Београдске новине

CIJENA 2 FILIRA.

Broj 7. B E O G R A D, nedjelja 16. januara 1916. GODIŠTE II.

UREDNIŠTVO i UPRAVA: BEOGRAD, ČUBRINA ULICA 3., SVI SE DOPISI ŠALJU NA ADRESU: TISKARA: ULICA VUKA KARADŽIĆA br. 26. „BEOGRADSKE N0VINE“, ETAPNA POŠTA 131.

Poslije Lovćena - Cetinje.

Izmjena brzojavnih pozdrava izmegju cara VVilhelma, kralja Saksonske i našeg cara i kralja, povodom zauzeća Lovćena. Njegovo carsko i kraljevsko Veličanstvo primilo je pod 11. ov. mjeseca slijedeće brzojave od Njegovog Veličanstva njemačkog cara, i od kralja Saksonske: Iz sveg srca Ti čestitam na zauzeću Lovćena, što Tvoje hrabre čete izvršiše sa divljenjem dostojnim požrtvovanjem. Bog je pomogao i on će i u buduće biti sa nama. W i 1 h e 1 m Sa radošću sam danas pročitao izvještaj o zauzeću Lovćena i srdačno Ti čestitam na ovom divljenja đostojnom đjelu Tvoje vojske. F r i e d r i c h A u g u s t Tim povodom je 12. ov. mjeseca poslan slijedeći brzojavni odgovor Njegovog Veličanstva caru Njemačke i kralju Pruske: Obradovan Tvojim priznanjem i radošću povodom najnovijeg uspjeha mojih hrabrih četa, kojima je uspjelo osvojiti Lovćen, molim Te da primiš moju najiskreniju blagodarnost za Tvoju savezničku čestitku. Božija pomoć dovesti će nas dobrom kraju u zajedničkoj borbi. Nasrdačniji Franjo Josip Njegovom Veličanstvu Friedrichu Augustu, kralju Saksonske. Najsrdačnije Ti hvala na Tvojim toplim čestitkama, povodom najnovijih uspjeha, koje baš sada izvojevaše moje hrabre čete u Crnoj Gori. Bog je sa nama. Franjo Josip Zauzeće Cetinja. Cetinje osvojeno. K. B. Bef, 14. januara. Prijestoljnica C r n e G o r e u n a š i m j e r u k a m a. Goneći potučenog neprijatelja naše su čete juče po podne ušle u Cetinje, prijestoljnicu crnogorskog kralja. Grad je n e p o v r i j e g j e n, stanovništvo je mirno. Zamjenik glavara generalnog stožcra podmaršal pl. Hofer.

Pad Cetinja prirodna je posljedica naše pobjede na Lovćenu. Jedva pol dana hoda od tog nadmašujućeg visa udaljen, nije se moglo ni pomišljati na odbranu crnogorske prijestoljnice. Sad mora i krunisani bard Crne Gore. spremiti svoj prtljag, pa, kao što je prije dva mjeseca njegov saveznik Petar, potražiti spas bijegom. Utisak u Beču. K. B. Beč, 14. januara. Zauzeće Celinjd, i ako je ono oćekivano, izazvalo je ondje opštu radost. Sva đržavna nadleštva i mnoge privatne suce ukrašene su zastavama. Utisak u Berlinu. Zauzeće C'.tinja od strane austro-ugrrskih četa izazvalo je ovdje veiiku radost. Listovj su izdali vanrčdnr Izdanja. „Norddeutsclie Ailgemeine Zeitung“ veli: To što su austro-ugarskr čete izvršile p:d najtežim okolnostima, spada u najve1 i č a n s t v e n i j e djelo ovog rata nad ratovima. Za vrijeme dok carske 1 kral'evske čete na talijanskoj granici i u Volhiniji da,u nepokoiebljivi otpor moćnim napadima, vojska Austro-Ugarske prodire i kroz „nepobjcdnu“ Cinu Goru, i ovom stubu četvornog s.orazuma prip r e m a k r a j n j i slom. ,,L o k a 1 a n Z e i g e r“ ističe : Pored velikog, do s da još dosta neocijenjenog uspjeha zauzećem Lovčena i Cetinja, postignut je i veliki politićki uspj h, jer je Crna Gora bda istaknuti pion ruske pinslavenske politike na Balkanu. BorbaizmjegjuAustro-Ugarske i Rusije zapreoblastnaBalkanu, riješcna je sada u korist Austro-Ugarske. Time sucentralnesile postigle jedan odsvojihnajvažnijih ratnih ciljeva. ,V o s s i sch e Z e i t u ng“ izjavl uje: Nildta žnje sada gorak plod svoga povjrrenja u moć Rusije i njenih savjeznika, Njegi sustiže i kszna njegove sopstvene p o d m u k 1 e p o 1 i t i k e, koja je u isti man i poiitika Petrograda, Beog r a d a i R i m a. Utisak u Carigradu. K. B. Carigrad, 14. januara. „Ikdam" pozdravlja sa islcrenom radošću zauzeća Lovćena, i ističe besprimernu srčanost austro-ugarskih četa, koje su uspjele na tako neprohodnom zemljištu, kao što je Crna Gora, da postignu takve uspjehe, i

oa potpuno unište sve nade sila četvornog sporazuma, koje su ove sile polagale u rat na crnogorskom zemijištu. Odlikovanja povodom zauzeća Lovćena. K. B. Bef, 14. januara, Njegovo je Veličanstvo car i kralj naredio, da se u znak odlikovanja sa izvršenje teškog zadatka izrazi najviše priznanje generalu pješadije von K ii v e s s - u, zapovjedajućem generalu Sarajeva pl. S a r k o t i ć u i zbornom zapovjedniku T r o 11 m a n n u. Zatim je Njegovo Vehčans'jvo odlilcovalo divizionog zapovjednika pl. W e b e r a, i kontraađmirala M a n s a, vojnim redom za zasluge II. razreda sa ratnom dekoracijom. Grupnog zapovjednika podmaršala pl. S e r t i ć - a i pukovnika Karla G ii n s t e, šefa generalštaba, jednog vojnog zbora redom željezne krune II. razreda sa ratnom dekoracijom. Dolazak crnogorskog princa Danila u Rim. — Važni prijemi. |K. B. Rim. 13. januara. Crnogorski je kraljević D a n i 1 o zajedno sa suprugom prispeo danas u Quvirinal. Sa princom su dugo razgovarali kraljica Jelena, a poslije i kralj, koji je od poslijednjeg bavljenja prinčeva u Rimu bio prema njemu neraspoložen; tako isto je razgovarao dugo s princom vojvoda od Avsta, glavni zapovjednik vojske na Soči. Kraljj je primio ministra Corsi-a i paslanika Titonia, s kojima se dugo razgovarao. S o n i n o je primio srpskog poslanika M. Ristića, koji je, kako se veli, imao da preda važna saopštenja svoje vlade. Italija i zauzeće Lovćena. Kada Italija još nije ni bila stupila u rat, u talijanskim se iređentističkim krugo\-ima, u talijanskom parlamentu, a naročito u talijanskoj štampi, raspravljalo o Lovćenu, kao o vrlo važnom pitanju. Talijani su istieali, da njihova balkanska politika irna vrlo važan oslonac u tome, što su značajne pozicije na Lovćenu u rukama Italiji prijateljski naklonjene Crne Gore. Kada je s vremena na vrijeme, naročito u balkanskom ratu, isticana mogućnost, da saveznik sjeverno od Alpa kupi Lovćen ih da ga uzme pod najam, u talijanskoj se štampi uvijek podizala divljačka vika protiv povrjede životnih interesa Itahje. Kao udar za Italiju dolazi sađa zauzeće Lovćena od strane austro-ugarskih četa. Kao najvažniji je cilj za stupanje Italije u rat isticano, da Italija mora izvoje-