Београдске новине

Strana 2. Beograd, nedjelja Beogradske Novine !?• marta 1916. Broj 31.

uzeti bok i poledjinu francuskoga kora pod vatru tako, da je ona morala sama zauzeti poledjinu kote Lorraine te su tako Nijemci i ovdje učinili vrlo veliki ■apredak. 8. marta su već Nijemci na juriš osvojili grad Vaux i jako utvrdjeno selo istoga imena, i na taj način postali gospodari cijelokupnog sjeverozapadnog sektora sa cijelim pojasom gradića. Svakojako je ta dobit 10. februara protivnapadom Franeuza opet vraćena, ali nema sumnje, da je Njemačka doista korak po korak zauzela vrlo mnogo zemljišta. Do^sada su Nijemci od 21. februara zauzeli od Francuza 300 qu. kilometara. I onaj gradić J Hardaumont što leži do Douaumonta koji su Nijemci I osvojili, Francuzi su povratili, ali ga zatim opet ] na juriš Nijemci oteše u prkos očajnim naporima j neprijatelja. 1 Vaux će oni vratiti. Francuzi se bra- ! ne od njemačkoga napada s očajnom hrabrošću, ali oni nikako ne mogu spriječiti, da se vjenčani prsten sve | većma obvije oko Verduna. Već danas mogu austro-ugarski 30.5. i njemački 42 cm mužari zauzeti ćuprije i time razbiti francusku liniju za potiskivanje. Po gdje-gdje j stoje njemačke kolone gotove za napad samo 5- 6 kin. j udaljene od geometrijske sredine varoši, a još malo pa će one stajati na sred varoši I Pa šta onda, gospodine Poincarć? U nedogleditom precjenjivanju vi ste stupili na stranu cara i kraija Velike Britanije, to vam je, kao nekadanjem neznatnom advokatu laskavo, da ovi velikani ovoga svijeta sa vami druguju. Iz sujete vi ste vašu krasnu zemlju zapleli u užasni rat i sa vašim praznim rijećima i frazama survali u ovaj bezciljni rat vaš lako zapaljivi narod. A sad, gospodine Poincarć-u, sad kuca historija na vrata Francuske, da joj se put pokaže. Ali kad se kapija otvori i na nju navale njemački bataljoni i kad se francuski narod osvijesti - gospodine Poincarć, šta onda?

Objava rata Poiiugafskoj. Njemački poslanik u Lisabonu predao je 9. t. in. portugalskoj vladi notu svoje vlade, u kojoj se izjavljuje, da Njemačka od toga dana smatra sebe u ratnom stanju sa Portugalskom. Njeni3čki je poslanik zahtijevao, da mu se izdadu putne isprave, istog dana izdate su putne isprave i portugalskom poslaniku u Berlinu. Time je Njemačka dostojno odgovorila Portugalskoj na njena nečuvena izazivanja. 23. februara uzaptila je portugalska vlada njemačke brodove, koji su se nalazili u portugalskim ] pristaništima, gdje su se bili sklonili u početku rata s predpostavkom lojalnog neutraliteta Portugalije, a pod navodom, da su oni potrebni portugalskoj dr- | žavi. Medjutim su brodovi odmah prodati jednom Portugalcu, koji ih je poslije prodao Engleskoj. Portugalska se dakle sa svim stavila u službu Engleske i postala je tako vjeran drug Italije. Sa vojničkog gledišta ova malena. unutarnjim razdorima i zavadama razrivena zemlja, u opšte se i ne uzima kao ozbiljan neprijatelj za centralne vlasti, ali če se njene kolonije svakako uzeti u obzir, kad se jednom dodje do konačnog razračunavanja prilikom utvrdjivanja za mir. Objava rata Portugalskoj. K. B. Bcrlin, 9. marta. ,Wolffov“ javlja: Carskom je poslaniku u Lisabonu naredjeno danas, da pod predajom opširnog objašnjenja potraži putnu ispravu od portugalske vlade. Ovdašnjem portugalskom poslanika predata je danas putna isprava. K. B. Berlin, 9. marta. U noti, koja je danas predata portugalskoj vladi u Lisabonu, objasnila je njemačka vlada, da se od danas smatra sa Portugalskom u ratnom s t a n j u. Javno mnijenje u Njeinačkoj. (Originalni izvještaj „Beogradskih Novina".) Berlin, 11. marta. U cijelokupnom javnom mnijenju Njemačke vlada žlvo zadovoljstvo, što je vlada na nečuveno drska izazivanja i povrjede prava od strane Portugalske dala dostojan odgovor objavom rata. Ovo osječanje došlo i štainpi do snažnog izraza. \i talijanske komore. K. B. Zurich, II. marta. Talijanska je komora primila u jučeranjoj sjednici k znanju zakonski prijedlog Cicottija o sprečavanju prevara pri vršenju vojničke dužnosti. Za ovim je uzeo u pretres pitanje poslanika Maftya, zašto vojna uprava nalazi za potrebno, da se vojnici, koji dodju kučama na odsustvo podvrgavaju naročitom nadzoru karabinijera. Od strane je vlade odgovoreno,

da se to s toga čini, da bi se spriječilo vojnicima raširivati u narodu svoja saopštenja i ocjene. Poslanici sviju stranaka dali su na ovo izraz svome čudjenju, što vojna uprava o svojim vojnicima tako nedostojno misli, pa još smatra da su i takve mjere potrebne. Poslije ovoga je komora produžila pretres budžeta ministarstva gradjevine. Strah od vlastite vojske. U talijanskoj koinori traje i dalje moralno pogubljenje vlade na upravo neprijatan način. Istina ne postoji volja oboriti vladu, jer nema nikoga, koji bi bio voljan da primi na sebe nasledje Salandre, ali ni krugovi većine nisu skloni dalje podžavati i potpomagati vladu. I kad je poslanik Cicotti vrlo zgodno rekao, da kornora podpomaže vladu samo toliko, koliko konopac podupire obješenoga, onda prema tome izgleda, da je držanje komore takvo, kao da ona pridržava stoličicu na kojoj osudjenik stoji. Samo jedan jači pokret, i vlada je izgubila svoj posljednji oslonac. U takvom je.dnom stanju sasvim je razuinIjiva nervoznost Salandre, ali se njome daje još objasniti, što je vlada bila toliko neobazriva i neposredno priznala da ne samo komora nego i vojska smatra stanje Italije očajno. Na jedno je pitanje poslanika Maftya izjavila vlađa, da vojnike koji su na odsustvu čuvaju karabinieri s toga, da nebi narod od vojnika saznao pravu istinu o stanju rata. Taj odgovor baca jasnu svjetlost na raspoloženje u talijanskoj vojsci, ali on govori još više, nego li sve ono, što bi vojnici na odsustvu mogli pričati svojim zemljacima. Razlika je samo u tome, što vlada ima mnogo više prikrivati, nego li što bi vojnici imali pričati o stanju na frontu. Amstcrđam, 11. marta. Prema vfjestima ovdjašnjih listova javljaju Times iz Riina. da ondje raste pokret za rekonstrukciju kabineta. Premda je Salandra izjavio, da kabinet mora ili ostati nepromenjem ili mora sav demisionirati, drži se mogučim, da če on promieniti, svoju politiku, pa se napeto očekuje debate, koje će sliedeče nedjelje poslijediti u komori.

Ođ 16 . marta ove godine izlaze „BEOGR ADSKE NOVINE“ kao dnevnik na čitavom arku. Llst će izlaziti svakoga jutra, a ponedjeljkom poslije podne. :-:

galkanske vijcsti. Neutralnost Grčke. Kralj Konstantin ne vjeruje u uspjeli e n t e n t e. Bcrlin, 11. marta. Kralj je Konstantin rekao atenskom dopisniku „Berliner Tageblatta", da on vidi unapred neprilike ententskih četa na uskoj solunskoj bazi. Bila bi dakle ludost, njima se priključiti. Grčka može ostati samo neutralna. Kralj je još rekao: „Cijela vojska stoji uz mene, a danas je to isto što i cijeli narod. Simpatije su prije bile velike za Francusku, ali ententa je sve radila, da ove simpatije izgubi. Od Venizelosa je rekao kralj, da je on u politici fantasta. Kralj se nada da će Bugari, čim protjeraju svoje neprijatelje, napustiti grčki teritorij. Za Erzerum reče kralj, da to nije od nikakve važnosti. Ententa u Grčkoj. Atena, 11. marta. Vladini listovi javljaju, da ententa podržava u Grčkoj pet špijunskih ureda. Novine na Cetinju. Javlja se iz stana ratne štampe: Na Cetinju će početi kroz koji dan izlaziti novine, čiji če cijelj biti, da obavijesti tamošnje stanovništvo o tačnim odnosima na svima bojnim mjestima im postepeno objasni uredjenje u Austro-Ugar- ! skoj kao i u okupiranim oblastima; drugim dijelom, ! da obavijesti javnost u Monarhiji i neutralnim dr- ; žavama o odnosima u Crnoj Gori. Istovremeno če ovaj list biti sredstvo za u č e n j e j iatinice, koja je u zemlji vrlo malo poznata. Glavni urednik ovih novina je dr. Juraj Kumičić. Novine če izlaziti na hrvatskom jeziku, najprije u dva stupca; jedan će stupac biti štampan latinskim, drugi ćiril-

skim pismenima. Poslije šest mjeseci će list biti štampan samo latinom, našto se čitaoci još u ugled nom broju novina upozoravaju. Novine će primatl i oglase. Rumunjsko-bugarski granični dogadjaj. K. B. Bukarest, 11. marta. Poluzvanični Iist „Indćpendance Roumaine" saopštava: Rumunjski je poručnik Vivoreanu uhapšen sa dva vojnika na dunavskom ostrvu Dragovanu, kuda je bio zalutao, a koje pripada Bugarskoj. Poslije dva dana, uslijed koraka rumunjske vlade, uapšeni su pušteni. List primjećuje, da dogadjaj nensa onog značaja, koji mu pridaje jedan dio rumunjske štampe. Ćežnja srpskih poslanik^ za mirom. Bukarest, 11. mart*. Rumtinjski listovi donose slijedeči brzojav iz Žencve: Francuska je vlada nezadovoljna sa držanjea mnogih srpskih poslanika, koji više ne vjeruju u konačnu pobjedu entente. Jedan je dio srpskih poslanika več otišao iz Francuske i nastanio se u Ženevi, gdje če izdavati list pod nazivom „La Serb i e e n e x i I “. List če zahtijevati, da se otpočnu pregovori o miru sa Aus'tro-Ugarsko«. Nfainovije brzojavne vijesti. Njemačka i Sjedinjene Države. Njeinački poslaiiik u Vashingtonu predao je amerikanskoj vladi jednu s dokazima bogato snabdjevenu notu protivu Engleske u pitanju o naoružanim trgovačkim brodovtma. Predsjedniku Wilsonu predati su 9. t. m. do ruku i dokazi, iz kojih nesumnjivo izlazi, da su engleski naoružani trgovački brodovi dobili upustvo, da protivu podvođnih brodova preduzmu ofenzivno držanje. Predsjednik Wilson morati će se odlučiti i sporno pitanje svakako se približuje svome riješenju. Dementi. K. B. Washiiigton, 11. marta. „Rcuterov“ ured javlja: Državni tajnik L a ns i u g objavljuje naročitu izjavu, kojom potiče vijest nekih novina, da će Amerikanci biti indirekte, ali odlučno upozoreni ne putovati na oboružaniin trgovačkira brodovima. Snabdjevanje Njemačke hranom. K. B. Berlin, II. marta „Wolffov“ ured javlja : Pouzdano se može saopštiti, da je potpuno pokrivena potreba hljebnog žita do nove žetve. Prije svega sa 200.000 tona u predračun uzeta rezerva, skočila je skoro dvostruko, na 400.000 tona. Važna odluka švedske vlade. istinita neutralnost. K. B. Stockholm, 11. marta. Švedski brzojavni ured javija: Švedska će vlada podnijeti sutra poslaničkom domu zakonski prijedlog prema kome ne vrijede sporazumi, koji pravo uvoza ili izvoza robe ograničavaju bez odobrenja vlada. Ako ograničenja služe interesima strane zemlje, prestupnici će biti kažnjeni zatvorom ili novčano. Tko u interesu strane zemlje učestvuje u vršenju nadzora nad švedskom trgovinskim prilikama, biti će tako isto kažnjen zatvorom iii novćano. Put Filiposcua u Rusiju. (Originalni izvještaj .Beogradskih Novina“.) Bukarest, 11. marta. „Epoca“ javlja: Rumunjski poiitičar Filipescu, koji se sada nalazi u Rusiji bio je u Petrogradu 1. marta primljen od glavara generalnog stožera Alexejeva, ministra spoljnih poslova Sazonova i velikog kneza Ćirila. 6. marta je Filipescu otputovao na front. Amerikanska intervencija u Meksici. K. B. Berlin, 11. marla. Zastupnik „Wolffovog“ ureda javlja iz New-Yorka bežičnim brzojavom: Prema izjavi đržaynog tajnika Lansinga, bave se Sjedinjene Države mišiju tražiii dozvolu od Caranze, da mogu poslati amerikanske čete u Meksiku, koje će pohvatati razbojničku vojsku Viilasa, radi napada na Columbus u Novoj Meksiki.