Nova Evropa

Supilo je o tadašnjoj hrvatskoj politici napisao seriju članaka u svom »Riječkom Novom Listu«, a zatim je te članke preštampao u posebnu knjigu Politika u Hrvatskoj«s, Rijeka 1911); nekoje posebne momente iznio je i u otvorenom pismu svojim biračima {koje je takodjer i posebno ofštampano: »roces Friedjung-Reichspost i Hrvatskosrpske Koalicije«, Rijeka 1910).

Još prije 1903 i poznatogš antikuenovskog pokreta u Hrvatskoj, Supilo je živo učestvovao u javnom životu, i — ostajući u neprekidnoj vezi sa svojim dalmatinskim prijateljima, koji su preko Rijeke vrlo često putovali iz Dalmacije u Austriju i obrnuto, i kod njega svraćali, — on je davao prve poticaje ха паrodni pokret. U svom »Novom Listu«, koji je izlazio na Rijeci, gdje je važio madžarski zakon o štampi, mogao je mnogo slobodnije pisati nego u Hrvatskoj, sdje je štampa bila potpuno sputana. Na strahovita nasilja u Hrvatskoj zakipjela je bila sva Dalmacija, ali u tadašnjim prilikama nije preostalo ništa drugo do da se protestuje kod Franje Josipa u Beču. Govoreći o tome u seriji članaka u »Novom Listu«, Supilo kaže: »... Na ugovoreni znak — koji je u uredništvu ovog lista izmedju mene i nekih hrvatskih prvak4 iz Dalmacije bio utanačen — sve hrvatsko predstavništvo iz Dalmacije, pod vodstvom Čingrije, Trumbića, Smodlake, Milića, pohrlilo je sa braćom Istranima i Slovencima iz Trsta kao jedan čovjek u Beč, da na najvišem mjestu u monarhiji intervenira proti čudu i pokoru pod kojim trpi jadna Hrvatska« (»Politika u Hrvatskoj«, str. 29). Dakako, bilo je to uzalud, jer deputacija nije ni primljena; ali se je baš s time i računalo, jer se znalo da će to izazvati najveće ogorčenje protiv Beča, Stvaralo se dakle narodno raspoloženje, koje će doći do izražaja u politici maugurisanoj Riječkom Rezolucijom. I dok su se naši politički ljudi ograničavali na akciju kod kuće, Supilo je proveo svestranu akciju i u inostranstvu, kapacitirao ljude od imena, držao konferencije, i pisao članke, Ta akcija je imala uspjeha, jer je inostranstvo stalo u odbranu Hrvata; ali su narodni prvaci u Banovini razočarali Supila i nješove prijatelje u Dalmaciji, te su oni — kako Supilo sam kaže — »u dusšim i temeljitim rasmatranjima podvrgli analizi i kritici svu našu dotadašnju politiku s jedne ı druge strane Velebita«. Rezultate ovih prijateljskih razgovora vidila je naša šira Javnost u jesenjem zasijedanju Dalmatinskog Sabora one Sodine, koje se kako kaže Supilo — »može smatrati najsjajnijim od svih što ih hrvatski narod pamti. Tu i tada je inaušurisan nov kurs u politici, koji se ukratko sastoji u ovom programu: 1) Najopasniji protivnik našeg naroda jest »Drang nach Osten« i sistem koji mu služi, — treba zato Ега2161 sporazuma sa svima kojima ista

124