Београдске новине

raspolaže ustupi Rusiji. Prenos topova je već otpočeo. Engleska je primila jamstvo la sebe, da će Rusija topove platiti. Municija 1 a topove izradiće se u Putilovim tvornicama. Slom novčanog zavoda „Banca di Roma“. P ro p a 1 e s p ek u 1 a c i j e usjevernoj A f r i k i. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novini") Lugano, 27. marta. Jedan od najvećih novčanih zavoda u Rimu, „Banca di Roua', koji je pogrjeino sraatran za banku vatikana, ponovo je smanjio svoj akcioni kapital za 75 milijuna. Uzrok je ovom slomu tako ugledne finansijske ustanove nesretna spekulacija u sjevernoj Afriki, gdje Italija osim nekoliko primorskih gradova ništa više nema. Engleski strah od njemačkih podvodnih brodova. Ograničen broj putujućih brodova. (Naroćiti brzojav .Bcogradskih Novlna') Ziirich, 28. marta. Javljaju iz pouzdanog londonskog izvora, da engleska vlada sa zebnjom prati uspjehe njeraačkih podvodnih brodova uvidjajući, da nije u stanju ništa protivu njih preduzeti. Stoga je u najvećoj tišini od strane engleskih vlasti odlučeno, da se broj brodova za Ameriku ograniči. Iz New-Yorka javljaju, da u toku mjeseca marta iz Sjedinjenih Država nije nijedan brod otplovio sa municijom i ratnim materijalom. iiM—■ b—■ a»a—o—iu—MBB»aKa»a«mMMW«MW»SSi>iiiirni BoDunske uiSeiti. Bugarski vojni atache u Carigradu. Sofija, 27. marta. Major Azmanov, bivši vojni bugarski atache u Beogradu naimenovan je za vojnog atachea u Carigradu.

Nojnovlje tolovne vijesti. n Fridjof“ — jedna nova „Mowe“. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina"). Rotterdam, 27. marta. Nizozemski listovi saopšt*vaju„da je na otvorenom moru otpočeia djelovati jedna nova Mčwa. Brod, koji je tobož prije dvije nedjelje izašao iz Kiia, nosi naziv „Fridjof“. Rumunjski parlameutar o besarabijskom pitanju. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina”). Bukarešt, 27. raarta. U „Cuvantul“-u objavljuje rumunjski parlamentar i publicista Petrovici iscrpan čianak o besarabijskom pitanju, u kome se, izmedju ostaloga, kaže: „Mi smo odsudno u sporazumus onima, koji smatraju da je u toku ovoga rata potrebna akcija s one strane Pruta na slučaj, da pobjedna lavorika, koja je do sada kod četvornog sporazuma samo postojala u riječi njihovih vodja, ostane i na dalje hrabroj vojsci centralnih vlasti. Čas vreinena za Besarabiju je već izbio i mi ne možemo ni njenu kazaljku potisnuti, niti se možemo učiniti odgovornim za neispunjenje svoje dužnosti. Za sažalu je, što se nalazi rumunjskin političara, koji se služe s izvještačenim teorijama, na kojima će se naš polet razbiti, naše aspiracije oslabiti i naša ruka utrnuti. Ti poiitičari tvrde: Besarabija ne smije biti od nas više osvojena, sve kad bi se zato pojavile najpovoljnije prilike. Jer tako kažu ti političari — mi ćemo je moći j držati samo kratko vrijeme, za titn će nam I Rusi natrag uzeti, pa će nam se na grozan način za našu drskost svetiti. Ova je teorija jedna od najnesretnijih iznaiazaka. Jer i ako oni političari, koji po- 1 puju javnosti, tvrde da ona prestavlja tako zvanu. politiku „narodnog iastinktau ovoj teoriji pouzdano se ne izražava glas instinkta I nego je to izvještačen fabrikat prilika.

Špijunski proces u Bugarskoj. K. B. Soiia, 27. marta. U špijunskom procesu protiv rusofila pokušali su svi branioci, da težinu optužbe time oslabe, da se špijunaža pojavila za vrijeme, dok još Bugarska sa centralnim vlastima i sa Turskom nije bila u savezu, zbog čega i ne postoji zločin uhodjenja. A što se odnosi na izdaju Rusiji gradova Burgasa i Vame, to nije dovoljno dokazano. Presuda se očekuje u početku iduče tiedjelje. Srpske čefe kao pomagači kod Verduna. (Naročiti brzojav „Beogradskim Novinams''.) Ženeva, 26. marta. U informisanim krugovima Francuske vezuju se velike nade za dolazak Aleksandra Karagjorgjevića u Paris, jer se prctpostavlja, da će princ Aleksandar povesti pregovore sa francuskom vladom za uporabu srpskih četa u Francuskoj. Vlada uvjerenje da će francuska vlada udovoljiti svima zahtjevima Srbije, da bi p o m o ć u srpske vojskepojačala francuske položaje. Kolaju pak i mnoge pesimistične glasine, jer da se misli, da srpska vojska nije -toliko mnogobrojna koliko tvrde srpski zvanični krugovi i da se prema tome u mnogo ograničenijoj mjeri raože govoritio nekom pojačanju francuske vojske pomoću srpskih čcta.

• Mra-UžBBkfl. Budimpeštanske konferencije. K. B. Budimpešta, 27. marta. Austrijski ministar zemljoradnje Zenker i ministar trgovine S p i t z m i 11 e r stigii su I ovdje sa svojim stručnim refentiina. Oni su I danas prije podne otišli u ugarsko miniI starstvo trgovine, da produže od skora preI kinute pregovore. U podne, će stići i ministar finansije Letli sa više stručnih referenata. I Ugovor izmedju Rumunjske i centralnih vlasti. Jedan politički dogadjaj prve vrste. (Naročttt brzojav „Beogradskih Novina") Kopenhagen, 27. marta. ,Extrabladet“ označava ugovor izmedju | Rumunjske i centralnih vlasti kao veoma zna- ! čajan trgovinsko-politički dogadjaj od poČetka rata. Cijelokupno nejasno stanje Balkana najedanput se potpuno izmijenilo. Što | je rmmunjska vlada potpomogia ispunjenje ugovora, dokaz je, da ona hoće da_ ostane I neutralna.

Četvrtl njemsčki rotni znjttnL Dasetmilijardi sedam stotina dvadeset isedamniiiijuna maraka je za sad rezuitat četvrtog njemačkog ratnog zajnia, ali još nema izvještaja o upi- i su na bojnom poiju i u inostranstvu. Dok se ti upisi doračunaju, rezultat će četvcrnog zajma možda samo za uekoliko stotina milijuna izostati iza trećeg ratnog zajma. Ovaj sjajrii ishod djeiovaće i u samoj Njemačkoj | iznenadjujuće, jer je ovo več treći put u ! j e đ n o j p o 1 o v i n i g o d i n e, da se država za ratne cijelji obraća finansijskoj snazi svoga narođa. Ali je uvijek do sad tolika količina novcs prikupljena, da ona nadmašuje sve ratne zajmove drugih đržava. fstina je već i prvi rstni zajain u septembru 1915. od 4.6 milijardi biu jedan rekord, jer dotie i ni jedan rstni zajain u tolikoj visini nije bio ostvaren. Medjutim je već kod drugog i zajma bilo skoro dvaput više upisano, jer I je ovaj donio ni manje ni više nego $ milijardi. Trećim od preko 12 miltjardi nadmašila je Njemačka samu sebe, pa su s toga i oni luugovi, koji naginju optimizmu, račttnali, da četvrti zajam neće više doni- I jeti nego najviše 6 dn 8 miiijardi maraka. | I to je biia jedna količina, koja bi dovoljno isticala nepokolebivu tnoć i čvrstu voiju, da se istraje u ratu do pobjedonosnog svršetka. Ali stvarni rezultat, koji je svakog iznenadio, biće u Njemačkoj sa naročitim ushi- j čenjem pozdravijen, i to punim pravom, jer on obezbjedjuje njemačkoj državi za skoro daiju potovinu godinc od svakih finansijskih briga osiobodjeno ratovanje. Iz istih razioga taj sjajni uspjeh biće i drugim, s Njemačkom saveznim državama pozdravljen sa osobitim zadovoijstvom, naročito će 1o biti slučaj u Austro-Ugarskoj, č'je stanovništvo, koje je baš sađ pozvano na upis za četvrti zajnm, nije nikad iza svoga vjernog saveznika izostajalo u požrtvovaniu i odlučnosti, pa će s toga iakvo požrtvovanje umjeti da cijeni. O rezuitaiu njeinaćkog zajma dobili smo slijedeće brzojave : Ponovno povišenje rezuitata njemaćkog ratnog zajma. K. B. Berlin, 27. marta. Rezultat novog ratnog zajma juče je povišen sa još 60 milijuna maraka. Zabilješke iz inostranstva i sa ratišta još nijesu stigle. v Cestitanja njemačkog cara i carice državnom tajniku Heliferichu. K. B. Eerlin, 27. maria. Car je uputio državnont tajniki; H e 11f e r i c h u brzojav u kome njcmu, kao i svima

ostalima, koji su sudjelovali na veličanstvenom uspjehu 4. ratnog zajma, izjavljuje blagodarnost t čestitanjs. Car naglašuje, dA narod, koji sa takim duhom stoji kao pojedinac, može očekivati sa siguraošću pobjedu avoje pravedne stvari sa pomoću božjom, protiv navale njegovog neprijateija. I njemačka carica je poslala brzojav, kojim izražava svoju radost na sjajnora uspjehu. Proljetnja finansijska pobjeda. K. B. Berlin, 27. marta. Listovi slave uspjeh četvrtog ratnog zajma kao proljetnju finansijsku pobjedu, sa čime je njemački narod ponova dao razumjeti, da je voljap do kraja slavne pobjede produžiti ovaj rat.

€rod i okolictL Liječničko veče. U subotu 25. marta održan je treći sastanak vojnih liječnika, opet uz prisutnost mnogobrojnih gostiju, medju kojima se naročito mogu imenovati gospodin general pl. B a b i ć i major G r e b e, kao i oba carsko njemačka izaslanika bavarskog crvenog krsta pukovnik grof M o n t e g 1 a s i grof 0 b e rd o r f. Prvo je održao interesantno predavanje profesor dr. Julius Fessler, koji je pridod*t bavarskom sanitetskom odjeljenju, o tako zvanom Gosphiegmone, infekciji rane, koja povrjedu od zrna često jako komplicira. To su zapaijive granate, kod kojih se plin zapali, i koje se često upetrebljavaju u rata u mjestu. Pošto je ova pojava u početku samo neprimjetna a i ne može se odmah opaziti, to se ovakovi slučajevi ponajčešće predvide, tako đa se ^ocnije moraju preduzeti teže -operacije, koje bi se mogle izbječi, ako bi se diagnosa postaviia za vremena. S toga se na povrjede ove vrste mora još u početku obratiti velika pažnja, a ne pridržavati se šeaiatičkih, čisto ekspektativnih postupaka. Rasjeći i otkriti inficirane kanale od zrna, kao i okoiine uz to i obilna trenaža odmah u početku, jesu od velikog značaja po život. Jedno od novih sredsfava, a koje valja preporučiti, jeste česta ispiranja rana sa rastvorom hypoch!oriđa, koga je Garell propisao. Potom je pukovski iiječnik docent dr. N ovotny govorio o klinici pjegavog tif u s a, govorio je opširno o simptomiina ove značajne bolesti koja u etiologiji još nikako nije objašnjena. Naročito je naglasio diferencialdiagnozu prema drugim bolestima, koje takodje počinju visokom temperaturom, glavoboljom i maiaksaiošću. Što se tiče liječenja, pokušao je sa injekcijotn autoseruma, i raisli da je težinu i dužinu ove bolesti njime znatno smanjio. Ovo veče je završeno predavanjem stožerskcg iiječnika dr. pl. M u t- i s c h e n b a c h e r a, koje je bilo veoma poučno i na osnovu mnogobrojnih iskustava. U predavanju su dati uputi za hirurške mjere pri pov, rijedi krvnih sudova metkom. Govornik je već preko 100 ovakvih slučajeva fmao da ftječl, tako da njegova iskustva imaju veiiku vrijednost. Poslije demonstriranja odgovarajućih slučajeva govorio je dalje o simptomatologiji traum.atičnih aneuryzma s obzirom na njihove različite poiožaje, i naznačio je intrakapsularno dupio vezivanje arterija kao najsigurniji postupak kod „Ratnihanetirysma“ suprotno ušivanju lirvnih suđova, koje se do danas jako upotrebljavaio. Ove operacije. če se preduzeti tek nakon 6—8 nedjelja od dana zadobivene rane. Od 105 slučajeva s.mo 7 nijesu dobro ispali, i to opet ne uslijed izlivanja krvi, već uslijed r.eizbježne septične kotnplikacije. Ovaj je ishod kod ovako teSkih rana, sasvim povoljan. Plemenit dar. Gospodin Sslonion Thaier, prije eksporteur u Nišu, sada u Beogradu, poiožio je u našem uredništvu 150 K, u ime svoje žcne Doroteje 50 K, a njegov sin Isak iz vlastitih prištednja 20 K, ukupno dakle 220 kruna za austrijski crveni krst. Arhive srpskili ministarstava i sudova. Jifče su donete iz Kraljeva sve zaplenjene ariiive svih srpskih ministsrstava i sudova. Carsko i kraljevske čete zatekle su u Kraljtvu skoro sve arhive sviju ministarstava, koje su iz Niša prenijetc u Kraljevo, i odatle o njirra niko nije votlio dalje račnna. Arhive ia nadjene u strahovitcm neredu. Csrsko i kraijevske viasti urediie su sve ove aihive i tako uredjene arhive su I sprovedtne juče u Beograd. Cžtvaranje škola u Gor. Milanovcu. Pišu nam iz G o r. M ilanovca: Ovdje su, na svečan način 7. marta otvorene

škoie. Sa ovom svetkovinom rukovodio je Viadiinir P o p o v i č, grčk.o-istočni vojni 'svećenik, a prisustvovali su kotarski zaporjednik potpukovnik Eduard Baumann, sreski zaporjednik major Dionysius pl. Uazar, škoiski referent poručnik R i c h t e r, gradonačalnik Andrejević, sa cijelim opštinskim odborom, kao i školska omladina. Po odsluženju službe pozdravio je kotarski zapovjednik govorom i istakao važnost dana i svečanosti, ocrtavao u svojim riječima svrhu i zadaću Skolske nastave i zahtjevao, da se miadež oda ućenju revnosno i prilježno. Učitelji i učiteljice obećaše kotarskom zapovjedniku da će vjerno i odano odgovarati svojim dužnostima, na što je gradonačalnik Andrejević prinJlo školu pod okrilje opŠtine, a c. i k. vlastima izjavio blagodarnost naroda za početak redovnog obrazovanja i za preduzeće nastave, koje su djeca za vrijeme četiri godine bili lišeni. Posjećivanje kina. Svima vojnim osobama dozvoljen je ulaz u c. i k. kino i za vrijeme prestave za pučanstvo po naplati propisane cijene za civilne osobe. Prijave šnmara. Kod c. i k. kotarskog zapovjedništva Beograd-grad imaju oblasti javiti sve šumarske činovnike i službenike, koji su prije bili u državnoj službi. Uredjenje novog groblja. I novo groblje dobilo je nekoliko granatskih pogodaka prilikom posljeđnjih borbi oko Beograda. A uslijed ćešćeg bombardovanja u posljednje vrijeme prije zauzeća Beograda od strane carsko i kraljevskih četa, novo groblje bilo je dosta zapušteno i nije se mnogo vodilo računa o njemu. Još ranije otpočeli su radovi na prekopavanju i prezidjivanju pcrušenih grobnica i grobova. Sađa se ii svi radovi već privode kraju. Sve su grobnice i grobovi očišćeni. Staze se pošljunčavaju, čiste i uredjuju, a staini nadzornik groblja vodiće svakodnevno računa o njegovoj čistoti i redu. Nalaženje narodnih slika i vojnika. U ulici Branka Radičevića broj 22., u kući gdje je prije bio ured srpskog strjeljačkog društva, izvršen je pretres cijele kuće, i nadjeno je 60 diploma. Na njima je grb bosanski, hercegovački, slavonski i dalm:;tinski, a izradila ih je jedna strana firma. One su sve oduzete. Osim toga je j nadjeno i oduzeto: nekoliko gravura ođ | cinka, fotografija i rukopisa. Nadjene kovlne. Prije nekoliko dana srno javili, đa je u kući nekoga Pantića, carsko i kraljevsko vojno redarstvo našlo veliku kolićinu kovina, koju je dotični ukrao. Pri ponovnom pretresu kuče, koji je bio juče, nadjene su još neke količine kovin3, koje su bile ve- [ otna vješlo skrivene iii zakopane. Nadjeno je: 125 kgr. gvoždja ; 740 kgr. mesinga; 1350 kgr. bakra u komađima i žici; 1100 ! kgr. čaura od puščanih metaka i 70 kgr. cinkovnog lims. Sav ovaj material predan je u zborište topničkog materiala. Samoubistvo. Prodavac Stevan Živanović je juče izjutra u svome stanu u Dečanskoj ulici broj 12, izvršio samoubistvo objesivši se na vrata svoje sobe. Uzrok samoubistvu je nepoznat. Duševno oboleia. Noću izmedju 26. i 27. marta primjećeni su znaci duševnog rastrojstva jedne nadničarke odmah poslije porodjaja. Novorodjeno dijete se moralo ukloniti, a jadna žena predata je gradjanskoj duševnoj bolnici.

Nesrećan slučaj. Pri popravljanjn jedne kuće pao je jedan civilni radnik vojnog odjeljenja u subotu sa merdevina, ali bez teže povrijede od pada. Odnešen je « bolnicu lako ranjenih.

Sudska dtrortma. Razbojstva. Osudom prijekoga suda okružrrog zapoYjedništva u Oornjem Miianovcu od 20. marta 1916 osudjeni su stanovnlci A n t o n, Boško i Aleksander Trnavac sva trojica rodjena u Čvetke i pripadnici toga mjesta, zbog zločina r a z b o j n i št v a, jer su u decembru 1915. naoružani jurnuli u stan seljaka Dobrosava Ratkov i ć a i ovome prijetnjom i teškim tjelesnim ozljedama oduzeli iznos od 600 dinara. Prva dva zločinca osudjena su n a s m r t na vješala, posljednji na 15 godina teške i pooštrene tamnice. Osuda je izvršena na 20. marta. * Istim sudom osudjen je seljak Budimir D i v n i ć, rodjen u Mušici, zbog zločina razbojništva. On je u decembru 1915. i februara 1916. noću primoravao prijetnjom i zlostavljanjem prolaznike, naročito žene na otvorenoj ulici da mu đadu svoiti robu i gotovinu. Zločinac je osudjen prijekim sudom nasmrtna vješalima. Kazna je izvršena 17. marta. * Sudom okružne komande u Č a č k u osudjen je na smrt na vješalima pripađnik ove zemlje Mišo R a k o v i ć iz Tiana, okrug Čačanski, zbog ziočina razbojništ' a, koje se sastoji u tome. što je on oružjem i nasilno oduzimao raznim seljacima sH’ari i gotovinu ii tikupnom iznosu preko 1000 kruna. Kazna je izvršena 14. marta 1916. Smrtno zlostavijanje jeđnog austrijskog voinika. Ositdom suda okružne komande u Š a p c u osudjen je pripadnik ove zeir.lje Kosta G j o k i ć kome je Grčići rodno i zavičajno mjesto, zbog zločina umorsfva, koje je izvršio u septembru 1915, zlostavljajući jednog austro-ugarskog vojnika ndarcima batinotn. u namjeri da ga ubije, noslijc čega jc vojnik i umro. Prijekim sudoni osudjen je zlikovac na smrt na vješalima, koja je zbog neđostaika dželata izvršena strijeIjanjem. Kradja. Sudom carskog i kraljevskog zapovjedništva mosne brane i grada Beograda osudjen je prijekim sudom na smrt na vješalima mesarski pomoćnik Ludvig L a c h t pripadnik Ugarske, zbog z 1 o č in a k r a d j e, koju je izvršio u januaru 1916. ukravši stoku za klanje u iznosu preko 1000 kruna oštetivši razne stanovnikc. Ova je kazna putem pomilovanja pretvorena u teški zatvor od 15 godina i izvršena 26. februara 1916.

Oglas.

Stavlja se do znanja, da če se u ureiu školske uprave c. i k. vojnog general-gouvernementa, Natalija ulica broj 31, od 28.—31. marta t. g. prije podne od 9—12 i pcslije podne od 2—5 upisivii sva ona za školu dorasla đjeca austrijskih i ugarskih podanika, koja se u svoje vrijeine nijesu upisala u Avalskoj ulici iz ma kakvih razloga. Kod upisivanja treba donijeti pasoš ili druge dokuniente, kojima će se državno pripadništvo roditelja nesumnjivo dokazati, đalje krštenicu, školsku svjedodžbu i svjeđođžbu cijepljenja djeteta. Školska uprava c. 1 k. vojnog generalnog gouvemementa.

Obolevanje konja. U Beogradu ustanovljena je kod konja bolest svrab. Da se predusretne toj zarazi ustanovljuje se slijedeće : Svaka kod konja opažena kožna bolest imade se odmah javiti kod kotarskog zapovjedništva za grad Beograd, kneza Mihajla ulica 19, te se imadu bolesni konji tamo predvesti izmedju 10—12 sati prije podne, da ih živinar pregleda. Bolesne se životinje moraju odmah od ostalih odijeliti i nesmiju se u kola upregnuti. Konji, kod kojih je opažena svrab, biće kontumicirani i nesmiju se nikud izvesti. Pregleaba i liječenje obavlja se bez troškova. ’Tko propusti javiti slučaj bolesti, biće kažnjen.

Hirdetmćny. Ama osztrak-magyar alattvalok, akik annak idejćn tank5teles gyermekeik beiratasit az A v a 1 a-utcaban barraely oknal fogva elmulasztottdk, kotelesek gyermekeiket a cs. ćs kir. katonai f5kormanyzćsag iskolavezelosćgćnek irodajaban (Natđlia-utca 31. sz. alatl) marczius 28-toI 31-i g, naponkćnt d. e. 9—12-i g ć s d. u. 2—5 6 r a k o z 6 11 b e i r a t n i. /f beiratasnal az utlevći, vagy az allampolgdrsagot ketsćgtelenfll igazolć egyčb okmšny, a gyermek sziiletćsi bizonyitvanya (keresztlevel), iskolai bizonyitvanya čs oltasi igazolvanya elOmutatando. A cs. ćs kir. katonai Fokonnanyzosđg iskolavezetosege.

Civiilna p re d s f ava u c. i kr. Kinopozorištu (predjašnji ,,Koloseum“). Utorak, 28. marta 1916. Program : 1. Baštovni insekti (prirodno). 2. Jovan Ekilibrista (variete). 3. Wili kao kavaljer (komično) 4. ROMAN IGRAČICE NA KONOPCU (interesantna cirkusna draina u 3 čina). 5. Mnogozahtijevani Moric (šaljivo). Početak predstave u 3 i u 5 sati poslije podne. Blagajna je otvorena na 3 U sata pred počeUk • predstave. Pridržava se pravo promjene programa. Djeca ispod 14 godina bez pratnje starijili n© mogu prisustvovati predstavi.

I!

STAKLOREZAČKA RADNJA ARUET! I RUBiHOVIĆ Kralja Petra ul. br. 46. Otvorena je svakog dana i prima sve staklorezačke poslove. Ima veliki izbor raznih ogiedata sa i bez ramova kao i lajsne (šipkc) za uramljivanje. Kit za prozore najboijeg kvaliteta. Ci jena nmjcrcna, prodaja na manje i više. c473 (Vliiica Stefanović sa djecom davaće svome mnžu cdnosno ocu f ULtm STEFJBOVIĆU šlamparu ovdašnjem godišnji pomen u crkvi na novom groblju u subotu 19./III., L/IV. Beograd, 1916. god. Ožalošćena supruga : M i c a ; sinovi: M i o d r a g, gj KostaiStevan. c607

Našoj premiloj t ZORI dava'emo šesto-mjesečni pomen u petak 18./31. ov. mj. u 10 sati prija podne u crkvi Sv. Marka. Ožaloićeni: porodica Pante S. 1 rifunovića, p.-pukovnika.

C. i k. PRODAVNICA DUVANA kod Kolarca otvorena je. Novine, razglednice i prodaja poštanskih i taksenih maraka. KNEŽEV SPOMENIK u domu Kolarca 91

Porodica pok. Dragutina K. Popovića, trg. davaće svome dragom i nikad neprežaljenom pokojniku Drosutinu K. Popovitu bivšem trg. ovd. godišnji pomen u četvrtak 17. o. m. (po starom kalendaru) u Sabornoj Crkvi u 11 sati prije podne. Umoljavaju se srodnici i prijateljl pokojnikovi da izvolc prisustvovati ovome tužnom pomenu.

Beograd, Marta 1916. god.

c646

mmmm:

Naša premila i neprežaljena ar a ispustila je svoju plemenitu dušu 30. janua/a ove godinc u Kratjevu posle 25-rlnevnog bolovanja od porodjaja svoje ztatne kćerčice Milice, koja poslije kratkog bolovanja preminu u Kraljevu. Izvještavajući o ovoj prevelikoj žalosti naše rodjake- i prijatelje, molimo za saučešće u ovoj našoj neopisanoj zalosti. Kraljevo, marta 1916. Duboko ožalošćeni: Mati: J u c a N i š I i ć, iz Beograda; suprug : B. S a v i ć ; brat: 11 i j a S t. N i š I i ć ; tetke : Katarina M. Ristići Perka M. Branković; teča : Milari Branković; sestre od tetaka i braća od tetaka : J e I a,. Draga, Dušan i DJoka; dever Dragomir Savit 116