Архив УНС — Стари листови — Бивша Југославија

VIJESTI O SAMOUPRAVLJANJU

RIJEKA: Četiri broda za »Jugoliniju« Prema planu kojeg je donio Radnički savjet poduzeća »Jugolinija« naše pomorsko poduzeće na Rijeci dobit će ove godine još četiri broda s ukupno 26.500 nosivosti. Dva broda tipa »Baška« od 6500 tona, koji će nositi imena »brežnica« i »Grobnik«, grade se u brodogradilištu »Split«. U riječkom brodogradilištu »Treći maj« bit će dovršen linijski brod »Kostrena« od 10.500 tona nosivosti, a u kraljevičkom Titovom brodogradilištu brod »Matko Laginja« od 3000 tona. Time će »Jugolinija« kompletirati svoje tri serije od 11 linijskih brodova, koji ukupno imaju 77.000 tona, a spadaju među najmodernije jedinice naše linijske flote.

LJUBLJANA: »Iskrini« broj čamci za Indiju Prema zaključku Centralnog radničkog savjeta industrije »Iskra«, naše renomirano poduzeće iz Kranja orjentiralo se na proizvodnju raznih uređaja namjenjenih izvosu. Pogon »Iskre« u Lipnici, koji proizvodi precizne mehanizme za satove i električne brojčanike, počeo je prije nekoliko dana proizvodnju električnih brojčanika specijalne konstrukcije za Indiju. Proizvodnja je organizirana na tekućoj traci tako. da svakih 15 sekundi izlazi po jedan brojčanih. U idućem broju: Deset predsjednika radničkih savjeta na razgovoru u redakciji »Samoupravljanja« BANJALUKA: Radnički savjet odgodio izgradnju odmarališta U skladu s najnovijom preporukom Saveznog izvršnog vije--' ća o privremenom odlaganju gradnje upravnih i drugih manje nužnih objekata, Radnički savjet banjalučke Tvornice celuloze odlučio je ovih dana da odgodi Izgradnju odmarališta na moru. Na donošenje takve odluke utjecalo je i to, što predračunski troškovi za gradnju iznose mnogo više nego što se predviđalo. Naime, prema ponudi iz Poreča, gdje je trebalo da se podigne odmaralište ovog kolektiva, gradnja bi stajala oko 90 milijuna dinara. Članovi radničkog savjeta Tvornice celuloze odlučili su da se sredstva iz fonda opće potrošnje, namijenjena za gradnju odmarališta, upotrebe u korisnije svrhe.

BEOGRAD; Fabrika sintetičkih ploča u pogonu Novoizabrani Radnički savjet Fabrike za proizvodnju sintetičkih ploča »Grmeč« preuzeo je krajem aprila tvornicu na upravljanje. Novoizgrađeno poduzeće radit će u tri smjene, a godišnje će proizvoditi milijun i pol sintetičkih ploča za podove. Tvornica je potpuno automatizirana, a kad se nagodinu montiraju još neki strojevi, proizvodnja poduzeća će se udvostručiti. Time će se zadovoljiti domaće potrebe za ovim suvremenim građevinskim materijalom.

774 NORVEŠKE OPĆINE NAŠLE SU ČVRSTO UPORIŠTE

Kako siromašne komune norveškog sjevera rješavaju probleme svog razvoja

ISKUSTVA

IVORVESKE male opL ČINE nalaze se uglavnom na sjeveru zemlje zbog čega je njihovo ekonomsko stanje slično onim naših općina u zaostalim krajevima. Država daje godišnje 70 milijuna kruna subvencije siromašnijim općinama, naročito onima na sjeveru. Međutim, to ne treba shvatiti kao »trajnu« politiku niti je to glavni oslonac komuna na sjeveru. Zato što su ljudi u komunama norveškog sjevera već potražili svoje, specifične i karakteristične putove razvitka i odcjepljivanja od siromaštva smatramo da nije nekorisno objaviti neke detalje bitke za standard malih komuna koja bez prekida traje već punih 40 godina. Radi upotpunjavanja slike potrebno je napomenuti da mnogim komunama država još i danas plaća učitelja (što je također jedan od pokazatelja siromaštva), ali je neophodno napomenuti i to da nakon posljednjih 15 godina za siromašne komune sjevera ima mnogo realnih izgleda da se osove na vlastite noge. Posljednjih decenija, naročito pod vladom socijalističke parti’e, zemlja je znatno napredovala, a to se odražava i u porastu nacionalnog dohotka. Umjesto nekadašnje besposlice, iseljavanja i privredne krize, ostvaren je plan punog zaposlenja, industrijalizacije i elektrifikacije zemlje, što je sve znatno povećalo nacionalni dohodak i standard. Za posljednjih deset godina standard je porastao za 45 posto, a kod nekih grupa industrijskih i šumskih radnika čak i za 90 posto. Porast nacionalnog dohotka dao je i novu bazu za oporezivanje. PAŽLJIVI I RACIONALNI GOSPODARI Jedna od značajki čitavog poslijeratnog razvoja norveških komuna može se naći u odluci da općine po . najnovijim propisima mo-

raju unaprijed da mole državu za pomoć u obliku zajma. Pasivne općine ne mogu, dakle, samo da prijavljuju svoje deficite na kraju svake budžetske godine, i da na prošlim rashodima planiraju nove gubitke. Zajam je formula koja se smatra časnim poslom .među komunama, jer bolje je uza j miti i poduprijeti pasivnu općinu novcem koji će joj omogućiti razvijanje vlastite materijalne baze, nego vječno držati na koljenima nejače koje treba hraniti. Zato se u Norveškoj ekonomici često izgovara rečenica koja upozorava da »nema bogatih i siromašnih komuna«, već da »ima onih koje mogu dati pomoć u obliku zajma i onih kojima je zasad takva pomoć potrebna«. Dohodak koji se oporezuje porastao je od 1935. do 1940. peterostruko. U posljednjih deset godina budžet lokalnih vlasti povećao se trostruko. Glavni poreski dohodak općina su po-

rez na kapital i dohodarina. Kao značajna novina uvedeno je 1957. godine prikupljanje državnog poreza po općinskim službenicima. Tako da sada općina ima precizan pregled raspodjele poreskih izvora. Zanimljivo je i to da su norveške, naročito male sjevernjačke općine, prema tabeli zaduživanja lokalnih organa vlasti u razdoblju od 1914., kada je dug iznosio 233 milijuna kruna, do 1926. tu svotu digli na 1 milijardu i 550 milijuna kruna. Nagla ekonomska ekspanzija: izgradnja brojnih objekata, naročito električnih centrala i prerađivački pogoni na bazi šumskog bogatstva dali su privrednom razvoju mnogih komuna potreban impuls i kretanje koje je značilo novi smjer plovidbe, i odvajanj.e od obala zaostalosti. Razvijanje lokalnog gospodarstva, jačanje vlastite ekonomske baze svim sredstvima i na svim područjima jedna je briga malobrojnog aparata administracije u komunama. Zato i nije čudno da se administracija zapravo sastoji pretežno od ljudi koji poznaju privredu, od financijskih i ekonomskih stručnjaka. Ako netko namjerava da se osamostali, da se uključi u porodicu onih koji su kadri vratiti zajmove i koji će kasnije biti kadri drugome pozajmiti osnovnu glavnicu za sličnu perspektivu u budućnosti, onda taj mora biti najpažljiviji gospodar u svojoj kući. Tako ili slično će vam progovoriti svaki odbornik, svaki

čovjek u sjevernim, siromašnim komunama.

NA ŠTO SE TROŠE BUDŽETI u KOMUNAMA? Budžeti komuna su pokazatelji iz kojih se može pročitati zapravo sve o ljudima i njihovim opredjeljenjima za ovu ili onu ekonomsku djelatnost. Investiciona ulaganja u sistem sjevernih norveških hidrocentrala znači oslonac na neiskorištene bogate prirodne izvore. U prvom poslijeratnom razdoblju od deset godina u taj posao uloženo je 74% svih kredita sjevernih komuna. To, međutim, nameće potrebu reguliranja odnosa štednje i izdataka. Budžeti komuna su primjer kako se korisno mogu. koristiti sredstva ako ona i nisu velika. Statistički podaci iz 1955. godine nisu najnoviji pokazatelji, ali i oni mogu korisno poslužiti. Naime, može se vjerovati da se nije mnogo izmijenilo u budžetskoj potrošnji norveških općina. Jer se slika ponavlja od 1935. godine prilično vjerno i bez većih odstupanja. Dakle, struktura potrošnje norveških općina iz budžeta 1955. godine obuhvaća rashode od 18.5% za javne radove. 17,5% išlo je na. rashode škola. 17,3°/o za socijalne rashode i dječje dodatke. Na razno otpada 9.1%, na bolnice 8.5% na kulturne ustanove 6%. a za administrativne potrebe 4,8%. Sto se tiče investicija, one se postepeno smanjuju. U 1953, i 1954. godini investicije u odnosu na budžet kretale su se u visini od 22,4%, a 1955, one su smanjene na 16,1%. Za škole, bolnice i sličnu izgradnju investirano je za deset godina prije rata 605 milijuna kruna, a u istom razdoblju poslije rata 3 milijarde i 650 milijuna kruna. Krediti se vraćaju, pa prema tome posao jačanja ekonomske baze sjevernih norveških komuna znači za zajednicu korist, jer ako će ljudi na sjeveru pronalaziti produktivni posao za svoje ruke, onda će zajednica u cjelini brže napredovati, neće biti problem prelivanja radne snage niti će se javiti snažna migraciona kretanja koja mogu izvršiti nepoželjene pritiske na cijeli niz oblasti u drugim komunama. Svaki mora tražiti oslonac prvo u sebi i kod sebe.

Oslo: Nekonvencionalna arhitektura

Grafikon prosječne raspodjele sredstava noveških općina

1. MAJ 1962.