Nova Evropa

privreda ovog kraja predstavlja ostatke feudalnog društva. U njoj se još zapažaju razlomci vekova, ukrštavanje kultura i пабпа багдоуапја {od seoskih taljiga do modernog automobila; mešanje seljačkog opanka sa gospodskim šeširom, te бгадјалskog odela i težačke crvenkape). Ovakovo društvo sve više proрада i kržlja, postaje konzervativno, pa i reakcijonarno, nije staleški organizovano ni elonomsko-politički svesno, a sve to ne dolazi samo otuda što bi adrarno-posednički slojevi imali svoje posebne interese i ciljeve, uvek suprotne interesima drugih klasa, već i usled elementarnijih razlog4, Mali se posed već brani, bori za opstanak, a kasnije povlači, na isti način kako se povlačio i zanat pred fabričkom industrijom, koja ба je uglavnom ekonomski pregazila. I mali će posed morati ustupiti mesto poljoprivrednim produkcijonim zadruđama, i preći u javnu podržavljenu, planski i cemtralno organizovanu privredu, gde će se ravnoteža u produkciji i konzumu regulisati autoritativno.

Tako u agdraru; a u industriji ovih krajeva ikriza je još razornija. Nastupila je prava stagnacija industrijske proizvodnje, i to nesamo kao konjunktura kriza, već i kao posledica krize čitavog kapitalističkog sistema, pa i kriza principa, ideologije, — kriza kapitalizma. Sadašnjica Šibenika je crna ı mutna, a pokriva se nadom u bolju budućnost, za koju se Još uvek malo radi; ali, samo društvo stvara u sebi materijalne uslove za svoju obnovu, kad odnosi koji danas sačinjavaju oblike razvitka proizvodnih snada postanu smetnje za njih.

Alko pokušamo ukratko pregledati što smo dovde izneli, moraćemo utvrditi, pre svega, veliki nazadak svake mpoljoprivredne radinosti usled krize, i naročito usled posledica krize u svetu (migracijona statistika), Pri svem tom, Šibenik bi mogao da prestane biti »pasivan kraj«, Jer se pojam pasivnosti u Političkoj Ekonomiji ne identifikuje sa time da poljoprivredna produkcija u jednom lraju ne podmiruje lokalni konzum, a ekonomske mogućnosti Šibenika nisu još iskorišćene, Ali industrija je u tudjim rukama i u zastoju, a agrarna kriza zaба је u тотбпи fazu, te ovi pretežno agrarni krajevi nisu u mogućnosti da zadovolje primarne potrebe svoda življa, Za vreme prosperiteta, težak nije obnovio inventar, nije pokušao da poboljša kvalitet vina, nije ga tipizirao, već kupovao zemlju uz relativno visoke cene i na kredit, uz kamate koje ne stoje ni u kakovoj relaciji sa prinosom zemljišta; te da menice i ti hipotekarni zajmovi sada gone, da gladan radi i da od grla otkida. Procenat poreskog opterećenja našeg čistog marodnog dohotka, sa dručim Javnim izdacima {a naročito opštinskim) iznosi oko 30% (док većina poreskih teoretičara smatraju za normalne prilike kao krajnu granicu 15%); pored visokih produkcijonih troškova, koji su upravo ogromni kad se uporede sa proizvodnim troškovima naših konkurenata, te horendno niskih prodajnih cena,

663