Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

126

LXII. sednica 15. juna 1921. godine

Izvestilac Juraj Demetrović: Socijalistički Klub predlaže da se u trećoj postati reči „ukazanoj potrebi", zamene rečima „posebnom zakonu". Predsednik D-r M. Ninčić: Taj je treći stav već raspravio Ustavni Odbori rešio da ostane onako kakav je. Prema tome je ovaj amandman odbačen. Izvolte čuti dalje. Izvestilac Juraj Demetrović: Socijalistički Klub predlaže da u petoj stavci ispadnu reči „i vernost Kralju". Predsednik D-r M. Ninčić: Ja ću staviti na glasanje ovaj amandman. Gospoda koja su zato da se primi neka izvole ustati; (Većina sedi). Objavljujem da je ovaj amandman odbačen. Izvolite čuti amandman kod čl. 91. Izvestilac J. Demetrović: Jugoslovenski Klub predlaže da ovaj čl. glasi ovako: „Pokrajine se dele na okruge i opštine koje su isto tako kao i pokrajine pravna lica po javnom i privatnom pravu. Okruži (županije, srezovi, kotari) i opštine samoupravne su jedinice". Predsednik D-r M. Ninčić: Pošto se niko nije javio za reč, stavljam ovaj predlog na glasanje. Gospoda koja su zato Лека izvole ustati. (Većina sedi). Objavljujem da je ovaj amandman odbačen. Izvolte čuti dalje. Izvestilac J. Demetrović: Zemljoradnički Klub predlaže da se na kraju drugoga stava čl. 91. doda: „а oni odgovaraju državi". Predsednik D-r M. Ninčić: Reč ima g. Lazić. Voj. Lazić: Mi imamo naročito gledište o Ministarskoj odgovornosti i o tome ćemo govoriti kod čl. 92., a sad samo da rečem nekoliko reči o ovome članu. Ja mislim, r da tu ne treba ništa dokazivati, da je potrebno da se unese, da odgovara bar za štete, koje država bude naknadila povodom Ministarske odgovornosti, da Ministar tu štetu naknadi državi. Predsednik D-r M. Ninčić: Gospodo, ja ću staviti na glasanje ovaj amandman. Gospoda, koja su za to, da se primi, neka izvole uslati, a koja su protiv, neka izvole sedeti (Ustaje manjina). Objavljujem, da je ovaj amandman odbačen. Ja ću moliti gospodu članove odbora, da se ne razilaze. Mi treba da svršimo i ako se gospoda počnu razilaziti, ostaćemo bez kvoruma. Izvolite čuti dalje. Izvestilac ј» Demetrović: Predlog socijalističkog Kluba u čl. 91. da u prvoj stavci ispadnu reči: „Kralju i". Predsednik D-r M. Ninčić: Gospodo, ja ću ovaj amandman staviti na glasanje. Gospoda koja su. za to da se ovaj amandman primi neka izvole ustati, a ona koja su protiv neka izvole sedeti. (Ustaje manjina). Objavljujem, daje ovaj amadman odbačen. Izvolite čuti dalje. /zmft/ac J. Demetrović: Dalje ima predlog socijalističkog Kluba, da u drugoj stavci početak glasi: „Narodna Skupština m0že...." Predsednik D-r M. Ninčič: Pošto se niko ne javlja za reč, stavljam ovaj amandman na glasanje. Gospoda koja su za to da se ovaj amandman primi neka izvole ustati, a koja su protiv neka izvole sedeti. (Ustaje manjina). Objavljujem da je ovaj amandman odbačen. Izvolite čuti dalje. Izvestilac Juraj Demetrović: Socijalistički Klub predlaže, da se posle druge stavke čl. 91. doda si deće: „Inače važe za tužbe protiv ministara jednaki zakoni kao i za sve državljane". Predzednik D-r Momčilo Ninčić: Stavljam ovaj amandman na glasanje. Gospoda, koja su zato da se ovaj amandman primi neka izvole ustati, a koja su protiv neka izvole sedeti. (Ustaje manjina). Objavljujem, da je ovaj amandman odbačen. Izvolite čuti dalje. Izvestilac Juraj Demetrović: Kod čl. 92. predlaže Jugoslavenski Klub, da taj član glasi ovako (čita):

„Svaka pokrajina, okrug (županija) ima svoju Skupštinu, odnosno svoj odbor. Pokrajinska i okružna Skupština biraju sebi svoje predstavništvo Predsednik D-r M. Ninčić: Gospodo, ja ću staviti na glasanje ovaj amandman, pošto se niko ne javlja za reč. Gospoda, koja su za to da se ovaj amandman primi neka izvole ustati, a gospoda' koja su protiv, neka izvole sedeti. (Ustaje manjina). Objavljujem, da je ovaj amandman odbačen. Izvolite čuti dalje. Izvestilac Juraj Demetrović: Zemljoradnički Klub predlaže, da se drugi stav čl. 92. zameni sa ovom redakcijom (čita:) „Kad Ministra optuži Narodna Skupština, odluka o stavljanju Ministra pod sud ima se doneti većinom polovine i jedan više glasova prisutnih članova." Predlog Socijalističkog Kluba glasi, da se u drugom stavu reči „od 2 / s glasova prisutnih članova" zamene rečima ~u prisustvu od 2 / 3 sviju poslanika". Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Lazić. Vojislav Lazić: Gospodo, povodom ministarske odgovornosti mi smo ranije govorili o tom u načelnoj debati. Izneli smo tada naše stanovište, ali većina videsmo da nije to usvojila i svakako da ne misli ni sada usvojiti. Ali, ja smatram za dužnost, kad smo već podneli svoj amandman, da ga barem obrazložimo. Gospodo, ja ne znam, zašto mi Srbi, koji smo uvećali državu, izgubismo svoja prava, koja smo imali pre ovih ratova. Dok smo bili manja država, mi smo imali mnogo bolje ustanove u svakom pogledu. Sada u svakom pogledu idemo nazad, pa i ovde kod ministarske odgovornosti. Gospodin Ministar se ljuti, kad neko kaže, da je ovaj Ustav reakcionaran, i da je on prema ustavu od 903. godine toliko nazadan, da se može kazati s potpunim pravom, da je reakcionaran. Po ustavu od 1903. godine Ministarska odgovornost bila je mnogo veća nego je sada po ovom Ustavu, pa ipak i ona veća odgovornost, koja je bila, i ona je bila tako reći iluzorna i po tim odredbama nisu Ministri odgovarali, a kako će sada odgovarati po ovim odredbama, kako se unose. Mi samo ovde trošimo reči i pišemo džabe, kad o odgovornosti ne može biti reči. Po ranijem Ustavu bilo je izneseno više vrste dela, zbog kojih može Ministar odgovarati, a sada su ta dela izostavljena. Ranije je stavljeno da ministar, pored ostalog, može odgovarati i za štete koje učini naspram države i tako isto za primanje mita, za povredu zakona u slučajevima koje bude odredio naročiti zakon o ministarskoj odgovornosti „za povredu Ustava i ustavnih prava gradjana. Medjutim ovde se svela njihova odgovornost na vrlo malu neznatnu stilizaciju koja kaže samo „za povredu Ustava i zemaljskih zakona učinjeni u službenoj dužnosti", i onda za štete koje učini ministar odgovara država a on ne odgovara čak ni državi. Mi smo, gospodo, tražili da ministar odgovara pred redovnim sudovima, vi niste hteli to usvojiti. Onda zašto bar niste dozvolili da ministra može optužiti Narodna Skupština sa običnom svojom većinom sa kojom donosi zakon. Zar je ministarska odgovornost viša nego jedan zakon? Za jedan zakon potrebno je polovina više jedan od prisutnog broja poslanika a za optuživanje ministra treba dve trećine. Po ranijem našem Ustavu od 1903 god. ministra su mogli optužiti 20 poslanika, mogli su bar podneti predlog za njegovo optuženje, a sada ni to nema. Za njegovo optuženje sada ima prava Narodna Skupština ikralj i niko više Dakle narodni poslanici ne mogu optužiti ministra, sem ako se može stvoriti dve trećine za njegovo optuženje, inače ni polovina ne može ga optužiti. Ja bih vas molio da primite bar ovaj naš amandman, kad niste mogli primiti da ministar odgovara pred redovnim sudovima, onda bar primite ovo da se drugi