Nova Evropa

Ali, i bez obzira na šesto-januarski režim, pa i bez obzira na nedostatke u pogledu nadležnosti decentralizovanih delova, sama teritorijalna podela države na delove {banovine} nije izvedena u stilu i zamahu velikog državničko-istorijskog dela, kako bi to zasluživala po svojoj važnosti, već je izvršena pod uticajem i sugestijama nekih aktuelnih političkih tendencija i partijskih sklonosti svakidašnjeg javno-političkog života. Pri toj podeli nije se imalo obzira na osnove kulturno-društvenog života, na istoriju i tradiciju, na ideologije, duševnost, i kolektivna osećanja pojedinih delova našeg naroda; u tom pogledu srodne pokrajine i zemlje cepane su na delove i od njih su stvarane samostalne jedinke (banovine), ili su ocepljeni krajevi prisajedinjeni manje srodnim delovima i od njih opet stvorene nove jedinke, Ni sami ekonomski i geografski momenti nisu uvažavani dovoljno ili u punoj meri, tako da nisu svugde stvorene ni uže provincijske, ekonomske, zajednice, niti su dovoljno iskoriščene geogralske mogućnosti, I na kraju, što je najgore, stvorene su jedinice koje često nemaju ni samih materijalnih uslova za samostalan opstanak.

Jugoslovenski centralizam srušio je sve predratne državnoupravne organizacije pojedinih naših zemalja i pokrajina; a kad je ovo postigao, onda je sam sebe počeo nagrizati i rušiti, dok na kraju — uz pripomoć drugih moćnih činilaca i usled opštih unutarnjih prilika — nije priugotovljeno stanje za proglašenje šesto-januarskog režima i za njegovu kasnije provedenu neuspelu decentralizaciju državne uprave, Tako je nastalo prvo rušenje predratnih državno-upravnih organizacija, za kojim je došao slom poratnog8 centralizma, i ugušenje demokratije, ı na kraju — presahnuće i samogS šesto-januarskog režima zajedno sa njeBovom neuspelom decentralizacijom uprave. 1 gotovo prekonoć nadjosmo se pred nečim što bi se moglo nazvati: politička tabula rasa, I imajući ovo stalno u vidu, mi iz perspektive celokupnosti prelazimo na pojedinosti, na rasmatranje glavnih aktuelnih problema naše unutrašnje politike.

Ali, pre toga, smatramo za potrebno da se jasno i nedvojbeno izjasnimo o najvažnijim formama političko-državnog života, da bi što odredjenije ispao smisao našeg izlaganja. Mi smo, dakle — pred alternativom: da li demokratski ili nedemokratki oblik vladavine, — bezuslovno za demokratiju. O pravnom položaju vrhovnog šela upravne vlasti nećemo trošiti reči, nedo ćemo se pokoriti cenzuri, koja oduzima mogućnost upuštanja u rasmatranje o suvišnim stvarima. Kao glavni aktuelni problem naše unutrašnje politike smatramo i mi unutrašnje uredjenje države, i to u duhu demokratije i državotvornosti, A pri eventualnom reorganizovanju, smatramo provodjenje nove decentralizacije državne uprave kao nasušnu i najhitniju potrebu za konsolidovanje države u sadašnjosti,

396