Nova Evropa

Sadržaj, pa čak i ideja, nisu od bitne važnosti za filmsko, kao uostalom, ni za književno, djelo. Sa umjetničkog gledišta važno je, kako je pisac, odnosno režiser, savladao gradju na osnovu književnih, odnosno filmskih, principa. Kad je književno djelo preradjeno u film, od itujicije i tehnike samoga književnika ostao je samo kostur, a taj kostur dobija novo meso i nov Život s pomoću drugih, neknjiževnih sredstava izražavanja, Ko o ovim osnovnim pitanjima mema ispravan i {jasan sud, ko im ne posvećuje dovoljno pažnje, ili im odriče važnost, učiniće pogreške kojih neće biti svjestan, Ne smije se previdjeti, da od dobrih romana postaju loši filmovi, da dobre ideje mogu da budu zloupotrebljene i bezizražajne u filmu, da ni najbolji glumci nisu jemstvo za vrijednost filma, da i velika materijalma sredstva mogu da budu loše primijenjena. Ovo naročito treba uzeti u obzir u jednoj mladoj i još zaostaloj zemlji kao što je naša, gdje su minimalne mogućnosti ulaganja i eksploatisanja kapitala, uloženih u filmove, sa glumcima bez ikakova filmskog iskustva, bez režisera, i sa skučenim tehničkim mogućnostima,

Reklama — i ona filmskih preduzeća, ali naročito kinematografa, — jeste prozor kroz koji se može posmatrati duhovno bogatstvo ili siromaštvo onih koji stvaraju film, ili koji su posrednici izmedju proizvadjača i javnosti. Sa toga prozora otvara se u našoj zemlji pogled na mutan, zamačdljen, i nečist horizont, jer možda i nema zemlje na svijetu u kojoj Je filmska reklama na tako niskom stepenu, tako neozbiljno i nesavjesno vodjena, kao kod nas, Umjesto da bude sredstvom kojim se pobudjuje radoznalost javnosti, i volja da se nešto vidi i upozna, većina maših kinovlasnik4 i njihovi šefovi reklame otvoreno zavode svijet u bludnju i blefiraju, U Jednoj kinematografskoj sezoni (od početka jeseni do svršetka proljeća) reklamira se bar dvadesetak »najboljih« filmova sezone, desetak »najsavršenijih filmova svih vremena«, i ko bi nabrojao sve »najljepše«, »najsladje«, »najpikantnije«, i »najzanimljivije« filmove? ... Kinematografski oglasi daju neozbiljan karakter mnogim mašim dnevnim novinama (naročito »Pravdi« i »Novostima«) svojim neukusnim izgledom, pretrpanim slogom od svih vrsta slova, te većmom vašarski nedotupavnim, djetinjastim, i nepismenim tekstom, U filmskim rubrikama se od riječi do riječi preštampava materijal što da šalju presbiroi filmskih poduzećaA, ili je ovaj samo preradjen, Filmska kritika kod mas, zapravo, ı me postoji, Novine prešućuju dobre filmove kao i loše, ili, s obzirom na svoje poslovne veze, prepričavaju sadržaje filmova, i dodaju po nekoliko fraza koje su često plitka i prozirna pohvala, a koje najčešće ne govore ništa, Inostrana štampa zaradjuje na filmu mnočo, ali je u većini slučajeva ipak zadržala slobodu pisanja i kritike, Neke naše novine imaju od filma

281