Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

114

LX sednica 8. juna 1921. godine

Skupštine mogu odgoditi Ukazom samo jedanput u jednome sazivu. Vlada ima svoj predlog kao što vidite, ali ne pravi pitanje ni od prvog predloga gospodina d-ra Ivanića, da se skupštinske sednice uopšte ne mogu odložiti Ukazom. Prema tome staviću na glasanje predlog na koji je vlada pristala. (Jovan Djonović: Ona je pristala na oba predloga). Stavljam na glasanje predlog vlade, da se 4. stav člana 75. završi s tim, „da se skupštinske sednice mogu odložiti Kraljevim Ukazom samo jedanput u jednome sazivu." (Čuje se: da glasamo prvo o predlogu g. Ivanića). Dakle, izjavljuje se želja da se stavi na glasanje predlog g. Ivanića. Gospodo, ja ću predlog g. Ivanića staviti na glasanje koji glasi: „Da se uopšte skupštinske sednice ne mogu ukazom odlagati". Gospoda koja su za taj predlog neka izvole sedeti, a koja su protiv neka izvole ustati. (Svi sede). Odbor je jednodušno protivan da se skupštinske sednice mogu odlagati ukazom. G. izvestilac nije tu da nam referiše šta je ostalo. Ima reč g. Ministar za Konstituantu. Ministar za Konstituantu Marko Trifković: Predlog g. Vujičiča o izmeni čl. 73., 73 a., 73 b., u pogledu kandidacije izbora za narodne poslanike činovnika, Vlada nije mogla da primi i molim Ustavni Odbor da ostane onako kako je to ranije Ustavni Odbor redigovao. Predsednik D-r M. Ninčić : Mi smo o tome diskutovali. G. Vujičič je predložio, u pogledu kandidacije činovnika, da se ove odredbe izmene i mesto ovih odredaba koje su predložene u Ustavnom Odboru, predložio je nove. Mi smo diskutovali već o njima. Ja ću staviti na glasanje taj 'predlog. Gospoda koja su zato da se taj amandman g. Vujičiča primi neka izvole sedeti, a koja su zato da ostane kako je Odbor predložio, neka izvoli ustati. (Većiina ustaje). Objavljujem da je amandman g. Vujičiča većinom glasova odbačen. Sad bi bilo na redu da diskutujemo o VIII odeljku Upravne Vlasti. Ima reč g. Pavle Andjelić. Pavle Andjelić: Molim vas šta je bilo sa mojim predlogom, tj. da udje u čl. 73., da advokati ne mogu za vreme trajanja poslaničkog mandata vršiti advokatsku službu pred sudovima? (M. Vujičič: Zašto liferanti mogu biti, a ne mogu biti advokati?) Predsednik D-r M. Ninčić: Da ne mogu biti liferanti, to je primljeno prošle sednice. Ima reč g. Jovan Djonović. J. Djonović: Šta je sa predlogom koji sam ja podneo, da se unese nov član da se državna teritorija ne može otudjiti, razmeniti i razdeliti bez odobrenja Skupštine? Taj predlog je trebao da se reši. Mislim, da je g. Ministar za Konstituantu kazao, da će se sporazumeti sa Vladom, da vidi, da li se on može primiti. Predsednik D-r M. Ninčić: Jeste li taj predlog formulisali pismeno? Jovan Djonović: Bio je formulisan pismeno na ranijoj sednici isto onako kao što su i svi drugi predloži bili formulisani. Ministar za Konstituantu Marko Trifković: Ako Ustavni Odbor primi predlog g. Djonovića, Vlada nema ništa protiv toga. Jovan Djonović: Taj predlog glasi: „Državna teritorija ne može se odeliti, otudjiti i razmeniti bez odobrenja Narodne Skupštine". Milorad Vujičič: Tome je bilo mesta u čl. 1. Mi smo ga predlagali, ali to se nije htelo primiti.

Jovan Djonović: Ako ova dopuna nije bila primljena kod 1 odeljka u čl. 1. zašto je ne možete primiti kod ovog odeljka? Pitanje je da li je dobro i korisno da se unese ili nije. Nadjite joj mesto, ako nadjete da je treba primiti. Ja sam i ranije predlagao da se primi. Predsednik D-r M, Niftčić: Napišite pismeni predlog i formulišite ga. G. Andjeliću imate li pismeni predlog? Pavle Rndjelić: Da napišem ! Predsednik D-r M Ninčić: Gospodo, g. Djonović mi je podneo pismeno svoj predlog koji glasi: „Državna teritorija ne može se otudjiti, ni razmeniti bez odobrenja Narodne Skupštine. Ja ću staviti ovaj predlog na glasanje, pošto se niko nije javio za reč. Ona gospoda koja su protivni ovome predlogu neka izvole ustati. (Svi sede). Objavljujem da je ovaj predlog g. Djonovića jednoglasno primljen. Imamo predlog g. Andjelića da se doda čl. 73. ovaj stav: „Advokati koji su izabrani za narodne poslanike ne mogu vršiti svoje pravozastupničke poslove pred vlašću i sudom dok im mandat poslanički traje". Niko se ne javlja za reč i ja ću staviti na glasanje ovaj amandman g. Andjelića. Gospoda, koja su protivna ovome amandmanu neka izvole ustati. (Većina ustaje). Objavljujem da je ovaj amandman većinom glasova odbačen. Gospodo, sad bi trebalo da predjemo na odeljak Vlil o upravnim vlastima, ali pošto je taj odeljak inače vrlo važan i u vezi sa prelaznim naredjenjima, ja mislim da predjemo na IX, X i XI odeljak a da ovaj odeljak rešavamo zajedno sa prelaznim naredjenjima. Prelazimo, gospodo, na IX. odeljak, kod koga imamo nekoliko amandmana o sudskoj vlasti. Kod člana 109. imamo amandman Jugoslovenskog Kluba kojim se predlaže, da ovaj član ostane kao što glazi u nacrtu većine Ustavnog Odbora a.sa dodatkom: „Porota se zadržava. Njezinu nadležnost odredjuje zakon". Obrazloženje: da narod učestvuje u sudjenju traži se porota. Niko se ne javlja za reč i ja stavljam na glasanje ovaj dodatak Jugoslovenskog Kluba. Gospoda koja su protivna ovome predlogu Jugoslovenskog Kluba neka izvole ustati. (Većina ustaje). Objavljujem da je ovaj amandman odbačen većinom glasova. Gospodo,.kod čl. 109. imamo dalje amandman g. Voje Lazića i drugova. Ima reč g. Izvestilac. Izvestilac D-r Laza Markovič: G. Voja Lazić i drugovi predlažu da se treći stav čl. 109., potpuno izbaci i da se doda ovaj nov stav: „Tužilac, tuženi i optuženi moraju imati pravnoga branioca. Pravni branioci su državni organi. Sudjenje i zastupanje je besplatno." Gospodo, vrlo je nezgodno da pravni branilac bude državni organ, jer državni organ je sud. Gospodo, teži se u nauci krivičnog postupka da se odvoji onaj koji brani od onoga koji sudi. Ako bi se ovo usvojilo što predlaže g. Voja Lazić i drugovi, onda bi smo usvojili nešto novo, što je protivno načelima krivičnog postupka. Prema tome ovaj drugi stav: sudjenje i zastupanje je besplatno, imao bi naravno da otpadne. Ja sam protiv ovoga predloga. Jovan Jovanovič: Pa može biti da je ovako kako g. Laza Markovič kaže, da je to protivno nauci krivičnog postupka. A mi baš ako smo uneli ovo, naročito smo polagali veliku važnost na tu odredbu: sudjenje i zastupanje je besplatno iz prostoga razloga, jer znamo kako to upropašćuje seljaka, jednoga čoveka koji nema ništa. Država koja može da zastupa svoje interese i da plati državnoga tužioca, može u isto vreme