Архив УНС — Стари листови — Бивша Југославија

KAKO ?

KAKO ?

pa OVI ČLAN KOLEKTIVA svo~ jim ulaskom u poduzeće stupa u jednu sasvim novu sredinu kojoj treba da se prilagodi i o kojoj ne zna mnogo, katkad gotovo ništa. Stoga se u prvo vrijeme boravka novog radnika u poduzeću odvija proces postepenog prilagođavanja kolektivu. I obrnuto; radna grupa također se nnvikava na novog člana kolektiva. Kako će taj proces teći ne ovisi samo o držanju grupe nego i o mjerama koje rukovodstvo poduzeća poduzima. Te mjere nazivamo obično prihvatom novih članova kolektiva. II čemu se sastoji dobar prihvat? Prihvatom treba osigurati: upoznavanje radnika s njegovim poslom i poduzećem, upoznavanje radnika s uslovima rada, tumačenje dužnosti i prava radnika, pripremu grupe u kojoj će radnik raditi. Prihvat mora biti osiguran sistemom mjera koje garantiraju da će spomenute radnje biti organizirano i dosljedno sprovedene. Osim toga prihvat mora biti izraz prave i istinske brige za novog člana kolektiva. U čemu su teškoće? Obično se među teškoćama navode. preopterećenost neposrednih rukovodilaca, nepravilan stav pojedinih rukovodilaca, teškoće u održavanju neposrednog kontakta s novim članovima kolektiva i teškoće u vezi s kontrolom načina na koji ■co vr-ši J>2rLh VJ3I- se rezultati mogu očekivati? Od boljeg prihvata novih radnika možemo očekivati; brže upoznavanje s radom, dakle bolji i kvalitetniji posao, manje otpadaka, manje rasipanja materijala, manje nezgoda u radu; zatim bolje upoznavanje poduzeća i prema tome manje lutanja, manje griješaka, manje povreda pravila poduzeća, veću disciplinu; osim toga bolje upoznavanje s drugovima i rukovodiocima, dakle manje nesporazuma, sukoba i razočaranja; sve to zajedno rezultira u boljem stavu i pravilnijem odnosu' prema drugovima, narodnoj imovini i poduzeću, dakle ne samo u većoj stalnosti (manjoj fluktuaciji) nego i u većem zadovoljstvu i radnom moralu kod onih koji ostaju u poduzeću. Kako prihvatiti? Ako prihvat nije izraz prave, istinske brige za novog člana kolektiva, onda ne pomažu ni mnoge druge lijepe stvari, kao što su filmovi, priručnici .izložbe itd. Prema tome važan je izbor ljudi kojima se povjerava prihvat novih članova kolektiva. O njihovim ličnim i moralnim kvalitetama ovisi kakav će prijem biti sproveden u praksi. Cesto se postavlja pitanje kako postupati u raznim slučajevima kod prihvata ljudi raznih kvalifikacija. Preovladava mišljenje da opći principi treba da budu isti za sve ljude ma da će postojati izvjesne razlike u proceduri. Katkad se griješi što se nakon dobrog prihvata novi član kolektiva prepušta samom sebi. Zaboravlja se da prihvat treba da traje tako dugo dok traje proces prilagođavanja. Tko je odgovoran za prihvatanja? Organi radničkog samoupravljanja i direktor snose u tom pogledu najveću odgovornost. Neposredna odgovornost ipak leži na neposrednim rukovodiocima, poslovođama i brigadirima. Kadrovska odjeljenja mogu u velikoj mjeri pomoći kod prihvata novih radnika ali nikad ne mogu sasvim skinuti odgovornost sa neposrednih rukovodilaca za pravilan i dobar prihvat.

Izložba (»Fotokemika«, Zagreb); Prilikom prihvata novih radnika u ovoj tvornici se primjenjuje metoda upoznavanja s proizvodima poduzeća. Novi radnici se dovode u posebnu prostoriju u kojoj se nalaze izloženi svi proizvodi poduzeća kao i drugi predmeti koji su korisni za upoznavanje novog radnika s tvornicom. U toku razgledanja izložbe radnik dobiva sva potrebna objašnjenja. Prednost ovog sistema prihvata novih radnika sastoji se u očiglednosti i jasnoći. Takva metoda privlači pažnju i pobuđuje interes kod novog radnika. Otpada prigovor da je takav način prihvata radnika skup. jer se tu koriste eksponati s velesajmova ili drugi propagandni predmeti koji su inače rađeni za drugu svrhu.

Obilazak tvornice (»Nada Dimić«, Zagreb): Već duže vremena u ovom se poduzeću novi radnici prihvataju na taj način da u pratnji jednog tehničara obilaze poduzeće. Obilazak i tumačenje počinje u skladištu sirovina, a zatim se nastavlja kroz sva proizvodna i pomoćna odjeljenja da bi završilo u skladištu gotove robe i ekspeditu. Radnik na taj način upoznat s djelatnošću tvornice, sagledava poduzeće kao cjelinu, vidi svoje mjesto i ulogu u poduzeću, brzo se i lako snalazi, jer zna »gdje je što« u njegovoj novoj tvornici.

Intervju (Rudnik lignita Velenje): U tom pogonu primjenjuje se forma razgovora s

novim radnicima. Taj razgovor vodi nekoliko viših rukovodilaca i funkcionera rudnika. Obično su to direktor, predsjednik upravnog odbora ili radničkog savjeta te predsjednik ili sekretar sindikalne podružnice. U direktnom razgovoru s tim funkcionerima novi radnik ima mogućnosti da se upozna sa svim onim elementima koji ga zanimaju prilikom zasnivanja radnog odnosa. Ovo je sigurno vrlo dobra metoda prihvata, jer pokazuje brigu i interes najviših rukovodilaca i funkcionera rudnika za »novajlije« i njihove teškoće. Većina poduzeća kombinira niz mjera u svrhu boljeg prijema. Priručnik (»Pliva«): Ovo je poduzeće izdalo ilustriranu knjižicu pod naslovom »Opći priručnik za radnike«. Ta knjižica upotpunjava ostale mjere koje se poduzimaju prilikom prihvata novih radnika. Svaki novi radnik ili službenik odmah prilikom dolaska u poduzeće prima tu knjižicu. Priručnik sadrži informacije o historijatu tvornice, zatim o načinu upravljanja, organizacionoj strukturi poduzeća, pravima i dužnostima svakoga člana kolektiva, o higijensko-tehničkoj zaštiti i drugim problemima poduzeća. Pročitavši taj priručnik novi radnik još prije nego nastupi na posao dobiva sliku o poduzeću i sredini u kojoj će raditi.

Prihvatna ' radionica (»Tovarna avtomobilov«, Maribor): U ovom su poduzeću uveli posebnu metodu prihvata. Novi radnik ne dolazi odmah u pogonske radionice nego najprije radi neko vrijeme u tzv. prihvatnoj radionici. Tu provodi mjesec dva i pod nadzorom iskusnog poslovođe izobražava se i uvodi u novi posao. Ima više prednosti takve metode prihvata; u prvom redu intenzivni rad s novim radnicima dovodi do povećavanja stručnosti, a s druge strane kolektiv se bolje upoznaje s novim radnikom, pa ga je moguće i bolje rasporediti na novo radno mjesto, a laka je i kontrola postupaka prilikom prihvata.

Ing.

Alfred Jager

1. MAJ 1962.

19