Nova Evropa

a vratilo se 1277 lica; kroz istu (1931) godinu све о зе је iz Primorske Banovine u kontmentalne zemlje 484 lica, a vratilo ih se svakako više nego što se iselilo {statistika Iseljeničkog Komesarijata u Zagrebu),

Nerentabilnost i neracijonalnost agrarne proizvodnje u ovom kraju dolazi i od velike rasparcelisanosti poseda: Dalmacija je, godine 1902, imala 83,455 poseda sa 1.283,494 ћа zemljišta (1922: 1.272,900 ha površine — gubitak Zadra), Prema statističkim podacima vidimo, da u Dalmaciji 61,.5% svih gazdinstava sačinjava parcelan posed, 25.9% mali seljački posed, 11.4% srednji, 1.1% veliki seljački posed, a 0,1% veliki i latifundijalan posed. To isto vredi i za Šibenik, sa nešto većim postotkom malog 1 стедпјеб зе абкоб розеда, док Та ипа ја ло5 розеда uopšte nema. Graličkim predstavljanjem ovih podataka dobili bismo sliku proste piramide, u kojoj bi najveći deo volumena do baze (87.4%) zapremio mali seljački i parcelan posed, a najmanji deo do vrha veliki seljački posed, Parcelan posed pokriva dakle veliku površinu u ovom kraju, i ne predstavlja samostalno gazdamstvo već dopunsku zaradu napoličarima, povremenim ribarima, seoskim zamaflijama, fabričkim mekvaliHikovanim тадтcima, i t, d,, Mala ćazdinstva su rasprostranjena i zbog toga, što je radna intenzivnost u njima mnogo уеба пебо u velikima, jer trebaju više radne snage za jedinicu površine, te tako zadržavaju makar i jedan deo priraštaja življa, U okviru ovakovih malih dazdinstava nemoguća je dotovo promena metoda rada i prelazak k nješćovim višim formama. a isključena je veća mehanizacija poljoprivrede, Održavanje malih dazdinstava u onako velikom broju, uza sve to što je veliko gazdinstvo rentabilnije i tehnički naprednije, leži u bitnoj njihovoj razlici, u organizaciji rada u njima: veliko је ćazdinstvo kapitalističko, sa najamnom radnom snagom, terano težnjom za što većom zaradom, dok je malo seljačko gazdinstvo bez najamnog rada a njeđov sopstvenikobradjivač, skupa sa svojom porodicom, malazi u njemu priliku za svoje uposlenje, kao i izvor prihoda za »samostalan« rad i život, U ovim našim krajevima, problem meće biti rešen prelaskom iz socijalne klase malih posednika u socijalnu klasu velikih posednika, već prelaskom iz malih seljačkih gazdinstava u poljoprivredne produkcijone zadruge {kolektivna gazdinstva),

ovom našem kraju postoji i jedna paradoksalna činjenica, da je i mizerno plaćeni industrijski proletarijat — taj najsvojstveniji proizvod industrije —, za vreme dok ima posla, svojom zaradom donekle bolje materijalno obezbedjen nego sitni posednik samim prihodima od svog malog gazdinstva! Ovaj se održava uz mukotrpan život, velike žrtve, i uz neverovatno niski životni standard, i dobrim je delom tek prividni vlasnik, jer su posedi preopterećeni hipotekom; a krediti, većim delom, nisu dignuti ni za kakove melijoracijone ili investicijone radove, već

661