Nova Evropa
dolazi jedva jedno jutro zemlje! S druge strane, močvare i blata ne isušuju se, a godišnje poplave naših мјека зтаnjuju barem za četvrtinu zemljin priplod... Posljedica je takova stanja, sasvim prirodno, bijeg iz zemlje. Emigracija iz Jugoslavije u Evropi je najveća: a da ne pitamo kakva bi tek bila, kad bi se moglo iseljavati bez ograničenja, i kad bi se moglo namaknuti za podvoz potrebna sredstva.
Već ovdje ćemo napomenuti, da je možda najbolje mjetilo našeg narodnog siromaštva pojava prosjačenja. Na nju ćemo se Još vratiti; ali se već sada mora kazati, da je ta pojava utoliko žalosnija, što se ona opaža tako očito i sada, u doba privredne konjunkture, pa prema tome ona ne dolazi samo. uslijed našesS siromaštva, nego i od lijenosti i slabog odgoja naroda.
Ali da se vratimo na glavnu temu. Pod sasvim drugim spektrom treba posmatrati naše prilike nego one u inostranstvu, gdje je narodno blagostanje veće; pa prema tome i kod takmičenja u potrebama kulturnog svijeta treba imati pred očima niski životni standard našeg čovjeka. Ovo napominjemo u djelimičnu odbranu države prema pretencijoznim pojedincima; dok opet, s druge strane, ne može se tajiti, da je i postupak državnih vlasti po ovim pitanjima podložan oštroj kritici. Tako, naprimjer, provodjenje agrarne reforme nije uspjelo; ni kolonizacija, ni razduženje seljaka. U te poslove trebalo je investirati mnogo više novaca i poći s izvjesnim sistemom: a budući da smo siromašni i nedovoljno iskusni, to je taj naš posao vodjen bez programa i plana, i pod stalno promjenljivim režimom.
Za ilustraciju naše siromaštine navešću samo dva mala primjera. Jedan prijatelj iz Jajca pripovijeda mi o tamošnjim prilikama i o siromaštvu bosanskog seljaka ovo: »Fabrika „Elektrobosna' treba velike količine drvenosg uglja. Seljaci Sa dobavljaju i prodaju po 30 para kilogram, što znači da seljak može da dovede odjedared maksimalno teret od 1.000 kg, a bude isplaćen sa 300 dinara: za nakup drva u šumi, za rad oko pravljenja drvenog uglja, i za vrlo teški i daleki dovoz tereta iz šume u fabriku. Rad oko pravljenja drvenog uglja kalkulira se, na kilogram, sa 17 par4, a jedan kilogram drvenog uglja može se proizvesti iz četiri kilograma drva. Pa ako i kradu drva, ipak je prejeftino!...« A drugi jedan
30