Београдске новине

Broj 20.

15. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, utorak

Strana 3.

pridoda ranije ime, što će moguće gospodin Panin-Sttirmer znati cenzurom spriječiti. Toj vijesti, samoj po sebi, nema se pridati kakav veći značaj, i ako je ona u ovom vremenu dosta važna. Da li Panin ili Sttirmer — nama je sasvim sve jedno, ali ipak nije bez nekog interesa, jer ta odluka ruskcg premijera ne može biti samo lične prirode, niti je posljedica njegovog iznenadnog uvjerenja, nego je rezultat gorke nužde, da bi na taj način suzbio neraspoloženje u Francuskoj, koje je protivu njegove ličnosti tamo vrlo jako. Prerna vijestima iz Stockholma, Sttirmeru neće poći za rukom, da zasjedanje dume izveđe na način, koji bi bio vladi po volji, pajestoga postavljanje vojne diktature izvjesno, koja će bez dume vladati. U tom će slučaju ličnost ministra vojnog Po'livanova doći u prve redove, čiji se razgovori sa predstavnicima strane štampe smatraju kao neka vrsta kandidacijonih govora. Značajno je, što je dolazak Stiirmera i z azvao u Francuskoj veliko neraspoloženje, i što je socijalistički list „Humanitć" donio protiv njega oštar članak, sa innogim cenzorskim mrljama, koji se s tim navodom završava, da ruski dvor, koji se očevidno riješio, da protivu naroda vlada, tjera više, nego li smjelu igru.

Car Ferdinand u Beču. Oduševljen doček od strane gragjanstva. K. B. Beč, 14. februara. Svečano ukrašen i sa vidnim oduševljenjem dočekao je danas Beč bugarskoga cara Ulice su lijepo ukrašene zastavama, i naročito pada u oči veliki broj bugarskih zastava. U lijepo ukrašenom Nordbahnhofu (sjevernoj stanici) bila je u počast carevu postrojena počasna četa, a cara su dočekali na kolodvoru vojni zapovjednik i zapovjednik grada Beča, zemaljski namjesnik Donje Austrije i bugarski poslanik Tošev sa gospodom iz poslanstva. U 3 l i 9 stigao je na stanicu kao zastupnik- cara i kralja nadvojvoda prijestolonasljednik Karlo Franjo Josip. Velika okupljena grupa svijeta pozdravila ga je oduševljeno, i glazba je intonirala carevku. Uskoro zatim ušao je u stanicu, pod zvucima „Šumi Marica“ bugarski dvorski voz. Prijestoljonasljednik je pohitao u salonski razred, gdje je bio bugarski car u uniformi austro-ugarskog maršala. Pozdrav je izvršen još u vozu, sa vrlo osobitom srdačnosti. U carevoj pratnji nalazili su se premijer Rađoslavov, generalisimis J e k o v, austro-ugarski vojni izaslanik u Sofiji pukovnik Laksa i tako dalje. Pošto je primio raport počasne službe, kralj je pregledao počasnu četu. Zatim su mu predstavljeni velikodostojnici, a poslije toga je car predstavio nadvojvodi svoju pratnju, sa kojom se nadvojvoda poduže razgovarao a naročito sa Radoslavovom. Poslije razgovora car i nadvojvoda izašli su iz dvorske čekaonice i sjeli su u dvorska kola. Neobično je srdačan bio prijem, koga je bečko stanovništvo ukazalo pobjedonosnom caru, savezne Bugarske. Narod mu je klicao na cijelome putu do palate Koburg, gdje je odsio bugarski car. Prijestolonasljednik je cara dopratio u same odaje paiaće Koburg, pa se tu oprostio sa vladaocem, da se vrati u carski dvor, pozdravljen najiskrenije na putu od mnogobrojnog svijeta. Posjeta u Schonbrumu. Prije podne u 3 4 12. Car je u pratnji svojoj otišao iz palaće Koburg, da caru i kralju Franji Josipu 1. učini posjetu u Schonbrumu. Car je imao na sebi uniformu carskog i kraljevskog maršaia. I put za Schonbrum bio je ravan jednom triumfalnom pohodu. Gusti redovi ljudi pozdravljali su cara neprekidno oduševljenim klicanjem. Naročito je srdačno bilo klicanje na schonbrumskom dvorskom ulazu. U samom dvoru car i kralj, u svječanoj uniformi maršaia, okičen lentom ordena Ćirila i Metodia, izašao je iz svojih dvorana u susret svome gostu. Pozdravljanje je bilo vrlo srđačno. Oba vladaoca poljubila su se iskreno, pa su se zatim povukli u svoje odaje gdje su proveii duže vremena u razgovoru. Svečan ručak. U ib 1 sat bio je kod cara i kralja u maloj galeriji dejeneur dinatoir, na kome su, pored oba vladaoca, kao gosti bile još ove ličnosti: nadvojvoda prijestoljonasljednik KarloFranjoJosip, bugarski mi-

nistar predsjednik Radoslavov, generalisimus Ž ek o v, general S a v o v, sa cjelokupnom ostalom pratnjom, bugarski poslanik T o š e v sa gospodom iz poslanstva i počasne službe, ministar spoljnih poslova baron Burijan, ministar vojni Krobatin, austrijski ministar predsjednik grof S t ii r q k h i magjarski ministar predsjednik grof T i s z a, tako isto i dvorska služba. Desno od cara sjedio je ministar predsjednik R a d o s I a v o v, ljevo od cara i kralja nadvojvoda prijestoljonasljednik Karlo Franjo Josip i ministar spoljnih poslova baron Burijan. Poslje doručka održali su oba vladara c e r k 1 e. Car i kralj je prvo razgovarao sa Radoslavovom i Žekovom, car Ferdinand sa baronom Burijanom, Krobatinom i sa oba ministra predsjednika. Sveta misa. K. B. Beč, 14. februara, Iz ratnog stana za štampu još se javlja: Juče prije podne odslužena je u dvorskoj kapeli sveta misa, kojoj su bili prisutni car Ferdinand. maršal nadvojvoda Fridrik, glavar generalnog stožera Conrad-Hoetzendorf sa pratnjama. U podne u carskom dvorskom vozu bio je ručak, na kome su bili nadvojvoda Fridrik, glavar generalnog stožera sa užom pratnjom. Posto je car učinio u dvoru nadvojvodi oproštajnu posjetu, vladalac je otputovao iz austrougarskog glavnog stana.

Šta pišu naši neprijatelji. Nezadovoljstvo u Francuskoj. „Le Sićcle“ donosi članak poznatog francuskog političara Henry Beranger-a, u kome vrlo oštro kritikuje spoljnu politiku vlade. Neprijatelj je posjeo najbogatije i najplodnije prijedjele Francuske, dok Elsas i Lotharingija treba tek da budu osvojene. Nama bi bilo mnogo milije, da su generali Sarail i Gourand ušli u Strassburg i Metz, nego li što su u Solunu ili Galipolju. Mi smo poslali topove i mornarske čete u Crnu Goru, koji se sad nalaze u rukama Austrijanaca. Mi smo Srbiju snabdjeli ratnim materijalom, koji više nikad nečemo vidjeti. Mi smo u Solun i Galipolje poslali stotinama topove i možda stotine hiljada naših najboljih vojnika, đa bi na istoku dobili jednu „operacijonu osnovu“, i najbolje, čemu se od toga pređuzeća možemo nadati jest, da ne budemo bačeni u more. Da li smo mi doista toliko bogati u Ijudskom materijalu i toliko snabdjeveni municijom, da možemo dozvoliti sebi raskoš, da naše najbolje snage rasparčamo po sporednim ratištima. Što se mene tiče, ja tražim za Francusku rat nacijonalne nezavisnosti, koncentrisanje naših snaga na našem zemljištu.

paikanske vijevSti. Sporazum izmegju balkanskih država. Stockholm, 13. februara. „Novoje Vremja“ javlja iz dipiomatskih izvora, da izmegju Bugarske, Grčke i Rumunjske postoje najbolji odnosi. Ulazak jakih bugarskih četa u Bitolj nije ni malo uticao na ove prijateljske odnose. Grčke interese štiti Njemačka i Austro-Ugarska. ,,Neosvojiva“ Valona. Lugano, 13. februara. U Drač su prispjela tri crnogorska generala i izvjestan broj Ijudi, koji su od Srba burno pozdravljeni. „Corriera pella Sera“ javlja, da je nastupanje operativnih austrijskih četa veoma otežano, pošto im hrana sporo stiže. U ostalom se Valona može smatrati kao neosvojiva, jedno zbog rgjavih puteva, a drugo što se Italija priprema za jaku odbranu. Odlikovanje poslanika Toševa. K. B. Beč, 14. februara. Njegovo Veličanstvo podarilo je bugarskom poslaniku u Beču T o š e v u red željezne krune I. stepena. Uapšenje podmićenih agenata entente. Sofija, 13. februara. Istražni sudija u Sofiji tražio je od sobranja odobrenje, da se mogu uhapsiti trinaest poslanika Genadijeve grupe, koji su okrivjleni da su p r i m i I i m i t o od francuskog agenta Descloscera. Sobranje je uputilo predlog imunitetskom odboru. Tiče se podmićivanja, kojejeprije ulaska Bugarske u rat pođijeljeno megju poslanike

Genadijeve grupe, da bi ta grupa, koja je prvobitno pripadala vladinoj većini, napustila vladu i na taj način osujetila politiku Radoslavova, što je ta grupa, i ako bezuspješno, i pokušavala da učini.

Vojnička obveza u Turskoj. K. B. Carigrad, 12. februara. Vlada je podnijela komori jedan zakonski predlog, kojim je vojnička obveza produžena do 50 godina života. Borbe vojnih predstraža pred Dračem. Lugano, 13. februara. „Tribuni“ je javljeno iz Brindizija: Srpski bjegunci iz Drača pripovijedaju, da je u neposrednjoj blizini Drača došlo do borbe izmjegju austro-ugarskih i srpskih predstraža.

Najnovije brzojavne vijesti. Rusija protiv Engleske. Stockholm, 13. februara. „Novoje Vremja“ piše u uvodnom članku, da je raspoloženje uRusiji protivu Engleske vrlo uzrujano. Kad su se Englezi na Galipolju bili utvrdili, u opšte se mislilo, da če oni tamo i ostati, daotvore ovaj morski tijesnac. Docnije se čula uRusiji riječ: „Eng 1 eska se bori do posljednjeg ' ruskog čovjeka."

Engleski „pobjednički" zajam. London, 14. februara. „Dai!y Telegraph” piše: U aprilu će se izvršiti nov ratni zajam u neograničenoj visini. Postoji nada, da će njemu predhoditi znatna pobjeda na bojnom polju. Teški nemiri u Moskvi. Bukarešt. 14. februara. Bukareški „Adeverul“ ponavlja izvještaj ruskog lista „Ruskoje Slovo“ o velikim nemirima u Moskvi. Uslijed pretjerivanjau cijeni namirnica planula j je buna u krugu siromašnog pučanstva. Dvije stotine radnja je opljačkano. Vlasti su mogle povratiti mir samo strogom naredbom. Trgovci su opljačkani, njihova roba je nugjena po cijeni ntvrgjenoj od^vlasti. Pljačkom izazvana šteta iznosi m n o1 go milijuna rubalja.

„Anduatiak“ i „Albana“ potonuli. K. B. London, 13. februara. Lloyds javlja: Belgijski brod „Anduatiak“ (2221 tona) potonuo je na putu iz Anhverpena. Dva momka posade udavila su se. — I brod „Albana“ na putu iz Stavangera potonuo je. Njegova posada nalazi se na norveškom brodu „Balzac“.

Brod „Springwel“. K. B. Beč, 14. februara. Britanski brod „Springwel“ (5593 tona) torpedovan je na putu za Indiju. Posada je njegova ovdje iskrcana. Sudbina jedne francuske krstarice. K. B. Paris, 14. februara. Ministarstvo je mornarice uznemireno povodom sudbine jedne oklopne krstarice, koja je krstarila pored obale Sirije. Od 8. februara nema vijesti, a to je dan, kada je po njemačkom brzojavu jedna podvodnica potopila jedan francuski ratni brod. Prema „Temps“-u, nalazi se „Suffran“ sada u Tulonu.

Engleski ministar zrakoplovstva. Rotterdam, 13. februara. Londonski „Standard" javlja, da vlada uvigja potrebu, da treba svetiti se zbog Zeppelina. imenovati će se ministar za zrakoplovstvo. Držanje Rumunjske. Sofija, 13. februara. „Preporec“ govori o držanju Rumunije i zastupa mišljenje, da se Rumunjska neće odlučiti sve dotle, dok se tačno ne zna rezultat solunske ekspedicije .