Nova Evropa

je autor, František Taborsky, jedan od najboljih poznavalaca umetnosti slovenskih marod4 i ujedno jedan od prvih čeških kritičara koji su upozorili na Meštrovića.

Svi ovi pripremni radovi išli su glatko i na vreme, tako da je Izložba mogla biti otvorena, kao što je predvidjeno, 18. maja popodne, u prisustvu umefnikovom. Ovo otvorenje — за боуоrima češkoslovačkih ministara Krofte ı Derera, i jugoslovenskogs poslanika Grizogona, — proteklo je, za one koji su ga posmatrali spolja, na isti način kao i sve druge ovake zvanične svečanosti, — jedino je broj prisutnih bio veći neđo obično u ovalkim prilikama; ali je oštriji posmatrač lako mogao zapaziti, da se iza zvaničnih ceremonija nešto zbiva što Je ovoj priredbi davalo karakter prave svečanosti, i mo8ao je već po tome suditi da će i uspeh ove Izložbe biti sasvim drugi nego obično. Izložba je otvorena, i otada pa kroz dva meseca živela je sama svojim vlastitim autonomnim životom,

Jer doista, ovaka izložba kao da živi životom živoša bića: razvija se iz dana u dam, raste u dodiru s javnošću, napreduje (ili nazaduje), doživljujući časove slave ili depresije, da onda uvene i iščezne u zaboravu. S drugog gledišta opet, umetnička izložba je neka vrsta surogata, proizvod svoda vremena, u kojem je umetnost potisnuta na periferiju života, U doba kada je umetnost bila javna stvar, u vezi sa kultom, izložaba nije bilo; tek otkalko se umetnost počela razvijati naporedo s individualističkim raspoloženjem помјјеба vremena, te postala i sama stvar individuuma, ljubitelja-skupljača i poznavaoca-kritičara, te izašla na takozvano umetničko tržište, morao Je umetnik naći sebi nov put u javnost, s pomoću izložbe, i radi moralnosS uticaja ı iz materijalnih razlog4, Tako spadaju danas izložbe u punoj meri medju pojave savremenoga Života, čijim se zahtevima moraju prilagoditi, ako hoće da izvrše svoj zadatak i postignu cilj, a to je: ako hoće da ih što više ljudi poseti i vidi. Drugim rečima: potrebna je propaganda; naročito u velikoj varoši, sede se — posred mnogobrojnih i svakovrnsnih senzacija i atrakcija — Javnost mora upozoriti, da se izložba otvara i šta se na njoj može videti, Zato, i u ovom slučaju, Radni Odbor, računajući s važnošću reklame i sistematskog upozoravanja, nije propuštao prilike i mogućnosti da skreće pažnju publike na Meštrovićevu Izložbu i na njenu važnost, Pritome se mora sa zahvalnošću istaći, koliko su spremno i s razumevanjem zvanični krugovi i Javne ustanove izlazili ususret željama i namerama Odbora.

I štampa je činila svoje, iako već unapred niko nije imao iluzije o tome šta se s te strane može očekivati, poznajući prosečnu umetničku i kritičku vredmost i spremu naših dnevnik4. Uostalom, u stvaralački rad jednoga Meštrovića ne može se tako lako prodreti, pa tu treba već čisto vremenski dugog proučavanja

368