoj strani, poljoprivreda kod nas ne pokazuje u znainoj meri racijonalizovanje, a ni intenziviranje, što uostalom ne bi ni bilo racijonalno u ovom kraju, jer se ne bi mogla postići zemljišna renta, a ni prožlit, koji je pokretač svakog slobodno-trgovačkog dazdinstva, I prometni položaj ovoga kraja svakako utiče na stepen njegove privredne intenzivnosti, jer se Slavna imutrašnja tržišta nalaze na krivulji Ljubljana-Maribor-Beograd-Zagreb. Prema tome, preorijentacija adrarne proizvodnje u ovom kraju, naime da bi se od proizvodnje vina prešlo na intenzivno povrtarstvo, mlekarstvo, i t. d., ne bi bilo nikako rentabilno, jer bi pre toga trebalo stvoriti jake potrošačke centre, Prelazak na intenzivniju kulturu maslina, višanja, i t, d., mogao bi da koristi samo do izvesne dranice, jer ima malo za tu kulturu slobodnog zemljišta za obradu, Svakako, težak bi nešto mogao da sebi pomogne Sojenjem stolnoga, ranoga i kasnoga, groždja, te njegovim standardizovanjem i tipiziranjem; ali, Slavna tržišta vina, a i gSroždja, osvojile su već Francuska, Italija, Španija, a i Madžarska, pa bismo tu imali izdržati njihovu veliku konkurenciju.

Uprkos svih tih poteškoća, tendencija mora da bude da se vino izvozi van dranica naše države, prilašodjujući se sve više novostvorenim svetsko-ekonomskim odnosima. Mi moramo da i dalje gajimo lozu, jer su prirodni uslovi proizvodnje (klima i zemlja) u našem kraju jedino podesni za lozu i ni za kakovu drugu kulturu. I dok bismo još i mogli možda da promenimo ekonomsko shvatanje naših težaka, me možemo da menjamo teremske i klimatske prilike. Svakako da bi u toj svetskoj konkurenciji bio olakšan položaj mašim fežacima intervencijom države, pre svega u formi naročitih, za ove krajeve wtvorenih, administrativnih i zakonmodavnih alkcija. Na privredu ovog kraja ne mošu da se primenjuju, u današnjim prilikama, one #пбоушsko-političke mere koje vrede za ostale delove пазе države. Trebalo bi stvoriti povlašćenu železničku tarifu, sniziti trošarinu na vino, sniziti poresko opterećenje ma poljoprivrednu radinost, jer čist dohodak jedva dosiže za minimum egzistencije; i to ne bi bio nikakav zakonski poreski privilegij, već korekcija principa opštosti — oslobodjenje minimuma egzistencije, Uostalom, prema organskoj teoriji koja sada vlada u mauci o finansijama, domašaj poreske dužnosti jeste poreska snaša poreskog subjekta, a njeno je najtačnije merilo čisti dohodak, koji je u našem slučaju minimalan.

Emigracija iz ovih krajeva pojačana je delovanjem talkozvanog zakona slabijeg no proporcijonalnos randmana (koji važi u agraru). Migracijona statistika pokazuje, da u sadašnje vreme svetske ekonomske krize vraćanje iz prekomorskih, a i kontinentalnih, zemalja nadilazi seljenje, Kroz 1931 godinu, iz Primorske Banovine iselilo se je u prekomorske zemlje 694 lica,

660