Nova Evropa

Ali je zato majka-priroda bila dosledna u odredjivanju životnog poziva Gavrilovih roditelja: ne davši im ni rodnih njiva ni bogatih pašnjaka, ni plodonosnih voćnjaka, ni tovnih goveda, ona je ženi dodelila teško breme težačkog rada, a mužu dužnost podobnu starim Čekama, da prenosi preko vrleme Dinare poštu od Arežina Brijega (Grahova) do Knina, i natrag. Ponosnom sinu Gayvrilu kao da se činila ta služba nedovoljno ugledna: om, u svojoj prijavi za polaganje privatnog ispita V razreda gimmazije u Beogradu, nije mogao da nazove svoga oca običnim ipoštarom, — nazvao ga je »predazimačem« ... Oni su dali svom rodu devetoro dece: Milicu, Jovu, Anicu, Djordja, Gavrila, Nikolu (Niku), Darinku, Miku, i Branka (rodj. 1905).

ж

U oblasti gde se najviši planinski masivi zapadne Bosne — Tlica i Dinara, sa zapada, a Šator-planina, s istoka, — spuštaju u dugu kamenitu kotlinu, prostire se čuveno bosansko Grahovo Polje. Nekako usred polja, oslanjajući se na padine Dinare, leži glavno mesto ove ikotline, Bosansko Grahovo; a odatle samo na koji kilometar istočno selo Obljaj (Veliki i Mali), rodno mesto Gavrila Principa. Selo je prileglo uz krševit kamenit breg; a pod samim bregom, gotovo priljubljena uza stene, stoji skromna seoska kućica, svojim čelom okrenuta dvorištu, odakle se pruža pogled preko polja prema Grahovu i Ugarcima, a uz reku ponornicu Koramu, koja leno i tromo otiče prema jugu. To je stari dom Principa, u kojem je živela velika zadruga: otac, mati, stričevi, braća i sestre Gavrila Principa. Danas tu staru kućicu zaklanja od pogleda nova zgrada, koju su dobri i blagodarni sinovi Jovo i Niko podigli svojim roditeljima Pepi i Nani. Tu kućicu obnovio je ded Gavrilov kada se (1875) vratio iz zbega u Dalmaciji. Stariju su bili zapalili ustanici 1875 kada su dizali Obljaj na ustanak, pa su stari Primcipi morali da predju u planinu Crni Vrh, a odatle da se spuste u Sinobade, u Kninsko Polje, gde su ostali tri godine. Tu, u staroj kući rodili su se Gavrilo i Cavrilova braća i sestre, pošto su stariji Principi obnovili i svoj mučni zemljodelski rad i imanje, dobivši od čuvenog dalmatinskog bogataša Paška Skelina, iz Drniša, goveda ma izor, a zemlju od turskih begova na »kesim« (napolicu).

Od kolskog puta uvode u podzidano kamenito dvorište dvoja vrata: levo od nove zgrade je orah koji je posadio najmladji Cavrilov brat Niko, sada lekar u Čapljini; a više njega je zid u koji je uzidan kamen sa inicijalima Cavrilovim u četverouglu: TI. II.,

333