Архив УНС — Стари листови — Бивша Југославија

ABC SAMOUPRAVLJANJA

Kako se bira radnički savjet ® Redovni izbori za radničke savjete održavaju se u roku koji određuju savezni propisi: početkom godine po odobrenju završnog računa poduzeća, a najkasnije do kraja aprila. © U poduzećima sa 30 i više radnika, redovni izbori upravnih odbora održavaju se u vrijeme kada i izbori radničkih savjeta. © U poduzećima, u kojima svi članovi radnog kolektiva u času raspisivanja izbora sačinjavaju radnički savjet (poduzeće -sa 7 do 29 zaposlenih), redovni izbori novih upravnih odbora obavljaju se početkom godine nakon odobrenja završnog računa, a najkasnije do 31. marta. Pripreme za izbore radničkih savjeta sastoje se od raspisivanja izbora, kandidiranja, kandidatske liste. a ostvaruju ih: izborna komisija, komisija za izradu spiskova birača i birački odbor. U načelu se može kandidirati svaki radnik koji je upisan u spisak birača u privrednoj organizaciji. Za članov-e .radničkog savjeta ne mogu se kandidirati osobe koje su izgubile pravo da za određeno vrijeme budu birane u organe upravljanja bilo koje privredne organizacije (SI. 1. FNRJ br. 51 od 1953, br. 6 od 1954 i 37 od 1955, i 54 od 1957. g.). Komisiju za izradu spiskova birača bira radničk savjet istovremeno kad i izbornu komisiju. Birački odbor postavlja se za svako glasačko mjesto. a postavlja ga izborna komisija. Glavni je zadatak biračkog odbora da rukovodi izborima na glasačkom mjestu i da izborni materijal preda izbornoj komisiji. Glasanje na izborima za radnički savjet obavlja se glasačkim listićima na glasačkim mjestima. Glasačka mjesta određuje izborna komisija. Birači glasaju osobno .Prema tome, nitko ne može drugome dati punomoć da glasa umjesto njega. Vrijeme izbora određuje izborna komisija, i to tako da istoga dana mogu glasati sve radnici iz svih smjena. Vrijeme određeno za glasanje ne može biti dulje od 12 sati. Rezultat glasanja ustanovljuje izborna komisija kad dobije izborne materijale sa svih glasačkih mjesta. Izabranima za članove radničkog savjeta smatraju se kandidati koji su dobili najveći broj glasova. Svakom izabranom kandidatu izborna komisija izdaje potvrdu da je izabran za člana radničkog savjeta. Novoizabrani radnički savjeti konstituiraju se na svojoj prvoj sjednici, koja se mora održati najkasnije 15 dana poslije izbora. Sjednicu saziva i otvara predsjednik bivšeg radničkog savjeta. Njegova je dužnost da u propisanom roku odredi dan održavanja sjednice i da se brine za odašiljanje poziva s prijedlogom dnevnog reda.

•w Sto staviti na dnevni red 1. Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika. 2. Konstituiranje radničkog savjeta: Izbor verifikacione komisije. Izvještaj predsjednika izborne komisije o održanim izborima i rješavanje o pravilnosti izbora. Izvještaj verifikacione komisije i potvrđivanje mandata izabranih članova radničkog savjeta.

Izbor predsjednika radničkog savjeta. 3. Davanje razrješnice dotadašnjem upravnom odboru: Izvještaj predsjednika upravnog odbora. O dosadašnjem radu i završnom računu poduzeća. Davanje razrješnice. 4. Izbor novog upravnog odbora poduzeća. Sjednicu, kao što smo rekli, otvara predsjednik dotadašnjeg radničkog savjeta, a rukovođenje sjednicom mora odmah predati najstarijem po godinama članu novoizabranog radničkog savjeta, U daljem toku sjednice neophodno je imati u vidu slijedeće: Verifikaciona komisija ima zadatak da na toj sjednici ispita ispravnost mandata izabranih članova. Komisija se sastoji od tri do pet članova i po pravilu se bira javnim glasanjem, ako radnički savjet ne odluči drugačije. Svaki član radničkog savjeta može biti kandidiran i izabran za predsjednika verifikacione komisije. Da bi komisija mogla podnijeti potpuni izvještaj, neophodno je prikupiti uvjerenja o izboru onih članova koji ne mogu (zbog spriječenosti, bolesti, službenog puta itd.) osobno prisustvovati sjednici. Kako se bira predsjednik radničkog savjeta Predsjednik izborne komisije treba u izvještaju da iznese sve važnije momente u vezi s radom izborne komisije, organizacijom i tokom izbora, rezultatima glasanja kao i da pruži ocjenu pravilnosti izbora. Na temelju izvještaja predsjednika izborne komisije i predsjednika verifikacione komisije radnički savjet rješava o pravilnosti provedenih izbora, odnosno potvrđuje ili ne potvrđuje mandate članova. Predsjednik radničkog savjeta bira se, po pravilu, javnim glasanjem, iako radnički savjet može odlučiti da se izbor obavi tajnim glasanjem. Osim predsjednika može se na prvoj sjednici izabrati i njegov zamjenik, što se u dosadašnjoj praksi pokazalo korisnim, jer se tako održava kontinuitet u slučaju da predsjednik radničkog savjeta zbog opravdanih razloga duže ili kraće vrijeme izbiva iz kolektiva. U takvim slučajevima, kada je predsjednik odsutan ili spriječen, njegovu funkciju automatski preuzima njegov zamjenik.

Izvještaj bivšeg upravnog odbora Izboru predsjednika radničkog savjeta treba posvetiti naročitu pažnju, jer iako ima zapravo jednaka prava kao i svaki drugi član radničkog savjeta, njegova funkcija. zahtijeva izvršavanje i posebnih dužnosti prilikom pripremanja sastanaka i rukovođenja sastancima. Upravo ta dva elementa čine izbor predsjednika radničkog savjeta jednim od značajnih akata prilikom svakog konstituiranja. Radnički savjet daje razrješnicu bivšem upravnom odboru pošto sasluša izvještaj predsjednika o dotadašnjem radu i završnom računu poduzeća. Sadržaj tog izvještaja treba da bude takav da članovi radničkog savjeta mogu odmah shvatiti problematiku, da im se pruži jasna i; pregledna slika stvarnog stanja poduzeća i da se objasne neposredni zadaci koji proizlaze iz predočene situacije. Preporučuje se da se izvještaju upravnog odbora, koji će se podnijeti na prvoj sjednici radničkog savjeta, posveti naročita pažnja i briga ne samo direktora i zaduženog administrativnog aparata u privredno-računskom sektoru već da se tim izvještajem u procesu nastajanja pozabave i radnički savjeti koji pripremaju izbore.

Kako se bira upravni odbor Izbor upravnog odbora obavlja se prema propisanom postupku, pri čemu posebno treba voditi računa o sastavu ovog organa. Naime, najmanje tri četvrtine članova upravnog odbora moraju biti radnici koji rade neposredno u proizvodnji, odnosno u osnovnoj privrednoj djelatnosti poduzeća. Osim toga, u novi upravni odbor može biti birana najviše jedna trećina članova upravnog odbora iz prethodne godine. U novi upravni odbor ne može biti biran, pa prema tome ni kandidiran, radnik koji je već dvije godine uzastopce bio član upravnog odbora. Smisao je ove mjere u tome da upravne odbore treba stalno obnavljati, da se rotacionim sistemom u ovom organu izredaju najaktivniji proizvođači i da se ograničavanjem uzastopnog ponavljanja mandata izbjegnu eventualne mogućnosti da se ovaj organ pretvori u aparat užeg ili najužeg broja »izabranih ljudi« u poduzeću. Ukupan broj članova upravnog odbora zajedno s direktorom mora biti neparan (najmanje tri, a najviše 11 članova), jer je direktor član upravnog odbora po svojoj funkciji; u upravni odbor uvijek se bira paran broj članova. Izborom rukovodi izborna komisija koja se sastoji od tri člana, koju bira radnički savjet iz svoje sredine, u pravilu javnim glasanjem. Bad izborne komisije bit će olakšan ako se unaprijed pripremi podsjetnik o njenim zadacima u vezi s pojedinim izbornim operacijama. Svaki član radničkog savjeta ima pravo da predloži izbornoj komisiji jednog ili više kandidata, ali najviše onoliko koliko se bira članova upravnog odbora. Izborna komisija sastavlja spisak svih predloženih kandidata. Određen razmjer (jedna trećina radnika) koji se traži za sastav upravnog odbora mora da postoji i u spisku kandidata. Glasanje je tajno i obavlja se glasačkim listićem na kome se ispisuju imena svih kandidata. Na svakom listiću ispisuju se najprije imena kandidata koji rade neposredno u proizvodnji, odnosno u osnovnoj privrednoj djelatnosti, a zatim imena ostalih kandidata. Po zaključenom glasanju izborna komisija ustanovljuje koliko je bilo prisutnih članova radničkog savjeta, koliko ih je glasalo, a zatim koliko je glasova dobio svaki pojedini kandidat. U novi upravni odbor izabrani su samo oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova. Ako se dogodi da dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbor se ponavlja. Ponovno glasanje izvodi se na isti način kao i kad se bira čitav upravni odbor ali se ovaj put na glasačkim listićima nalaze samo imena kandidata s istim brojem glasova. Po izvršenom izboru radnički savjet izdaje svakom izabranom kandidatu uvjerenje o izboru za člana novog upravnog odbora.

Kada se preuzima dužnost Novi upravni odbor preuzima dužnost najkasnije za 15 dana od izbora. Primopredaja se obavlja na taj način što predsjednik ranijeg upravnog odbora podnosi novom upravnom odboru izvještaj o dotadanjem radu poduzeća. Primopredaja upravljanja je konačna tek kad je potvrdi novoizabran: radnički savjet. Radnički savjet je dužan da to učini najkasnije u roku od 8 dana po izvršenoj primopredaji. Prema čl. 28 Zakona o upravljanju, upravni odbor bira predsjednika između svojih članova. Direktor privredne organizacije ne može biti izabran za predsjednika upravnog odbora. Predsjednik se bira za čitavo mandatno razdoblje, a ne za svaku sjednicu.

1. MAJ 1962

17