Nova Evropa

poznanik priča: »Trgovac iz Kladuše piše trgovcu u Karlovac: „Prije ćeš, gospodine, ovdje kod nas golom rukom uhvatiti zeca nego zaraditi banku ...«

U novinama, i po raznim »patrijotskim« publikacijama, često se pojavljuju napadaji na inostrani kapital u našoj privredi. Te napadaje pišu velikim dijelom ljudi kojima je ekonomska i finansijska struktura života u većem obimu nepoznata. Strani kapital javlja se kod nas nesamo u industriji, nego kod svih većih radova bilo koje vrste u zemlji. zbog toga Što domaćčih sredstava nema. Ako se za Jedinicu u kapitalističkom svijetu uzme svota od sto milijuna dinar4, za vodjenje kakvog većeg posla, ili da bi se čovjek nazvao »kapitalistom«, onda možemo nažalost utvrditi, da u Jugoslaviji nemamo ni jedno jedincato lice koje bi se moglo nazvati kapitalistom, jer ni naši prvaci u industriji i bankarstvu ne raspolažu neoptereбепот i raspoloživom imovinom od 100,000.000.— dinara. Prema tome, zapinje u nas svaki veći pothvat uslijed pomanjkanja sredstava, pa ako se želi ipak izvesti posao, moraju se potrebna sredstva potražiti u mostranstvu. Tako je u industriji, tako u bankarstvu, tako kod gradnje velikih mostova, kod kanalizacije, elektrifikacije, inondacij4, i svih obimnijih radova. Pa i glavni elementi narodnog blagostanja, naše šume i rude, najvećim su dijelom u rukama tudjih preduzeć4 i bivaju eksploatirani od njih. Štaviše, nije tu u pitanju samo privatna inicijativa, već i sama država ide tim istim putem, budući da ni ona za veće investicijone radove ne može namaknuti potrebna sredstva, te pribjegava хајmovima. Posljednjih godina se doduše zajmovi u inostranstvu više ne čine, ali ne zbog toga što nijesu potrebni, već zato što je državni budžet preopterećen anujitetnom službom ogromnih državnih dugova. Prema tome, onaj koji načelno napada upotrebu inostranog kapitala u našem ekonomskom životu, mora se u prvom redu obratiti na adresu same države, Jer Je ona najveći dužnik inostranog kapitala. Ali, zabluda je i obmana, da strani kapital načelno ne valja. Da država, javnost, ı privatnici nijesu pritekli kreditorima u inostranstvu i pozvali ih na saradnju, mi bismo lako mogli postati robljem: nijedan veći rad — ma koje vrste — u zemlji ne bi bio izveden, pa prema tome ni onaj najsiro-