Архив УНС — Стари листови — Најстарији

parobrod hodočasnika iz Hrvatske zaustavio i po većim mjestima Dalmacije, gdje bi im se pridružili i mnogi naši. Predlog je umjesan, a žaliti je da je malko zadoenjen, jer će hodočasnici u Loretto na 8. o. m. Ali, što se zadocnilo ove godine, neka se na vrijeme udesi iduće. Dobro sjeme rumene djeteline dijeliće Namjesništvo prvih dana Septembra, ali mu se treba prijaviti do 20 Augusta. Cijena po kilogramu neće biti viša od 18 nove. Cr. urednik „Soče” bio je nedavno na Četiriju. U svom listu opisuje putne utiske. U Zadru se govori talijanski, a talijanski su i natpisi na dućanima i ako sva gotovo imena svršuju na ić. U Dubrovniku se .govori isključivo hrvatski, ali s talij. mješanijom. Kad je upitao za uzrok, odgovorio mu je njeki Dubrovčanin; »tako dere essere, jer smo Dubrovčani«. U Kotoru se namjerio na njekog činovnika. koji je prijetio da će pisati u listove za što njeki Srbin ne prodaje i talijanskih pošt. dopisnica, a čudi se da u opće srpski trgovci svoja prezimena pišu ćirilicom dočetkom ić. a latinicom ich. učiteljska Skupština Šibensko-Kninskog katara vijećati će u Šibeniku 23. 24, 2ć. rujna sa biranijem dnevnim redom. f A. Mleliieli pl. Vitturl. Pri zaključku lista doznajemo da je u K. Lukšiću umrla ova čestita plernkinja i starica. Radišna bješe, a kao kršćanka svakome za uzor, za što su je i zvali majkom sirotinje. Mnoge je bijedne utješila, mnoge pomagala do zadnjega časa života. Nek joj je vječni pokoj ! li. K amber poznati socialistički agitator koji je dolazio i u Spljet da obmanjuje prostotu, zatvoren je u Trstu, što je njeke radnike prijetnjama nagovarao da ne rade, a kad ga ovi ne htjeli slušati, onda je druge radnike, socialiste, uckao da prvima silom zabrane raditi. Zatvorili su ga taman, kad je u sudu zastupao rijeku parnicu. Taki su uvijek »pučki Proroci-. Druge nekaju u nesreću, a oni se izvlače. Hrvatska. Umirovljenje dosadanjega podbana Dane Stankovića daje maha raznim glasovima, koji opet dobijaju potvrdu u imenovanju novoga podbana Ota Krajčevića. Izvjesno je, da su u Pešti ljuti radi uspjeha opozicije na prošlim izborima. Ta Ijutina nije smjela ostati bez poslijedicA i bješe joj žrtvom Stanković, šef u pitanjima unutrašnjega djelokruga. Mjesto njega imenovali su Krajčevića. bivšeg drž. odvjetnika, čiji jo zadatak da malo gore paši opoziciju, što je, u ostalom za opoziciju bolje. Oto Krajčević, novi podbau, niti je parlamentarac, niti ima drugih zaslugà, osim što je bez milosti plijenio opozicijoml novine. Čovjek je to, koji se stidi i svoje prezime pisati po hrvatskom pravopisu (potpisuje se, po magjarskom: Krajscovies) a nedavno bješe mu dokazano, da u svojoj kući svoju djecu vaspitava u čisto njemačkome dnhu. Njegova je zasluga, dakle, ta, da nije Hrvat 1 za to ga, narayno. Magjari odlikovaše, Na 29 p, m. priredile su se zadušnice onoj trinaesforiei hrvatskih mučenika, koje prostri]eljaše g, 1848 na Markovu trgu u Zagrebu, jer su se borili za prava i slobodu svoje domovine, Zadušnicama su prisustvovali svi članovi opozicije i silno mnoštvo naroda - ali ne bješe ni bana, ni ikoga od većine, a ipak je g, 1861 zaključio hrvatski sabor, da mora svake godine korporativno prisustvavati ovim zadušnicama. I to je znak »rodoljublja« bana i većine, koji bi danas sve rodoljube povješali da mogu, dok su ih g. 1.848 strijeljali oni, koji su isto tako »mislili i osjećali« kao današnji magjaroni. Vlada je naredila političkim vlastima da je izvijeste o političkom mišljenju sviju profesora u Hrvatskoj. Biva, ona bi htjela da iz škola izlazi još i što više streberš. Rijeka. Okolica riječka je hrvatska, a ipak škole su talijanske. Tako hoće magistrat, a tako je po ćudi i hrvatskoj vladi. Ipak »N. Novine« znadu da kadgod n. pr. viknu ua ponašanje talijanaša u Istri. Lako je za Istru, odgovorili bi organu hrvatske vlade, ama kako je sa hrvatskim teritorijem, gdje bi se hrvatska vlada i mogla i morala odazvati? ; Riječki talijanaši prirediše u kazalištu spomen-večer pok. talijanskom književniku Giacinto Gallina. U najsvečanijem času glazba im je svirala magjarsku Kölcseyevu himnu. Bijedni Gallina, je li se ikad nadao, da će i nehote dati povoda ovakovoj bruci! Istra. Na poslijetku velika ideja porodila je svoje čedo. Nakon tolikog natezanja i otezanja ustanovio se odbor da se u Kopru osnuje konvikt za klerike. U odboru su njeki svećenici, o kojima se zna da su najžešći talijanaši, a u programu je da će n konviktu imati mjesfa opet samo talijanaši i da će sve biti talijansko, kao kad je glavna cijplj odgajati svećenstvo u talij. duhu, Biskup Sterk, na opće čudo odobrio je ovaj korak i una-

—ririjed blagoslovio rad odbora. Reći će se, a pa što ne? Ta po srijedi je nešto, što se ■adi za kler. za crkvu. Ama, jest; ali to nešto c po sebi prokleto, jer kad se ide za tim da je putem izrogjenih svećenika izrogjava narod, kad je glavni cijelj politika a ne vjera, talijanaška a ne katolička propaganda, onda e i onaj blagoslov i ono odobrenje biskupa Hrvata Sterka vrlo žalosno. Inače famoznog Flappa mogli bi odmah proglasiti svecem. Trst. Knjižara Schmid!, po običaju, izdala ovih dana katalog knjiga, te ih razprodaje, a u njemu naznačila i nekoliko knjiga slavenskih. U zao čas po nju. U lndipendente ju tako napao, da je knjižar, bojeći se bojkota. bio usilovan poslati pismo uredništvu, gdje se brani, ispričava i na poslijetku zaključuje, da je to bila pogrješka, da on neprodaje slavenskih knjiga. Moželi se išta odurnijega i promisliti od ove skladne čeljadi od kulture? Magistrat i uprava tramvaja sklopišc podgodbu, a u njoj naznačiše, da na tramvaju nemože niko dobiti zarade, ako nije član talijanske narodnosti. U sjednici magistrata predlagao je Gorjup, da se reče' »austrijske narodnosti«, al su mu odbili predlog. Tako su isključeni Sloveni. Badava, ovi su renegati svud isti, svud jednaci. Da bi nešto ovakova uradili Hrvati kako bi se talij. listovi razvikali o barbarima; ali Hrvati ne rade tako. Puni oh vira oni im još, gdje mogu, idu i na ruku a u tome griješe. Griješe u toliko, u koliko pomažu zlotvore. Kovčežić. Pošto su u Zetskoj Nahiji i u Crnoj Gori prestale ospice mcgju kozama dozvoljeno je, da se dovažaju i u našu monarhiju. - Na 19. 20 i 21 Augusta držače se u Zadru ispiti iz znanosti državnoga računarstva. Kandidati valja da se prijave do 12 Augusta. - Raspisana su tri stipendija, svaki po 300, za više tehničke škole. Potanje u «Objavitelju«. - U Bujama, u Istri, zatvoren je njeki Crevato, učitelj muzike, radi jedne iredentističke kompozicije.

Gradski vijestnik.

(xosp. savj. barun Marojcić poslije oduljeg službovanja u našem gradu odlazi u Zadar na novo mu odregjcuo mjesto. Dok iskreno žalimo njegov odlazak, radujemo se da nam odlazi na mjesto dosta važnije, a s kojega će on znati da razvije svoju djelatnost, da j 1 » vise koristi zemlji i narodu, !wmc jo srcem i odan i privržen. Boraveći u Splitu znao je steći opće poštovanje’; u ispunjavanju dužnosti pravedan i savjestan bio je i nepristran, a to je, mislimo, jedna od najljepših vrlina za državne Čimbenike.' On nam odlazi, ne bez uvjerenja, da će nam ostati u lijepoj uspomeni, kao dostojan sin slavnoga Marojčića, u čvrstoj nadi da će se i ou sjećati Splićana, koji su ga toliko bili zavoljeli. Sinoć je na želju naše općine u počast polaznika priredila nar. glasba konoerat pred stanom njegovim vrlo lijepim i biranim programom, Novi poglavar. Prispio nam je novi poglavar gospodin Pichler, Po rodu Nijemac, vješt je našemu jeziku, a pretekoše ga vrlo lijepi glasovi, U nas je bilo i domaćih i stranih poglavara, pa kao što nam njeki stranci ne zadovoljiše, s njekima se uvijek ponosimo, da su znali vršiti svoju dužnost zamijernom radinoseli i zasvijedočiti istinsku ljubav prema našem gradu. Dolaskom g. Pichlera sjećamo se gg. Conrada i Truxe, koji su ovdje ostavili najlijepšu i trajnu uspomenu, a po glasovima, što pretekoše i g. Pichlera, sigurni smo da će im se i on u vršenju dužnosti i ljubavi prema Splićanima pridružiti, i da će nas zadužiti općim priznanjem. U toliko: dobro nam došao ! Na znanje. Ima se graditi uredovna zgrada kod c. kr. ureda odkupe duhana u Sinju u iznosu od for. 38.600 i obnovljenje ograde eko istog u iznosu od for. 10.400. Radi dodjeljenja rečenih radnja, biva raspisan natječaj do 14 kolovoza t. g. Gragjevne osnove, izdatci troškovnika, kao prepis sveopćih i pojedinih gragjevnih uvjeta, mogu biti od nudioca pregledani kod ureda odkupniue duhana u Spljetu. Narodna glazba. Prošloga petka, kad se vratio Nj. V. nadvojvoda Rajner iz Sinja i otsjeo u hotel Broccoli, općina mu je u počast poslala pred hotel narodnu glasbu. Nadvojvoda je izašao malo poslije vanka na trg i slušao jedan lijepi komad a otsviranje mu se tako svidjelo, da je g. savjetniku barunu Marojčiću izrazio svoje zadovoljstvo. „Dalmata“ radi talij. pučke škole u Spljetu čak i prijeti »njekim mjerama i srest viniiu ako se ne otvori. Koje su to »mjere i srestya« pe znamo, ali znamo, da su im ove prijetnje u smiješne i djetinjaste. Naš sugrađanin pravaš Derado prikazao je ovih dana na političku vlast njeku molbu i to na njemačkome jeziku, Naravno, da je dobio i riješenje njemački,

U gabinetti došlo je prošle nedjelje do gustih izmegju njekih članova. Peg bi da je bio uzrok svagji, što su njeki zamjerali ponašanju talijanaških korifeja prema udovi Bajamonta. Stoji to, da je jedan član počeo vikati i na istog pok. Bajamonta i uvrijedljivo se izrazio prema slici pokojnika. Društvena kronika zabilježila je i pet-šest izraza,’ koje, iz poštovanja prema mrtvima, ne spominjemo. Ispiti u e. kr. realci. U našoj realci svršili su ispiti zrelosti. Prošao je s odlikom Morpurgo, a proglašeni su zrelim; I. Bezić, D. Pie, I. Gospodnetić, J. Ressel, lv Grabić, A. Riboli, E. Marki, I. Roje, E. Schilke i P. Segvie. Jedan je pao na dvije godine, a dvojici odgogjen ispit na dva mjeseca. Ručni radovi. U višoj djevojačkoj školi bješe ovih dana izloženi ručni radovi. Tih je radova mnogo, a izvršeni su takom preciznošću, da se ne možemo već čuditi, kad su sve to djevojčice, pod nadzorom učiteljica, izradile. Tu je bječava, košulja, sudara,, übrusa i svakovrsnih izrada, a sve ukusno i pravilno. Izložbu je posjetilo množtvo biranog] općinstva, te i g. načelnik dr. I, hfopgjer «nižsjedmkom dr. Grgićem, a svi su pohvalili radove i čestitali na uspjehu g.ci upraviteljici Rossi, te g.cara učiteljicama Gaberšekovoj, Bilančić i Grizić. Milo nam je, što se ovim najbolje pružila zgoda našim materama, da svoje ćerkc šalju n ovaj naš zavod. Osobito se i nama i svima svidjaše narodni radovi, a megjn ovim naročito narodno vezivo konavojsko ; jačerme, torbice, sudari, košulje, pasci i ostalo sve po zasluzi dične gospodjiee Grizić. Izrada je ovih radnja savršena, a već je poznato i čuveno konavojsko vezivo, da se ne upustimo u opisivanje. Čestitamo vrijednoj i uzornoj gosp.ci Grizić, na ljubavi i maru što ga ne uložila, a da nam ovim radovima začini ovu malu izložbu i kod budućih matera probudi ljubav prema lijepoj narodnoj nošnji. Veliki izlet na Krki. Poznajemo, da će ovaj izlet do glasovitoga slapa na Krki, kako smo već bili javili, biti doista ii nedjelju S tek. Vrli naši Sokolaši na štede truda ni troška, da upriliče svaku zgodu i da olakote učestvovanje. Krenut će se iz Spljeta Topićevim parobrodom » Lussiti | tačuo ua 5 uri izjutra, tako da se bude uinglo stignuti u Skradin na 10 pr. pod. - Iza kratke stanile tu će se izletnici prekrcati na nfc nj i parobrod, kojim će se poći do slapa. 'Okolo 2 ure poš. pod. bit će zajednički objed u 'Skradinu ; na 5 uri povratak. Zbog oduošaja : dotičnoga parobrodarskoga društva nije sof moguće zaustavljati u Šibeniku, ali će šif proci uz obalu” pozdravljaju« onaj tvrdi hrvatski grad. Stignut će nazad u Spljet za 10 uri U večer. Da bude veće udobnosti u parobrodima, izostavlja se učestvovanje tamburaškogafcbora. Putni trošak i objed ustanovljen je samo ua 3 for. Ko se ne prijavi dell tek. kod J. Karamana ili J. Ševeljevića; nije siguran da će imati pristupa zajedničkome objedu, koji će se uslijed prijava naručiti. Za to, ko kani ići, neka se odmah prijavi kod rečene gospode.

Slavenstvo.

Štajerska. Slovenskim poslaniku Berksu ( kazao je Ivarlon zastupnik njemačkih konservativaca, da Slovenci za celjsku gimnaziju neće dobiti ni pare. 1 to kažu njemački konservative! ! Iz Celja se tuže da pölicija progoni nečuvenim načinom Slovence. Koruška. 1 njeke njemačke općine u Koruškoj počele su štrajhovati u svom djelokrugu, da budu solidarne s njemačkim općinama u Češkoj. Hoće Nijemci! Nije im u krvi da se svagjaju kao Slaveni. Korica. Po svoj prilici da će školskim nadzornikom u Gorici biti imenovan njeki Gvida, ober-talijanaš. Znak ere! —\ Uredništvo »Soče« javno pozivlje (pariškoga poglavara na odgovornost, što je, ovaj čestiti list nazvao Hetzblatt, jer mu đrrotfVJpfaSi birokratska legja. Slava u Celju. Usprkos sv ih zaprijeka Slovenci će na veličanstveni način proslaviti blagoslov barjaka »Celjskoga Sokola«, na 8 Augusta. Hrvati, sjetite se mile , čestite i junačke naše braće, naše uzdanice, toga dana ! Srbija. Srpski listovi neprestano pišu o grozotama Arnauta na granici, Biće što u stvari, al se bojimo je li pametnoj uzrujavati stanovništvo, jer se u Srbiji i drugdje dogodi da političari u kalani razvijaju agitaciju, siluju vladu na vratolomne korake, a kad dogje do rata prvi zaklanjaju svoju glavu. Agitacije grčkih radi kal a imale bi otvoriti oči svim narodima na Balkanu,

Iz svijeta.

U Portugalskoj je tako ojačala revolucionarna struja da prijeti opća revolucija. Vojska je već pripravna za gragjanski rat. Svi listovi stavljeni su pod 'cenzuru. U Oportu su mnogi stanovi premetani.

U Carigradu je policija opet zatvorila više odličnih Armenaca. To je pobudilo veliki strah megjn Armencima. Dževad paša, novi guverner Krete traži 20,000 vojnika da umiri pučanstvo. I to je guverner, o kome se govorilo, da je vrlo pametan, pa da će svojim ponašanjem sve smiriti, a tamo ište bajouete. Bugarski sud osudio je Bojčeva i Novelića na doživotnu tamnicu, a žandara Vasiijeva ua 0 l /: 2 godina. Ovu kaznu zaslužiše ova zvjerad, koji su ua ouaki način umorili lijepu Simon. Bojčev jo bio ljubimac dvora a Novelić prefekt policije. Bojčeva otac bješe prosti razbojnik, a Novelić je talijanac Novelli, čovjek opak i pokvaren. Ovi ljudi u Bugarskoj vršiše onako velike uloge! Nijemci u Hebu tako su kivni na Cehe, da su sve njemačke obitelji otpustile iz službe češke sluge i sluškinje, dojilje, kuharice i t. d. Time su dali oduška svome patriotizmu; sve ovo svjetuje nas Slavene, da budemo još »obzirni». Ako je vjerovati zadnjim vijestima nadati se, da će se brzo sklopiti mir izmegju Turske i Grčke. Regbi da će se Označiti granice po prvom predlogu vlasti, a Grčka da će morati da plati odmah prvi obrok ratne oštete. Po svoj prilici će se, po želji Njemačke postaviti megjunarodua kontrola nad grčkim finaneama. Različit« 1 vijesti. Umro je tajnik ruskoga poslanstva u Parizu Nariškin. U Beču je osugjen radi oremvs-a savjetnik i ravn. magazina duhana Pasun na 5 godina. U Beču je uarasao Dunav. Poplava je učinila dosta štete. U magjarskom saboru iščezla je opstrukcija, pa se mirno raspravlja o porezu ua šećer. Zatvoren je crkveni sabor u Karlovcima, pošto kralj, komesar nije odobrio dnevni red zadnje sjednice. Krasno! Poslanici Trenta opet odlučiše ue dolaziti u zemaljski sabor. Poljaci su već do sada skupili 250.000 rubalja za spomenik slavnom pjesniku Miekijeviću.

Kulturne i književne bilješke.

„Hrvatska Misao 66 * Uregjuje Fran dilavacele. Prag. Br. 7 i 8. Kao svaki, tako je i ovaj broj obilan. Ima lijepih i ozbiljnih članaka, samo što je nastavak članka »O hrvatsko-slovenskim odnošajima u novije doba« mogao slobodno izostati. S onim se člankom uštrcava otrov u naš javni život. Na dopis iz Oplict.l ne ćemo... reći ni ri i em - nišan ga ]e mladić, koji nepozna prilike, a zlo shvaća činjenice; a dopisniku iz Beča primjećujemo, na ono što kaže, da je omladina nastojala prirediti sastanak u Spljetn, ali vpo referatu jednog Spljećani na bio je sastanak satno onda moguć , kad hi se moglo jamčiti da će vidika većina gjaka hiti onoga političkog mišljenja, koje je milo Spljeć anima«. da je to neistinito i izmišljeno, bar što se tiče narodnjaka, jer su Spljećani u ogromnoj većini narodnjaci. Dotičnom referentu kazali su se drugi razlozi, a ti nijesu bili nikako političke naravi, niti bi naši ljudi od omladine tražili, da ju obuzdaju ovim ili onim političkim mišljenjem. Oni su uvijek, a svijedok naš list, željeli da omladina bude omladinska , ne monopolisući je u svoje stranačke svrhe, bez želje da potpane i pod monopol drugih stranaka. * „Novi Viek“. Urednik d.r A. Tresić-Pavičić. Split. Broj 2. Ovaj drugi broj »N. Vieka« ima dosta obilna i birana sadržaja, a zaslužuje priznanje radi svakako pohvalne pojave, da mu je urednik priznao opravdanost razloga, u kritici na prvi broj iznešenih, po tome barem što se u drugom broju u opće čuvao svega onoga, što bi moglo dati povoda mišljenju, da je ovaj list strančarski. Pravedni i objektivni isto onako, kako smo šibali prvi broj, o 'drugome se dosta povoljno izražavamo, jer mi ćemo, da se poslužimo riječima istoga d.ra Tresića (str. 123) »pozdraviti svaki književni i kulturni napredak«, ako je na zdravoj osnovi, a regbi da će »Novi Viek« na tu osnovu ipak doći. Ipak ćemo prim j etiti, da članak istočno pitanje nije jasan, a malo je i osbiljno n. pr. za riješenje ovoga pitanja, koje je istrošilo tolike političke velikane, u Revue iznositi mišljenja pok. Starčevića i ona pojedinih članaka »H. Prava«. To nije samo ozbiljno, al’ donekle i smiješno, kada n. pr. A. Starčević piše (a »N. Viek« odobrava) da je jedini »lek« istočnom pitanju kad bi se od osam naroda (Rumunji, Magjari Slovaci, Rusini (??) Grci, Bulgari, Skipetari i Hrvati) načinila jedna država. U ino . gućnost toga ne vjeruje ni dijete, a i na Balkanu nalaziti Rusine čudnovato je, dok je naivno sakrivati Srbe, kad su

oni baš faktor, kojim treba, u pitanju Balkana, da računa i Europa. Ili »N. Viek« sad više ne priznaje da ima Srba ni u Srbiji, ni u Crnoj Gori, ni u St. Srbiji, ni u Macedoni) i, ni u Bosni, ni u Hercegovini? Zaista kada bi nas Francuzi, Rusi, pa isti Nijemci i drugi slušali što mi sve pišemo i kako gutamo čitave narode, začudili bi nam se, a nama nije stalo dok ovo piše »Hrv. Pravo«, ali nam je žao da piše »Novi Viek«. Isto tako zaraijeramo, da se u spomenutom članku nekako razvija proti slavenska struja. S istim se ne slažemo iz prostoga uzroka, što je to uvjerenje i austrijske i magjarške diplomacije. Uza sve ove zaini jerke ipak je ovaj broj dosta bolji od prvoga, a ufamo se da ée treći biti i još bolji, glede Slavenstva, Nego dok hvalimo da u ovom broju, osim u članku »istočno pitanje« ne ima Frankovizma, ne odobravamo što nema pravaštva. Ne da bi ga mi preporučili. To ne ! Ali znamo da mu je odbor pravaški, i da su svi oko njega pravaši, a oni pravaUvo ne smiju kriti. Bili radi toga i odijeljeni od nas, oni valja da svuda brane i ističu svojé uvjerenje, kao i mi narodnjaci naše. Inače, daju se zli primjeri. Neka oni brane svoje, ali ne time da samo napadaju i grde tugje. Na žalost do sada pravaši su se uvijek i samo onda isticali, kad su druge grdili. Oni su u tom smislu i razumijevali pravaštvo, pa im se i sastoji sav rad u rušenju. Stoga i u ovom broju »N. Vieka«- ne ima pravaštva, kao u prvom, valjda s razloga što ne ima psovaka i grdnja na narodnjake ; a mi kažemo da to nije dobro i da bi moglo biti pravaštva bez grdnja t. j. da bi »Novi Viek.« mogao braniti, uzdizati načela svoje stranke i onda, kad ne napada i ne psuje. Željeli bi to naročito s toga, sto bi se tada zbližili. Načela stranke prava, nijesu načela samo te stranke, nego cijelog naroda i svih Hrvata. Svi se mi borimo, svi ljubimo naša prava i s njima ne smije niko i nijedna stranka da monopoliše. U borbi i ljubavi tih prava svi možemo, a svi bi i morali biti, ako i ne složni i jedinstveni, a ono baili blizini sljubljeni, što bi i bilo, da neki u opće ne ističu prava samo onda, kad ih žele upregnuti pod stranačka kola, a upotrijebiti za napadaje proti bratu Eie, »Ni Viek« nek bude pravaški, nek njegovi ljudi ne taje svoja uvjerenja pred nikim iiz nikakovih obzira, ali neka svom listu dadu taki pravaški pravac, kojim bi budili i sokolili sve Hrvate, ljubili i u slogu ih zvali, a šibali tugje dušmane i kritikovali svačije mane, pa dolazile iz ma koje stranke na štetu opće stvari ; u jednu riječ : koji bi radili i gradili. Bez zamijerke ! PUT Do zaključka lista nijesu nam stigli telegrami. Br. 3097.

Oglas!

Usljed zaključka prihvaćena od Općinskoga Vieća u sjednici 2 lipnja t. g. odredjuje se javni pokušaj dražbe, za prodaju općinskoga zemljišta uz državnu cestu u Kopilicama, splitskomu polju, nosećeg česticu 5856, biće 133, uložak 1588 u zemljištniku grada Splita s Varošima. Dražba će biti u općinskomu uredu dne 9 kolovoza t, g. od 10 uri pr, p. do 1 ure pop. Prvi je dražbeni glas od fior. 300. Svaki je natjecatelj dužan položiti fior. 50 u ime jemčevine. Tajne se ponude mogu predati do otvorenja dražbe. Svaki se natjecatelj već unaprijed podlaže uvjetu postavljenu od Općinskoga Vijeća, da će najdalje godinu dana poslije nego primi u posjed dotično zemljište, ograditi ga čvrstim klačnim zidom, i to barem za jedan metar nad ražom bližnje državne ceste. Samo ponuda veže natjecatelja na dražbi, a općinskomu upraviteljstvu ostaje iza ove 48 uri da sa svoje strane odobri dostadbu, koja ipak ne će biti konačno obvezna za općinu, dokle god Općinsko Vieće i Zemaljski Odbor ne odobre dotičnu kupoprodajnu pogodbu. Svi ostali uvjeti mogu se se upoznati u općinskomu uredu. Svi troškovi za dražbu ugovor biljega i t.d. stoje na teret dostatnika. Split, 20. Srpnja 1897.

Načelnik Dr. Manger

Prisjednik Mika o i 6.