Београдске новине

Broj 19,

13. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, nedjelja

Strana 3.

Talijani idu u Solun. K. B. London, 11. februara. „Daily Telegrapli“ javlja iz Milana: Misija Briandsa imati če za posljedicu, da će se poslati u Solun jedan talijanski ekspedicijoni zbor. Dalje, obrazovati će se jedan zajednički savjet saveznika. Talijani će učestvovati i u proizvodnji municije. Kanonada blizu Dojrana. Lugano, 11. februara. ,,Secolo“ javlja iz Soluna, da se u predjelu Dojrana neprestano čuje kanonada. Srpski prijestolonasljednik na Krfu. Paris, 11. februara. Agencija „Havas“ javlja sa Krfa : Zvanično je objavljeno, da je srpski naslijednik prijestolja Aleksandar prispio jednom francuskom torpednjačom iz Arbanije na Krf. Grčka protiv sila sporazuina k. b. London, 11. februara. ,,Daily News“ doznaje iz Atene pod 10 februara : Ministarske izjave, koje su danas učinjene u grčkom parlamentu, zacijelo neće popraviti odnose izmegju Grčke i sila sporazuma. Grčki je ministar pređsjeđnik govorio o pritisku spolja i o sve većoj opasnosti za Grčku, koja proističe od tog pritiska, koga neke države u posljednje vrijeme provode kao pravo nasilje. Jasno je naglasio na kog cilja oviin riječima, kada je protestovao protiv povrjede neutralnosti Krfa i nasilnog posjedanja Karaburuna. Ovaj pritisak će se možda i nastaviti, ali odlučnost naroda uvjeriti će Grčku, da ove države ni u kom slučaju neće uspjeti odvratiti od onog pravca politike, koga zahtjevaju grćki nacionalni interesi. Pod burnim odobravanjem branio je ministar unutrašnjih djela politiku vladinu i izjavio je, da Grčka neće demobilizirati. Grčka demonstracija protiv entente. Ziirich, 11. februara. Švicarski brzojavni ured javlja iz Atene: Vladin organ „Neon Asti“ traži direktno od pučanstva o pštu demonstraciju protiv pooštrene bljokade Grčke. Postupak lista budi u cijeloj Grčkoj opštu pažnju. Isti izvor objavljuje pariske izvještaje 0 d e m o b i 1 iz a c i j i grčke vojske kao n e i s p r a vn e. Vojska ostaje do potpune likvidacije balkanskoga stanja mobilisana, jer ona za svaki slučaj mora biti spremna. Novo pozivanje u Grčkoj. Atena, 11. februara. Havasova agencija javlja: Kralj je potpisao naredbu, kojom se pozivaju pod zastavu svi Grci od 1892. do 1914. godine, koji se nalaze' u inozemstvu 1 izvlače se od vojne dužnosti, osim onih, koji stalno obitavaju u Rusiji, Turskoj, Bugarskoj ili Rumunjskoj. Glad u Grčkoj. Haag, 11. februara, Rimski „Messaggero" javlja iz Sirakus-a, da putnici iz Grčke pričaju o velikoj skupoći životnih namirnica u cijeloj Grčkoj. Zbog oskudice u uglju obustavili su plovidbu trgovački brodovi. Kavala ima samo još za osam dana hrane. Usljed toga je nastalo iseljavanje u masama. Talijanski konzul je molio za pomoć. Najnovije brzojavne vijesti. Povratak Petra Karpa. Beč, 11. februara. Pregjašni rumunjski ministar predsjednik Peter Karp otputovao je danas odavde za Rumuniju. Ruski car na bojištu. K. B. Petrograd, 11. februara. Car je juče otputovao na front kod vojske. Ruske stranačke vogje za zaseban mir. Stockholm, 11 februara. Kako „Rječ“ saznaje uputili su bivši ministri Maklakov i Ščeglovitov nadležnom mjestu pismenu predstavku, kojom predlažu, da bi Rusija trebala da zaključi zaseban mir sa AustroUgarskom i Njemačkom. „Zemština“, organ vladine stranke, ,ogradio se prema tom predlogu i veli, da su oba ministra postali žrtve d u m e.

Izjava ruskog vojnog ministra. K. B. Paris, 9. febrttara. Ruski vojni ministar P o 1 i v a n o v rekao zastupniku „Journala“. Oskudica u municiji, koja se primjetila koncem 1914. godine, dostigla je svoj vrhunac prije godinu dana, a mjeseca maja i juna 1915. bila je sudbonosna. Zbog oskudice topova bila le ruska vojska nagnana na povlaćenje, dok je svojom hrabrošću zaslužila pobjedu. Sad ministar vojni tvrdi, da nema više oskudice u municiji. Ruske baterije na koje protivnik nije više računao, osjetiti će se tekar sada. Sve praznine su popunjene. Raspoloženje četa je odlično i provodeči opšte regrutovanje, koje je naregjeno prije mjesec i po dana dvojinom je povećan broj regruta i Rusija danas ima milijon i po novih vojnika, kojima se mogu popuniti pojedini dijelovi vojske. U kratko rečeno produženjem rata povećavaju se samo snage sile sporazuma. Rumunjski glas za rat protiv Rusije. Bukarešt, 11. februara. U posljednjem broju „Moldave“, pod naslovom „Rat protiv Rusije“ objavljen je članak, koji je pobudio opštu senzaciju. „Mi hoćemo rat“, tako se veli u tome članku, jer hočemo, da pobijedimo našeg smrtnog neprijatelja, i da oslobodimo Besarabiju od Chotina ođ mora, od Pruta do Dujestra. Besarabija naš posjed. Hoćemo, da oslobodimo našu djedovinu ispod ruskoga ropstva. Nama je potrebna Dobruđža sve do Jugola, dokle i sami Rusi priznaju, da tamo žive Rumunji. Na ovorn zemljištu treba, da se stvori nova Rumunija. Kao što je Njemačkoj potrebna Istočna Pruska i Konigsberg, tako ne možemo ni mida živimo bez Odese. Nama je ona potrebna za budućnost, ako bi možda jednoga dana moskovske horde zagrozili civilizaciji Evrope. Mi nioramo, da utvrdito crnomorsku obalu Evrope. Osvojenjima hoćemo, da postanemo jaki, a poslije mira da budemo faktor u Eviopi, sa kojiin se mora računati. Rat Rusiji“! Rusija azijatska država. Berlin, 11. februara. „Kolnische Zeitung“ javljaju sa ruske granice: Kao što je poznato, najvažnije se ruske industrije nalaze u njemačkim rukama. Kao što izgleda, održava se ovo stanje dugo i od toga se opažaju poslijedice. Zbog toga je osnovan s i b i r s k i b i r o, čiji je izrični cilj, da rukovodi prevoz evakuisanih fabrika iz baltičkih provincija i iz Poljske za Sibir. Opremljena je jedna ekspedicija, da traži rude pokraj sibirske željezničke pruge i da ispituje ugljene stijene radi eksploatacije rudnika. Zatim će se tražiti brom, mangan, magnezit i dolomit. Najposlije će se utvrditi veličina godišnje sibirske potrebe gvožgja i fabrika oružja. Rusija, kako po ovome izgleda, riješena je, da postane jedna azijatska država. Promjena drž. kontrolora u Rusiji. Petrograd, 11. februara. Clan državnog vijeća Pokrovski naimenovan je za državnog kontrolora na mjesto oboljeloga Šar i t a n o v a. Dva dana bez mesa u Rusiji. London, 11. tebruara. „Times“-u javljaju iz Petrograda : Ministar privrjede izjavljnje, da je potrebno uvesti dva dana u nedjelji bez mesa po cijelom carstvu, da bi se izbegla uništuvajuća potrošnja stoke. Osim toga ministar predlaže, da se porcija mesa smanji i vojnicima. Konferencija o miru. K. B. Stockholm, 11. februara. Neutralna je konferencija o miru otpočela juče svoj rad. Njeno je trajanje za sad još privreineno, jer nisu još prispjeli izaslanici iz Danske, Nizozemske i Norveške. K. B. Bern, 11. februara. Na jednom skupu raznih nacijonalnih i staležnih savjetnika a tako isto i zastupnika raznih švicarskih organizacija, saopštili su izaslanici stockholmske posredničke konferencije, da se rad te posredničke konferencije ticao toga, predobiti za- konferenciju po pet izaslanika iz najvažnijih neutralnih država. Konferencija će se uskoro održati i stalno će raditi. Konferencija će proučavati pitanja o što skorijem zaključenju mira, pa će rezultat svoga rada saopštiti parlainentima i štampi s molbom da se izjasne o

predlozima i saopšte, da li bi možda bili gotovi za pregovore, ako bi se njeka od neprijateljskih sila pokazala voljna, da na takvoj jednoj osnovi pristupi pregovorima. Skup se jednoglasno izjasnio, da Švicarska učestvuje u stockhohnskoj konferenciji. [Posjeta Briauda u Rimu. K. B. Rim, II. februara. Briand i njegov pratilac učinili su svoje podvorenje kraljici, kraljici udovi i kraljevom namjesniku. Briand, Bourgois i poslanik Barrere imali su sastanak sa Salandrom i Sonninom, državni podtajnik Thomas sa ministrom vojnim. Pri ručku na Conzulti, na konie su bili i poslanici Rusije, Engleskei Japana, a tako isto poslanici Srbije i Belgije, napio je Sonnino zdravicu Poincareu, zatim savezničkim vladaocimn i Briandu. U svome je govoru naglasio Sonnino, da je prisustvo Briandsa nova zaloga u čvrsto uvjerenje Italije, da če se borba pobjedonosno završiti, kojti saveznici vode snagom svoje nepokolebive saglasnosti za stvar slobode i pravičnosti. Briand je odgovorio zdravicom kraljevskim supruzima i talijanskoj vladi i završio je zdravicu ovim riječima: „S najvećim divljenjem mi smo gledali, da vaša plemenita zemlja uzima mjesto u logoru saveznika, da s njima brani pravo i slobodu. Naša oba naroda u ravnoj su injeri uvjereni, da će konačna pobjeda uskrsnuti iz njihove čvuste volje.“ Popustljivost Amerike prema Njemačkoj. K. B. \Vashingtou, 11. februara. Očekuje se, da će vlada, povodom njemačke note o mjerama protiv naoružavih trgovinskih brodova, opomenuti američke državljane, da ne putuju takvim brodovima, i da če time napustiti svoje ranije držanje. Ostavka u američkom ratnorn odjelenju. K. B. VVashington, 11. februara. Tajnik američkog ratnog odjelenja Garrison podnio je ostavku tobož zbog toga, što je velika većina kongresa bila protivna njegovom predlogu odnosno kopnene vojske. I zastupnik je tajnika Breckiwridge podnioostavku. U izgledu je energičan preiom Amerike sa Engleskom. K. B. London, 11. februara. „Morningpost" javlja iz Washingtona: Pošto je prešla opasnost preloma sa Njemačkom, imati će predsjednik Wilson — što je sada vrlo važno — dovoljno slobode, da se energično razračuna sa Engleskom. Dobro je, da se za vremena ovo uvidi, prije nego što bude suviše kasno. Japan i Amerika. Stockholm, 11 lcbruara. Petrogradskoj „Riječ“-i javlja se iz Tokia: Cijela japanska štampa piše oštrim tononr protiv novih mjera amerikanske vlade, radi sprječavanja japanskog naseljavanja i traži od svoje vlade, da ovo izazivanje istom mjerom vrati. Misija Filipesca. Bukarešt, 11. februara. Pravi je cilj Filipescovog puta u Rusiju bio, što je njemu povjereno utvrditi, da li je ruska vojska još uopšte sposobna preduzeti kakvu ofenzivu. „Univerzul“ javlja megjutim, da će F i 1 i p e s c u otići u kupku S a 11 a na K r i m u, da se tamo odmori desetak dana. Kako izgleda, ruska vlada nije voljna da pokazuje Filipescu sposobnost ruske vojske, i da dozvoli njemu, da o ruskoj vojsci donosi svoju ocjenu. Rumunjski zajam u Engleskoj. K. B. Bukarest, 12. febniara. Zvanično se demantuje da je Rumunjska učinila zajam, od devet milijona funti, u Engleskoj. Poincare strahuje od državnog udara. Ženeva, 11. februaru. Clemancean piše u svome listu „Hounne Eucharne", da je predsjednik republike Poincare izrazio pred s'enatorima svoj sttah, da će vojska izvršiti državni udar. Za to je sklopljen plan i po tom opasnost vrlo bliska. Clemancean još dodaje, da bi uzaludno bilo pokušati dementovati ovu vijesf, jer to što on piše sušta je istina.