Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

104

LIX. sednica 6. juna 1921. godine

Gospodo, kod onih amandmana koji su već bili u Ustavnom Odboru na diskusiju, imaju da govore samo predstavnici grupe čiji su amandmani. Izvolite čuti dalje. Izvestilac D-r L. Markovič : Kod čl. 69. ima predlog socijal-demokratskog kluba da prvi odeljak toga člana glasi: „Narodnu Skupštinu sastavljaju poslanici, koje narod slobodno bira, opštim, jednakim, tajnim, neposrednim glasanjem po proporcionalnom sistemu." Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g izvestilac. Izvestilac D-r Laza Markovič: Gospodo, ovaj predlog socijal-demokratskog kluba razlikuje se od teksta prvoga stava čl. 69. ustavnog nacrta u toliko, što umesto izraza „sa predstavništvom manjina" socijal-demokratski klub traži, da se stavi: po proporcionalnom sistemu". Mi smo o ovom predlogu, kao što znate, dugo diskutovali, i ovaj izraz „predstavništvo manjine"' malo je širi od izraza „ро proporcionalnom sistemu", jer on obuhvata i pojam manjina. Ostavljeno je, dakle, zakonodavnoj vlasti, da ona uradi kako je najbolje, te stoga mislim da ovaj predlog treba da odbijemo i da ostanemo pri staroj redakciji. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Gjonović. Jovan Gjonović: Ja imam da izjavim, da ostajem pri ovom predlogu, pošto je taj predlog i naš predlog jer smo ga i mi potpisali, želeo bih svega da korigujem trvdjenje g. Markoviča da utvrdim „predstavništvo manjine" ne znači „proporcionalni sistem". Nije to isto, a mislim da vi to znate kao i ja. Ja mislim, da je bolje da tačno i jasno kažemo, da će Narodna Skupština biti sastavljena i birana po proporcionalnom sistemu, i ne znam zašto bi bežali od toga da to kažemo? Kad kažemo, da je ogarantovano „predstavništvo manjine", mi nismo kazali, da će se Skapština sastavljati po proporcionalnom sistemu, baš zato, što to nije kazato, mi smo i podneli ovaj predlog i tražili da se to u Ustav unese, kako se od toga principa docnije ne može odustati. Jer, gospodo, kad se kaže samo da će i predstavništvo manjine doći u Skupštinu, onda se izbornim zakonom može to prekrojiti tako, da se proporcionalni sistem izbegne potpuno, a mi to ne želimo. Predsednik D-r M. Ninčić: Koja su gospoda za ovaj predlog socijal-demokratskog kluba neka izvole sedeti, a koja su protiv neka izvole ustati. (Većina ustaje). Objavljujem, da je predlog odbačen. Izvolite čuti dalje. Izvestilac D-r Laza Markovič : Kod čl. 69. postoji predlog gospodina Milana Simonoviča i drugova koji glasi: „Narodnu Skupštinu" sastavljaju poslanici, koje narod slobodno bira opštim, jednakim, neposrednim i tajnim glasanjem sa predstavništvom manjina. Na svakih 35.000 stanovnika bira se po jedan poslanik. Ako višak stanovnika u jednoj izbornoj jedinici bude veći od 20.000 se i za taj ostatak poslanik. Narodna Skupština bira se na četiri godine. Bliže odredbe o izborima propisaće se zakonom." Ovaj predlog, gospodo, tiče se broja poslanika. Umesto 50 hiljada stanovnika da bira jednog poslanika, koliko je predvidjeno ustavnim nacrtom, gospoda traže, da se ustanovi broj 35.000. A ako je ostatak veći od 20.000, da se bira još jedan poslanik. Predsednik D-r M. Ninčić: Kako vidim, raspoloženje je i kod članova Ustavnog Odbora i kod g. izvestioca, da se ova izmena primi, ali ja mislim, da je teško po ovom pitanju doneti kakvo rešenje, pošto od strane Vlade nije niko prisutan. (Čuje se: Zovite Ministra za Konstitunatu). Vlada je obaveštena da danas

ima sednica Ustavnog Odbora. Ima reč g. Ljuba Jovanovič. Ljuba Jovanovič: Ja mislim, gospodo, da i ako g. Ministra nema ovde, mi ipak možemo ovu stvar resiti i mislim da usvojimo jednu sredinu i da na mesto 50.000 stanovnika da biraju jednog poslanika, koliko je predvidjeno nacrtom Ustava, i mesto onih 35.000, koliko se ovim predlogom ustanovljava, usvojimo 40.000. I čini mi se, koliko sam obavešten, da se s tim slaže i g. Ministar Ustavotvorne Skupštine i Vlada. Ja ne mogu dati formalnu izjavu u tom pogledu, jer nisam ovlašćen, ali mi je poznato da su i Vlada i g. Ministar takvog mišljenja. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Mihajlo Avramović. Mjbajlo flvramović: O ovome pitanju ja sam govorio i u užem odboru Ustavnog Odbora i ja sam takodje stao na ovo gledište koje je posle ušlo u sam Ustav, da je potrebno popeti što više broj birača za izbor narodnih poslanika. Vi, gospodo, znate iz iskustva ovoga našeg Parlamenta, kako je teško raditi sa velikim brojem poslanika. Što je veći broj, teže je raditi a što je manji broj lakše je raditi i plodniji je rad. Ja bih bio zato da ostane kao što je uneseno u Ustav, da se na 50.000 gradjana bira jedan poslanik, kako bi imali opet jedan dovoljan broj poslanika i kako bi Skupština mogla da radi. Vi, gospodo, sa sviju strana čujete prigovor kako se parlamentarizam kompromituje, kako Parlamenat ne može da radi. To je istina neoboriva. Ako date tome Parlamentu veliki broj poslanika vi ćete još više otežati i inače tešku radnju Parlamenta u današnje vreme, kad imate toliko silnih problema da rešavate. Zato bih bio da se ostane pri broju od 50.000. Predsednik D-r M. Ninčić: Daću nekoliko minuta odmora da se gospoda poslanici sporazumeju. (Posle pauze) Predsednik D-r M. Ninčić: Nastavlja se sednica. Ja ću staviti na glasanje predlog g. Ljube Jovanoviča. Molim g. izvestioca da pročita taj predlog. Izestilac D-r Laza Markovič (čita): „Na svakih 40.000 stanovnika bira se po jedan poslanik. Ako višak stanovnika u jednoj izbornoj jedinici bude veći od 25.000, birače se i za taj ostatak jedan poslanik". Predsednik D-r M. Ninčić: Ja ću staviti na. glasanje ovaj predlog. Gospoda koja su za taj predlog neka izvole sedeti, a koja su protiv neka izvole ustati. Objavljujem da je ovaj predlog primljen. Izvolite čuti dalje. Izvestilac D-r Laza Markovič: Kod čl. 70. ima predlog g. poslanika Pavla Andjelića i drugova, da se poslednji stav čl. 70., koji glasi: „Zakon će rešiti i o ženskom pravu glasa" zameni sa ovim: „Načelno se priznaje aktivno i pasivno pravo glasa ženama i to u opštini, odmah a za ostale ustanove zakon će rešiti." Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Andjelić. Pavle Andjelić: Kad sam podneo ovaj predlog, ja sam se rukovodio pored ovoga što sam učinio prvi predlog Ustavotvornoj Skupštini time, da izmenim taj predlog u toliko. Što sam se sa pokojnim Vesnićem kao predsednikom ovoga Odbora sporazume© bio, da se i po njegovom mišljenju može primiti samo tako, ako se ženama dozvoli pravo, glasa za sada u opštini i da im se ostavi jedno izvesno vreme, te da se vidi kako će se ponašati i šta će se dobiti u političkoj situaciji posle izvesnog vremena, kad žene budu naučile da rukuju sa svojim političkim pravom, koje im se daje prviput sada. Zbog toga, ja molim Ustavni Odbor da ovaj moj predlog primi, te da na taj način obeležimo vidno ćelu ovu našu radnju jednim velikim delom, davanjem političkog prava drugoj polovini ljudskog roda, kojoj je do sada na razne