Београдске новине

Broj 21.

17. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, četvrtak

Strana 3.

Poslije podne je car Ferdinand primio u palaći j Koburg carskog njemačkog poslanika Tschirschky u audijenciji, koja je potrajala čitav sat. Patriotska izjava zagrebačke županije. K. B. Zagreb, 15. februara. Županijska skupština je sa velikim oduševljenjem, | jednoglasno primila predlog, da se generalima Borojeviću i Sarkotiću pošlju pozdravni brzojavi, u kojima se naglašuje, da je hrvatski narod pripreman, da učini sve za konačnu pobjedu hrabre vojske i da će sa patriotskim raspoloženjem sve da žrtvuje. Potom je poslata deputacija banu baronu Skerlecu. Veliki 1 župan Trešcec i biskup dr. Premuš su u ime deputacije pozdravili bana, i zablagodarili su mu u inre skupštinara za njegovo patriotsko držanje i za njegovo djelovanje, koje je puno požrtvovanja u vremenu j ovoga rata. Ban je toplim riječima zahvalio na ovoj izjavi.

Balkasiske vuesti. <►" 4 .' Carinski režim u posjednutim oblastima Srbije. Sofija, 15. Februara. Brzojavni ured javljv iz Bugarske: Mješovita bugarsko-austro-ugarska komisija, kojoj je povjereno da odredi carinski režim u oblastima’Srbije, koje su savezničke čete posjele, — sastala se danas u ministarstvu vanjskih poslova pod predsjedništvom punomoćnog ministra Koseva. Položaj Talijana kod Valone. K. B. Atena, 16. februara. Grčki listovi vjeruju da bi otpor Talijana kod Valone bio sasvim bezuspješan. Nema skoro nikakve discipline u redovima talijanske vojske i u Arbaniji. Ponovno zavogjenje željezničkog saobraćaja u Grčkoj Maćedoniji. K. B. Atena, 17. februara. Listovi javljaju, da plefekt policije iz Florine pregovara sa bugarskim prefektom iz B i t o 1 j a, o ponovnom zavogjenju željezničkog saobraćaja na pruzi F 1 o r i n a—B i t o 1 j. Bugarsko izvozno pitanje. Sofija, 15. februara. Na poticaj je vlade obrazovan odbor od svih stranaka sobranja, koji će se zanimati izvozom za Austro-Ugarsku i Njemaćku. Sve slranke su složne u mišljenju, da tako isto kao vojno mora nastati i ekonomsko zajedničko djelanje sa centralniin silama, da bi se održale na visini zajedničke sile saveza.

Bugarski vojni ministar o Solunu i Valoni. Sofija, 15. februara. Predstavnicima je štampe izjavio ministar vojni N a j d e n o v ; Ma kakve pripreme da učine Englezi i Francuzi u Solunu, oni će svoju propast samo odložiti, ali ne i odkloniti. Samini Englezima nije nikakva tajna, da je njihov dalji ostanak u Solunu ne samo beskoristan, nego da je naprotiv štetan sa ententu. Čim bude solunska akcija svršena, ratje za nas okončan, mi ćemo se dalje boriti, ako bi nas neko na Balkanu napao. Talijani nisu još izjavili, da li će Valonu braniti do krajnih granica. Ako se Austrijanci budu riješili, da Valonu napadnu, oni ćejepouzdano i uzeti. Dogagjaji i tako učvršćuju odlične odnose izmegju saveznika. Na bojištima žive i bugarski vojnici u bratskim odnosima sa saveznicima. Na toine će se podići potpuni budući sporazum megju članovima saveza. Sofijskom dopisniku „Berliner Tageblata" na pitanje: „Kakvo je vaše mišljenje o namjerama vaših protivnika? Šta oni upravo hoće?“ — odgovorio je ministar Najdanov: „Vjerojatno, da to ne znaju ni sami Englezi, Francuzi, ni Talijani. Moguće je, da Talijani žele održati Valonu protivu austro- | ugarskih četa, ali će im Austro-Ugarska oteti Va- I lonu, samo ako bude htjela. Tako je isto za Engleze izgubljen Solun. Oni tamo sada iskrcavaju srazmjerno manje vojske, nego li prije. Vjerojatno, da oni danas i sami osjećaju, da oni tamo stoje na jednom beznadežnom položaju, koji oni pomoću svoje mornarice neće moći održati.“

Politička nepouzdanost u Grčkoj. Rotterdam, 15. februara. Atenski dopisnik „Daily Ne\vs-a“ javlja : U Grčkoj se sve više dolazi do uvjerenja, da su liberalni Venizelisti pri izborima bili pogrješnog mnijenja. Pristalice Venizelosove računaju sada na promjenu vlade, ali oni su u zabludi. Istina, u kabinetu postoje neke nesuglasice, koje če izbiti pri naimenovanju sljedbenika Theotokisovog, ali ovo neslaganje ne mora izazvati krizu. Dopisnik misli, da će se za kratko vrijeme objaviti opsadno stanje. Pristalice Venizelosa se plaše, da se ovo izuzetno stanje ne upotrijebi na suzbijanje liberalne agitacije. Politika u Atheni lebdi nad vulkanom. Odnosi prema ententi idu samo prividno na bolje. Vatreni prefekti smatraju postupke entente kao pretnju, mobilisana vojska je pod zapovjedništvom časnika, od kojih većina dijeli kraljevo mišljenje, da su Englezi i Francuzi upadači u Solunu. Talijanska vojska na Krfu. K. B. Bern, 15. februara. „Bund“ donosi ovo saopštenje: Talijanski je poslanik u Ateni saopštio predsjedniku vlade S k u1 u d i s u, da će Talijani, radi reorganizovanja srpske i crnogorske vojske iskrcati na Krfu jedan odred svoje žandarmerije. U svome je odgovoru dao ministar predsjednik Skuludis izraza s v o m e č u g j e n j u, što se sada iskrcavaju na Krfu i talijanske čete, kada zato n e m a n i k a k v i h s t v a r n i h r a z I o g a, jer je vojska, koju sile sporazuma već imaju na Krfu, sasvim dovoljna, da izvrši organizaciju srpske vojske. U Grčkoj je tako veliko ogorčenje, zbog najnovljeg nasilja, koga čine Talijani, da vlada o tome mora voditi računa i skida sa sebe odgovornost za posljedice, koje su neminovne poslije ovog koraka Italije. Pored ove izjave, koju je dao Skuluđis, grčka je vlada uputila još i energičan protest talijanskoj vladi.

Najnovije brzojavne vijesti. Hapšenje ruskih časnika u Rumunjskoj. Sofija, 15. februara. Kako ,,Kambana“ doznaje, u Gjurgjevu su rumunjske vlasti uhapsile tri viša ruska časnika, koji su nosili bombe. Povedenom je istragom utvrgjeno, da su sa ruske strane pripremani prepadi na Dunavu. Francuski krediti. K. B. Paris, 16. februara. Ministar je finansija Ribot podnio danas komori zakonski predlog odnosno privremenih kredita za drugu trećinu godine 1916. Za opšte državne izdatke potrebni krediti iznose 7.081 milijun, od toga 6.333 milijuna za ratne troškove. Briandovo zadovoljstvo o svom putu. K. Bj Paris, 16. februara. U današnjoj ministarskoj sjednici podnijeli su Briand i Bourgois opširan izvještaj o njihovom putu u Italiji. Oni su izjavili svoje veliko zadovoljstvo o postignutom uspjehu. Dugovi zaraćenih država. Beč, 11. Februara. Švicarski kreditni zavod procjenjuje u jednoj studiji dugove, koji su stvoreni usljed rata u zaraćenim zemljama. U koliko su ratni krediti mogli utvrditi, na svaku glavu stanovništva dolazi: Švicarska 106 franaka, Ugarska 217 fr., Austrija 324 fr., Njemačka 473 fr., Francuska 708., fr., Engleska 786 franaka. Ruski zajam u Japanu. K. B. Petrograd, 16. februara. U prvoj sjednici finansijskog odbora pod predsjedništvom ministra predsjednika Panin-Stiirmera izjavio je direktor kreditnog ureda, da je pošlo za rukom, da se dobije zajam u Japanu. Odbor je zatim donio opredjelenja za zaključenje jednog 5°/o zajma od dvije milijarde rubalja. Zrakoplovstvo u Engleskoj. K. B. London, 16. februara. „Daily Mail“ javlja, da se vlada odlučila da naimenuje ministra za zrakoplovstvo. Svo staranje oko ovoga uzeo je F r e n c h u svoje ruke.

Ruski car na bojištu. K. B. Petrograd, 15. februarar „Petrogradska brzojavna agentura" javlja: Car je Nikola boravio od 11. do 13. februara na sjeverozapađnom bojištu, gdje je pregledao vojsku, osobito konjicu. Car je časnike svakog puka pozdravio govorom, kojim im zahvaljuje za požrtvovnost i izriče nadu, da će se svaki puk boriti, dok neprijatelj ne bude uništen. Rusija protivu zasebnog mira iz straha od državnog bankrotstva. Važan dođatak posljednjim Sazonovim i z j a v a m a. Beč, 15. februara. Ruski ministar inostranih djela Sazonov primio je, sad skoro, zastupnike petrogradskog novinstva i dao im je izvještaje o sadašnjem stanju. Izmegju ostalog rekao je gospodin Sazonov: „Zaseban mir nije mogućan ni za jed n o g s a v e z n i k a, jer bez obzira na životne interese saveznika, koji će se do kraja boriti, nijedan političar u savezničkim državaina neće će usuđiti, da iznevjeri čast i dužnost, te da ne ispuni data obečanja. Osim toga, ne bi ni jedan od saveznika mogao zaključiti poseban mir več i s toga, što bi ovim postupkom izgubio ugled kod svih naroda, dakle bio bi politički bankrot. Borba mora do kraja biti izvedena još i s toga, šTo je neophodno potrebno, da se stvori mogućnost, da sve države dobiju političku i nacionalnu slobodu i da se otresu samovolje i častoljublja centralnih vlasti. S toga je potrebno, da se Njemačka učini bezopasnom.“ Gospodin Sazonov je iznio još jedan jak razlog, da se drži londonskog sporazuma. On je izjavio, da je zaključenje zasebnog mira izmegju Rusije i centralnih vlasti i zato nemoguće, što bi ovakovo zaključenje mira izazvalo bankrotstvo ruske države, inijedan državljanin ne može ovu odgovornost uzeti na sebe. Ovaj je stav, u petrogradskom izvještaju, o Sazonovom radu, izostao. Dnevne vijesti. Povoljna zima. U cijeloj Austro-Ugarskoj i Srbiji vlada u ovoj godini blaga zima, koja je usjevima dobro došla. Temperatura je vrlo rijetko padala ispod ništice. Jačem je hladnom vremenu redovno — kao i prošle nedjelje u Beogradu — pređhodio snijeg, koji je usjeve pokrio i očuvao. U cijeloj Austro-Ugarskoj čine se pripreme za proljetne poljske radove, koji će otpočeti najduže za četiri nedjelje. Zvanična objava. Pošto- prijave na naregjen upis domaće stoke u Beogradu dolaze vrlo sporo, to se ovim putem najstrožije naregjuje svima ovdašnjim pojednicima krupne i sitne domaće stoke kao: konji, rogata marva, svinje, ovce, koze, magarci, mazge, — da neodložno podnesu prijavu popisnoj komisiji koja radi u kancelariji uprave varoške trošarine na marvenom trgu — kralja Aleksandra ulica — najdalje do 20. februara 1916. Oni koji ovoj naredbi ne slijede biti će najstrožije kažnjeni. Od popisa oslobogjava se stoka u vojnoj upotrebi C. i kr. kotarsko zapovjedništvo. Grofica du Peyroux. Centralni komite njemačkih društava Crvenog Krsta (Das Centralkomite der deutschen Vereine von Rothem Kreuz in Berlin G. W., Abgeordnetenhaus) traži obavještenja o mjestu stanovanja francuske grofice du Peyroux, rogjene Laure de Malingnehen, koja je bila dođijeljena ljekarskoj misiji Crvenog Krsta u Beogradu. Ona je mjeseca augusta sa inisijom došla u Beograd, i vjerojatno se još ovdje nalazila, kada su Beograd zauzele carske i kraljevske čete. Obavještenja treba uputiti upravi ovoga lista. Red plovidbe mjestnog parobroda izmegju Zemuna i Beograda. Iz Zemuna u Beograd: 6, 8, 10, 12, sati prije podne; 2, 4, 6, 8, poslije podne ; Iz Beograda u Zemun: 7, 9, 11, prije podne; 1, 3, 5, 7, 9. Prevozne: Za osobe: I. mjesto 80 filira, II. mjesto 60 filira. Vojničke osobe -plačaju pol cijene. Za prtljag: Do 25 kg. plaća se 50 filira, do 50 kg. 70 filira. Za teži prtljag od 50 kg. plača se još