Nova Evropa

movima, snabdjevenim mehaničkim konforom. Iza kuće je spremište. za »Ford« ili »Chevrolet«. Dobar postotak radništva imao: je uložnu knjižicu lokalne banke, Povrh toga, dotovo svaki radnik imao je osiguravajuću policu {»>Insurance policy«)

.

Posebno ćemo istaći tri faktora, tri glavna momenta dogme »Standard of living«, koji odlučno djeluju protiv proleterske svijesti američkog radništva: kućevlasništvo, uložna knjižica, osiguravajuća polica. Ukoliko su za radnika ova tri momenta ispunjena, utoliko je on anti-revolucijonaran, i obraino; tojest, sa_ svakim gubitkom u pogledu »Standard of living« jača se njeđova, lakozvana proleterska, svijest, Kako danas stvari stoje, uložna Mnjižica je istekla, dok su pravo kućevlasništva i osiguravajuća polica donekle još tu. Kad američki radnik izgubi sve troje, onda je 1 on revolucijonarac; samo, za razliku od internacijonalnog proletera, ne socijalni revolucijonarac, već ekonomski revolucijonarac, Jaz izmedju jednođa i drušoša mjeri se pozadinom i tvrdokornim tradicijama individualizma,

Amerikanac predstavlja personifikaciju praktično8 temperamenta, Principijelno, on zazire od kontemplacije, On osjeća prirodjenu odvrainost od formalizma, od doktrinarskih dogma. Stare ideje, dugogodišnji predmet natezanja kabinetskih cjepidlaka, za njega su mrtve ideje, Amerikanca se može do histerije zagrijati Jedino svježim tvorevinama duha. To je daljnji razlog američkome otporu proliv ideje socijalizma. Socijalizam predstavlja za Amerikanca nešto sasvim strano, predmet importiran iz tudjine, Ža njega je doktrina identifikovana sa tudjincima, U stvari, socijalistički pokret u Americi najviše i počiva na stranome elementu, Vodjstvo je doduše američko, ali je zaslaga stranaca što socijalistički pokret u Americi ne može da raskrsti sa dokirinarskim sektarijanizmom, Konture su mu više religijozne naravi, te suviše nezgrapno zaodjevaju problem ekhonomskesadržine, Pokazalo se je, uostalom, da problem proleterskoš pokreta u Americi znatno zavisi od vodjstva. Uopće, rezultat svake kolektivne akcije — bilo zabavne, bilo odgojne, bilo poslovne, bilo političke, — usko zavisi od kvaliteta vodjstva. Kod modernih problem4 ekonomsko-političke organizacije društva na kooperativnim principima, kao najvažnije ispoljuje se pitanje vodjstva. Tu se jasno opaža u kolikome opsegu sudbina grupe zavisi od sposobnosti vodjstva, od individualnih kvaliteta vodjstva, — od individualizma, Psihološka analiza kolektivnog društva pokazuje čudan kontrast dvaju elemenata: pasivne mase i alttivnoS vodje. Prema tome, važan problem ovakova društva sastoji se u uspješnoj sintezi ovih elemenata, tojest kako sliti u jedno interes grupe i potencijalne kvalitete vodje, — sliti u jedno kolektivizam i individualizam,

127