Београдске новине

Strana 2. Beograd, četvrtak

Beogradske Novine

20. januara 1916. Broj 9.

je dao izvjestiti o borbama, koje su bile u bližini ćuprije. Poslije, je posjećena stara tvrgjava, ovaj historijski spomenik Beograda, za koji se je u prošlim hiljadu godina toliko borilo, pa je na ovom mjestu i posljednijim bojevima prolita nmoga krv. U laganoj je vožnji krenula povorka kroz glavnu ulicu grada, gdje je radi slave vodoosvjećenja bilo rnnogo gragjanstva. Pćed tvrgjavom, na terasi porušene zgrade generalnog štaba tumaćio je jedan časnik od 22. rezervnog kora Njegovom Veličanstvu krvave borbe njemačkih i austro-ugarskih četa, koje su od 5. do 9. oktobra nakon bolnih gubitaka uradile, da je austrijska standarta i njemački barjak izvješen povrh Beograda. Dalekim pogledom preko širokih rijeka i poplavljenih obala, mogle su se jasno ocijeniti napori navale na Beograd. Megjutim je u Sabornoj crkvi započela ceremonija vodoosvećenja, a teški su topovski hici označivali pojedine đijelove svete službe Božije. Zapo\ jednik je grada tumačio Njegovom Veličanstvu i borbe iz doba princa Eugena i Laudona. Car je vidno zadovoljan od svega, što je Čuo i vidio, zadržao se skoro sat na lijepom izgleđištu. Istim se putem krenula povorka natrag, pa je u 11 sati prije podne car ođpustio generalnog guvernera, nastavio put automobilom preko Zemuna u Indiju. Na prisutnike posjete careve učinio je dubok dojam duševna i fizička snaga ovog junačkog cara. U povjesti će Beograda 19. januar, dan kada ga je posjetio njemački car, biti ubilježen kao osobiti dan časti. Balkanski pobjedonosni pohod. U ovoj nedjelji ima da se zabilježi jedan svršeni čin, koji tako jasno označava pobjedu Austro-Ugarke i njen i h s a v e z n i k a. Dolazak prvog balkanskog voza u Carigrad. Propast je Crne Gore vojnički dogogjaj, kojeg će se posljedice pokazati tek u docnijem razviću, dokle prvi balkanski 'voz objavljuje pobjedu centralnih vlasti na privrjednom i kulturnom polju. Engleska i njene potrkuše, Rusija, Francuska, Belgija i Srbija, skoro da Italiju zaboravimo, ušli su u rat u namjeri, da Austro-Ugarsku i Njemačku razdvoje od svjetske trgovine i da ill privrjednički prikolju. Sklop je centralnih vlasti izgledao kao opkoljena tvrgjava. oko koje se sa sviju strana nalazio neprijatelj, lišena svake pomoći. Opkoljavajućih je krug bio nadmoćan. ali Austro-Ugarska i Njemačka uslijeđ svoje kulturne nadmoćnosti bile su jače i probile su pobjedonosnom snagom obruč svojili neprijatelja. I ako je engleska flota nečuvenim nasilnim savlagjivanjem neutralne pomorske trgovine uspjela toliko, da Austro-Ugarskoj i Njemačkoj onemogući uvoz s polja, ove su ipak, uslijed svoje tačno opredijeljene organizacije, našle puta i načina. da se odbrane od takvog varvarskog vogjenja rata, kojemu je smjer, da glagju uništi slabe žene i djecu. Danas su cijene životnim namirnicama u Engleskoj i Francuskoj daleke veće, nego li u Austro-Ugarskoj i Njemačkoj.

I prvi je balkanski voz stigao u Carigrad. Taj dogagjaj znači, dasu AustroUgarska i Njemačka preko Srbije, koju je ententa nesavjesno i beskorisno žrtvovala, utrle trgovinski put, do koga ratni brodovi Albiona ne mogu doprijeti, niti ‘će to ikada moći učiniti. Ako se ententa, k'oja je doista u samoobmani velika, imala još zračak nade, da će centralne vlasti moći glagju savladati, onda se sad i ta nada rasplinula. Opkoljavajući je obruč konačno probijen, za svjetsku trgovinu Austro-Ugarske i Njemačke stvoren je širok i osiguran put. Carigrad je samo prva etapa na tome velikom putu. On vodi iz srca Evrope dalje u blagoslovljena polja prednje Azije i Inđije. P r v i b a l k a n s k i v o z u 1 a z i p o b j enosno b aš u samu engleskusvjets k u v I a d a v i n u

Austrijski ministar predsjednik maršalu nadvojvodi Fridriku. K. B. Beč, 19. januara. Povodom je kapitulacije Crne Gore upravio austrijski ministar preesjednik grof S t ii r g k h u ime vlade maršalu nadvojvodi F r i d r i k u brzojav, koji sadržaje najodanije želje. Sa ponosom i poi’zdanjem gleda čitava Austrija na svoju slavnu vojsku, koja će pod pobjedonosnim vodstvom Vaše carske Visosti konačno pobijediti sve naše neprijatelje. * Nadvojvoda se je zahvalio brzojavno i naglasio, da je sve to izvojevano pod lozinkom našeg Premilostivog vladara „Viribus unitis", pa će pod tom istom lozinkom i daljnji uspjesi slijediti. Njemački gospodski dom. K. B. Berlin, 19. januara. Predsjednik je gospodskog doma otvorio sjednicu govorom, kojim je s pogledom na predaju Crne Gore izrazio radost, što je jedan od neprijatelja, ma i najmanji, prvi povukao posljedice iz vojničke nadmoćnosti protivnika. Nada se, da će uspjesi saveznika, prije ili poslje, prinuditi i ostale neprijatele, da dogju do istog saznanja. Neka je čast i slava hrabrim austrougarskim trupama, koje su osvojile po izgledu skoro neosvojive položaje i time postigle taj sjajni uspjeh. Kad danas kao dobitak na strani našoj stoji označeno, da se jedan od neprijatelja predao ne milost i nemilost, onda mi to srnatramo kao povoljni predznak za konačni svršetak. (Živo odobravanje). Strah Italije zbog Valone. Berlin, (brzojav ,,Abend“-a). Dopisnik ,,Tageb!att“-a saopštava iz Berna: Saznajem iz pouzdanog izvora, da su dogagjaji u Crnoj Gori izazvali u rimskim mjerodavnim krugoviina duboku zaprepašćenost. Strahuje se, da će Austrijanci poći sad protivu Valone, koja se, naročito u ovo doba godine, energičnom napadu s planina neće moći oduprjeti. Ako bi pak pala Valona u time i slobodno kretanje Italije na Jadranu bilo izgubljeno, onda se strahuje, da će povodom toga nastupiti teški unjutarnji p o k r e t u 11 a 1 i j i. Utisak u Berlinu. K. B. Berlin, 18. januara. U znak iskrenog učešća u velikom uspjehu oružja austro-ugarske vojske u Crnoj Gori sve javne i veliki broj privatnih 2 grada okićeni su zastavama. Radost, koja je povodom velikog uspjeha savezničke monarhije u Crnoj Gori iskazana u Reichstagu i zemaljskom saboru vijeća se, po sebi se razume, punim srcem i u svima

zvaničnim krugovima. S najvećim se priznanjem ističe sjajni vojnički uspjeh. Glavno je zapovjedništvo berlinskog vojnog okruga naredilo, da se povodom uspjeha oružja u Crnoj Gori, na dan 19. januara ne drže predavanja u školama Berlina i provincije Brandenburga. Utisak u Zagrebu. K. B. Zagreb, 19. januara. Predaja Crne Gore izazvala je u svima ovdašnjim političkim krugoviina, u cijeloj štampi i u svemu stanovništvu iskrenu radost. Na palaći banovoj viju se zastave Austro-Ugarske, hrvatska trobojnica i zastave saveznika. Sve su javne zgrade i mnogi privatni domovi bogato ukrašeni. Svi hrvatski Iistovi iskazuju svoju živu radost povodom savlagjivanja Crne Gore i ističu nepokolebivo i patriotsko raspoloženje i p ouzdanje hrvatskog naroda u konačnu p o b j e d u. Utisak u Rumuniji. K. B. Bukarest, 19. januara. Predaja Crne Gore učinila je na ovdašnje političke krugove nesumnjivo j a k u t i s a k. U tom se dogagjaju gleda daleko veći poraz za četvorni sporazum, no što je osvajanje Srbije, jer Crna Gora, ostavljena sainoj sebi, nije imala volje, da se do posljednjeg vojnika bori za drugog. ^alkanske vijesti. Makedonci pozdravljaju cara i kralja Franju Josipa. Beč, 19. januara. „Silđslavische Korrespondenz“ javlja: 24 makedonska bratstva upravili su preko predsjeđnika bitoljskog bratstva pozdravni brzojav na cara i kralja Franju J o s i p a, punu iskrene hvale i odanosti. Na ovaj je brznjav stigao slijedeći odgovor. Na najvišu zapovjed hvalim Vam, štovani gospodine za veliko poštivanje, koje ste u ime 24 bratstva brzojavno izrazili. Za poslanstvo, barun M i 11 a g.

Crnogorski uzaludni vapaji za pomoć. Krakov, 18. januara. „Nowa Reforma" saznaje iz Lugana, da su Crnogorci, prije no što su položili oružje, molili cara ruskoga za najhitriju pomoć, na što je car odgovorio, da Rusija u ovoj p r i I i c i n i j e ustanjU, da pomogneCrnojGori, upućujući je n a 11 a I i j u, koja do sada snosi naj’ manji teret rata, megjutim ima najveće moralne obveze prema Balkanu. Sazonov o Rumunjskoj. Berlin, 18. januara. „Nationalzeitung" javlja s ruske granice: Sazonov je izjavio zastupnicima štampi da Rusija podnikoji uvjet neće odstupiti Besarabiju Rumunjskoj. Isto on ne vjeruje, da će Rumunjska zavojevati protiv Rusije. Sazonov ne će govoriti o pregovorima sa Rumunjskom, toliko je samo dao primjetiti, da je p r o 1 a z ruskih vojski kroz Rumunjsku na Balkan nemoguć. Žali sudbinu Srblje i Crne I Gore, ali Rusija će sve to ispraviti. Srbi će napustiti Arbaniju. Stokholm, 19. januara. Dopisnik „Ruskija Vjedomosti" doznaje, da je srpski vojni attache B o j e v i ć izjavio, da je i pored talijanske pomoći nemoguće održati | se dalje u Arbaniji. Srbi će sašvim napustiti Arbaniju i svoje čete premjestiti na drugo bojište. U dobroobavještenim krugovima tvrdi se, da se kao