Nova Evropa

su prosti potrošni krediti. Postoji, osim toga, još jedna objektivna okolnost, da se broj sitnih poseda povećavao a sad se održava, a to je tendencija kapitala, da neprestano migrira iz proizvodne igrane gde je dobit mala u one proizvodne grane gde je dobit veća i stalnija, iako taj zakon niveliranja rente slabije i sporije deluje u agraru. Velika rasparcelisanosi poseda koči svakako inmtenzivnost proizvodnje, a izvodjenje komasacijonih operacija, uz velike finansijske izdatke (koji bi jamačno zahvatili dobar deo sadašnje vrednosti zemljišta), ne bi pomoglo, jer bi se izlečili simptomi a me sama bolest, ili — u najboljem slučaju — poboljšanje bi trajalo relativno kratko vreme {s obzirom na troškove), te bi trebalo zavesti i parcelan minimum, jer naslednici redovno razvrđavaju zajednicu realnom Чеођот nasledjene imovine,

Sve oštrija konkurencija medju agdrarnim producentima, te sve jače prodiranje lhapitalističkog načina privredjivanja i u adrar, i imdugstrijalizovanje poljoprivrede, te njedova posledica racijonalizacija, nateraće adrarne producente i ovih krajeva na veću kvalitetnu popraviku svojih proizvoda, i na njihovo dalnje preradjivanje, te na eliminisanje, odnosno na što je mošuće veće umanjenje posredničke zarade. Zadruge, bile one kojeg sistema, ne mogu u celosti da dadu malim posedima ona preimućstva koja imaju veliki posedi; ali širenje zadrugarstva za ekonomski naртедак зејјауа (а (а пе боуоглао о kulturnom) ima ipak važnosti, jer mu omogućuju da bar donekle izdrži lakše udare konjunktura. To se odnosi više na cirkulaciju dobara, a ne toliko na samu produkciju, te хадгибе тоби samo 'da mešto ublaže neke ekscese privatno-kapitalističke konkurencije. Тезак-ргодиcent nije kod nas gospodar cen4 na tržištu, već je lo posredniktrgovac; a kad bi cene vina u ovom kraju utvrdjivao i pokušao da utvrdi monopolist, on bi jedino mogao ili da donekle jednostrano utvrdi cene ili pak kvantitet vina koji bi želeo da proda, ali me bi ni on potpuno mogao i jedno i drugo, Prema tome, i razvijanje nacijonalno-ekonomskog kapaciteta ovog kraja ове га u gdranicama mogućnosti plasiranja produkata na pijacama. Uspešno eliminisanje posredničke zarade putem zadrugarstva čini se, posle par neuspelih pokušaja, neizvodljivim, iako se me može poreći da poljoprivredne preradjivačke i prodajne zadrusše donose izvesne koristi težaku sitno-posedniku,

Kriza i pomanjkanje tržišta za šibensko vino ne može se pripisati jedino jačim fluktuacijama na tržištu, već i tudjoj uspešnoj konkurenciji, boljem kvalitetu i tipiziranim stranim vinima, te opadanju konzumne moći stanovnika potrošača naših krajeva. O nekakoj privrednoj autarkiji ovih krajeva ne može biti reči, jer danas, u režimu »slobodne« konkurencije, u vremenu Косторо та ekonomskog života, borbe za tržišta, ogromnih tehničkih napredaka i madmoći gradova nad selima,

662