Београдске новине

Broj 31. 12. marta 1916.

Narodna privrjeda. Obnavljanje burze u Beču. Predsjedništvo je bečke buzovne komore kako „N. Fr. Pr.“ javlja zaključiio, da se u utorak 14 ov. nij. otvori obustavljen privatan promet na bečkoj stalnoj burzi. Tako će se promet u velikoj burzanskoj dvorani, koji je od pre 19 mjeseci, od 25. jula 1914. obustavljen opet vaspostaviti. Istina ovaj će se promet, za sada moći razviti samo pod pritiskom znatnih ograničenja. Poslovi austrijske i ugarske državne rente, kao i austrijskog i ugarskog ratnog zajma mogu biti zaključeni samo posrestvom zakletog efektivnog senzala. Založnice su za promet potpuno isključene. Izvodjenje najboljih naredbi odobreno je samo pri kupovini državne rente i ratnog zajma. Naprotiv, upotreba najboljih naredbi je potpuno zabranjena, kako za kupovinu tako i za prodaju u svim ostalim efektima, a ova zabrana važi iza ograničenije naredbe, koje se visinom odnosno dubinom ograničavanja, ukazuju kao najbolje naredre. Takodjer se ne smiju dati brojni podaci o cijenama, bilo javnim razglašavanjem, bilo saopštenjima, koja bi dospjela u šire krugove. Tako isto je zabranjeno vještačko podizanje kurza. U velikoj dvorani bur:e skupiti će se pored tržišnih krugova još i senzali i bankarski direktori, svakoga dana u vremenu od poa 12 do 1. Kulise i pregrade će opet funkcionirali. Brzo će se moći dobijati izvješća o svim dogadj;• jima na tržištima i finansijskim mnijenjima moči ce se dati središte. Pri ograničenom privatnoin prometi, kao što smo več javili, odobreni su samo blagajniiki poslovi, tako da kakav arangement otpada. Kod arangementa još prije 26'. jula 1914. zaključenih troškova u efektima biti će likvidaciori kurs utvrdjen 13. marta. Zadatak će biti svršen K marta, a dan isplate odredjen je za 18. mart. Misi se, da će u isto vrijeme biti otvoren i poštanskctelegrafski kao i telefonski saobraćaj u burzanskcj zgradi. Nova hrana za stoku. U zadnjem broju „Chemische Zeitung" pišc interesantno prof. dr. L a s s a r - C o h n o svom pronalasku upotrjebe pojeftinjenog kvasca snažne hrane Kvasac snažne hrane, kao što je poznato, gotovi se u Berlinu u zavodu za kvašenje. Preimučstvo se ove fabrikacije sastoji u tome, što se upotrebljava kvasac, koji se sam stara za svoje razgranavanje i zbog toga ne proizvodi alkohol, dakle za koji se neupotrebljava šećer. Ova droždina, prospe se u jedan žitki rastop, u koji se, da kvasac bolje raste, mora dodati razne hranljive soli i so od amonijaka, kao rastvorljivi ugljenik. Na ovo se pri jakom provjetravaHju, ovaj kvasac nevjerovatno brzo umnaža. Potrebni dodatak amonijaka treba štediti, jer pod današnjim je okolnostima bolje oksidirati amonijak • u salitrenu kiselinu, i upotrijebiti ga za industriju eksplozivnih tijela. Ja sam clakle isključio dodatak amonijaka pri ugotovljanju kvasca snašne hrane i zainijenio ga sa nečim mnogo jeftinijiin. Za vrijeme svoga medicinsko-kemijskog rada, upoznao sam, kako kvasac odlično kisne u šećernim tekućinama mokraće. Po temeljnom razmišljanju o ovim odnosima, ja sam 9. februara saopštio moja gledišta zavodit za proizvodnju kvasca. Oko 14. februara javljeno mi je pisineno, da je upotrjeba šećerne mokraće za proizvođnju kvasca dala zadovoijavajući rezultat. Zatim se daije veli; „Jedina je teškoča spajanje ovih sastojaka. Mi ćemo ipak u prkos postojećim smetnjama i dalje raditi na ovorne zadatku u nadi, da ćemo najzad doći do vrlo zanimljive tehničke upotrebe. Još pri pošiljci moga pisma zavodu u Berlin bio sa time načisto, da to nije običan zadatak. Ja sam odmah u njemu pomenuo poznati veliki mljekarnik u Berlinu Bollesch. Namjera, odnosno nabavke tekuče gnjojnice za veliku proizvodnju snažnog kvasca, ide sa svim drugim pravcem. Ja sam ga iznjeo prilikom moga predavanja, koje sam držao 14. februara u berlinskom politehničkom društvu, gdje sam prvi put o svome pronalasku govorio. Na ime, da se, u koliko je to mogučno, kvasac za hranu ne gotovi u naročitim tvornicama nego u blizini velikih stočnih štala ili blizu konjičkih vojarna. Gotovljenje bi b i 1 o v r 1 o obično, kad bi se snaga za naterivanje vode iti vazdušne pumpe mogle jeftino dobiti spajanjem kakvom obližnjom tvornicom. Ovdje bi se uštedilo i sušenje kvasca. Fabrikacija bi uzela od prilike ovaj tok. Razblaženom, sa magneziom i t. d. rastopom 11 šmrke bi se iz štale mokraća, unašala u kvasac, koji bi provjetravanjem što prije uskisnuo. Ovdje je najzanimljivije to da stoka, ugljenik, koji je prije 24 sata izbacila ponova uzima za svoju hranu, tako da ■se taj proces u godini lako pojavljuje 360 puta. To

Beogradske Novine

je dobitak, kojim se utančavanje ugljenika ni sravniti ne može, pošto ovdje ugljenik pada svake godine u obliku, koji sadrži bjelančevinu, koja znatno pomaže brzo rastenje zemaljskih proizvoda. Držim, da će se i poslije ovih ratova isplaćivati ovaka preduzeća pored stočnih i konjskih štala, jer tvornice neće biti u stanju, da gotove po tako jeftinu cijenu. Za svoj pronalazak nisam tražio patenat, nego ga stavljam svakome na raspoloženje besplatno. Jer mislim, u vremenu, u kome bezbrojni sunarodnici zalažu svoje živote za otadžbinu, da jednome gradjaninu, koji je zbog starosti kod kuče ostao, ne dolikuje da za svoje misli potražuje nagrade novčane, koja je tako tijesno vezana za narodno izdržanje. Ograničenje proizvodnje piva u Engleskoj. Iz Haaga javljaju, da su se prema vijesti, Nieuwe Courant“ iz Londona riješili pivari, da ograniče prođukciju piva. Docnije će se sigurno smanjiti i količina’alkohola u pivu. Skupoća uglja u Francuskoj. Pošto je Njemačka zauzela najbogatije oblasti uglja u Belgiji i Francuskoj, to je Francuska prinudjena na veči uvoz engleskog uglja. Zbog oskudice tonaže trgovačke mornarice podignuta je u posljednje vrijeme cijena uglja. Kao što „Petite Gironde“ piše, cijene uglja još stalno skaču. Prije rata stajao je ugaij u Glasgowu od prilike 15franaka, a podvoz do Bordeaux-a iznosio je od prilike 6 franaka. Sada pak sam podvoz staje 60 do 62 franaka, ležarina je iznosila 10 do 15 franaka. Uz to dolazi i nepovoljan tečaj, koji ugalj poskupljuje još za 3 do 4 franka po toni. Ukupni troškovi po jednu tonu iznose 73 do 78 franaka bez bitne cijene uglja. Posljednja cijena skočila je na 32 franka; prema tome ukupna cijena prebacuje 100 franaka. Zakon je o uredjivanju cijena pokušao, da izravna raziiku izmedju skupog engleskog i mnogo jeftinijeg u samoj zemlji, dobivenog uglja, ali uspjeh je bio nedovoljan. Da bi se došlo do umjerenije cijene, pribjeglo se tome, da se ugalj, koji je odredjen za južnu Francusku u koliko je moguće suvim preveze. Na priinjer, sam ugalj staje u New-Caste!u 23 šilinga, podvoz za Marseille 85 šilinga, za Dunkirchen 23 šilinga, željeznički transport Diinkirchen—Marseille 25 šilinga, tako da je tona uglja suvim jeftinija za 43 šilinga no morem. No ovaj prevoz u mnogome sputava oskudica u vagonima kod francuskih željeznica. Ruska presa novčanica. Ruski je ministar finansija predložio dumi p r oširenje granica novčanica državne banke, po obnarodovanoj uredbi od 1913 god., za četiri m i 1 iu n a rubaija.

Oskudica uglja u Italiji. U interesu malih željeznica umoliti će odbor posltnika ministra gradjevina, da se ugalj nabavi u četvorotrukoj količini po moguće što nižoj cijeni, a da se voiarina povisi sa ICP/g, jer male željeznice, čiji saobraćaju troškovi iznose 25 do 40 0 više nego li prihoci, morati će inače propasti. Razne vijesti. Poztrav i zahvala generala Borojevića gradu Zagrebu. Ilačelnik je grada Zagreba gospodin arhitekt Janko H o 1 j a c primio od generala Borojevića slijedeću brzoja ku; Veiemožnom gospodinu gradonačelniku Janku Holjcu — Zagreb. D:boko ganut zahvaljujem odlikovanju, kojim su poč;šćeni moji junaci uslijed moga izbora začasnim gudjanom bijeloga našega Zagreba. Izbor me više veseli, što me vežu najtoplije uspomene s krasnim i .glavnin gradom našeg zavičaja, sinovi kojega su stekli be:mrtnu slavu na svim ratnim poljanama. Oni, koji ostatoše kod svojih ognjišta, neka se isto tako ponose sajima, kao i odani, B o r o j e v i ć, general pješadije.

=V0D0V0DNE LISTE = ispunjava arhitckta N. TELALOVIĆ, preduzimač " Kraljica Natalija ul. br. 68 . ~

Beograd, nedjelja

Strana 3.

SVAKI BROJ „BEOGRADSKIH NOVINA“

prodavati će se u Beogradu i u krajevima posjednutim od c. i kr. četa po cijeni od u Hrvatskoj, Slavoniji, Bosni, Hercegovini i Dalmdciji po cijeni od u ostalim zemljama austro-ugarske monarhiji po cijeni od . . . a u Njemačkoj po cijeni . . . .

Mjesečna predplata staje;

za Beograd i posjednute krajeve

za Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu . . . . za ostale zemlje austro-ugarske monarhije za Njemačku

K1-20 Bl-

Vozni red za brodarski saobraćaj izmegju Zemuna Oršave i natrag.

Nizvodno :

Odlazak iz Zemuna „ „ Beograda „ „ Pančeva „ „ Vinče (pristaje „ „ Orocke „ „ Smedereva

Kevevara (Kovin) 8 2 "

4"° prije podne 5°° „ 6 50 „ samo u slučaju potrebe) 7 00 prije podne 8 ° „

Dubravica „ „ Baziaš „ „ Gradišta „ „ Omoldave „ „ Drenkove „ „ Milanovca Dolazak u Oršavu

8 50 „ iooo . 10 « „ U 10 . 12 35 po podne U° „ „ 3 10 „

Uzvodno:

Odlazak iz Oršave „ „ Milanovca „ „ Drenovke „ „ Omoldave „ „ Gradišta „ „ Baziaša „ „ Dubravice „ „ Kevevara „ „ Smedereva „ „ Grocke „ „ Vinče (pristaj „ „ Pančove „ „ Beograda Dolazak u Zemunu

5 00 prije podne 740 9 40 ; ; ii« „ I 2 20 po podne l 45 „ „ 3 45 „ „ 4 30 „ „ 515 » a 6 20 „ samo u slučaju potrebe) 7 30 po podne 8 45 „ „ 9 20 „ „

Brodarsko zapovjedništvo.

Cesarsko i kraljevsko policijsko predsjedništvo. Cijenovnik vožnje I. U gradskom obimu: Dvopežna kola do 3 lica i >/ 2 sata K 2 . za svaki dalji 1 /4 sata \ (započeti >/4 sati računaju se potpuno. Ako je u fiakeru više od tri lica, plaća svako više '■ce P° „ 0.50 II Do željezničke, parobrodske stanice i obratno: Dvoprežna kola do 3 lica k; 3.20 ako je u fiakeru više od 3 lica za svako više Iice „ 0.60 III. Druge vožnje: Na >/2 dana (7 sati) k 20. Na cio dan (14 snti) 30 ’

IV. Vožnje van grada:

a) u Zemun, željez. stanica k 8 . b) u Zemun, građ 20 . c) u Zemun, željez. stanica ili grad i nazad, za >/2 sata čekanja u Zemunu . 15 , d) Vožnja van grada (izuzimajući Zemun) po pogo’dbi. V. Čekanje u Beogradu i Zemunu po cijeni od sata kao pod I.

VI. Odredbe za prtliag: Obični ručni putnički prtljag besplatan, za prtljag kod kočijaša od komada K 0.60