Београдске новине

soipnjR s mmm

j e

193. A. Golenjović, agent u Vaevu moli prijatelje, da ga izvjeste o poroici njegovog sina Mihajla Golemovića, ruivaoca monopolskog stovariSta u Ohridu. 194. Milka Savićević iz Gornjeg ilanovca moli- svakog, ko bi je mogao iz-jestiti gdje se sada nalazi njezin ujak Uroš avićević, činovnik ohridskog suda. 195. Katarina G j o k o v i ć, iz Gornjeg ilanovca, javlja svome mužu L j u b o m i r u jokoviću, bratu Dragoljubu M a t i ć u i etu Dragomiru T e š o v i ć u, da je sa svom sestrama živa i zdrava. U isto vrijeme oli, da se i oni po mogućsrvu jave jesu zdravi. 196. Katarina Popović »iz Gor^■ieg Milanovca moli svakog, ko bi je ogao izvijestiti gdje se nalazi MiloradPe!r o v i ć, pisar. Sa njime su i njena dva ata Dragoslav i Radoslav Stojavić 197. Josif C'ohen javlja svojoj ženi nki, Beograd, Riga od Fere ulica br. 22, zdrav i zarobljen u Boldog_aszony. 198. Jozef E š k e n a z i iz Ženeve, sin frema Eškenazia, Beograd, Vasina ulica br. 25, javlia da je živ i zdrav i potrebuje hitno novac. 199. Petar Popović iz Jovca, koji se sada nalazi u Bemu, Zimmerweg br. 8, tp.lći sprat, moli, da mu se javi žena S a v k a Hlijete, koji su ostali u Jovcu blizu JagoBie. Pita jer treba novaca. 200. Jeremija P a v 1 o v i ć, trgovac iz agujevca, pita za svoje sinove M i h a j 1 a P; vlovića trgovca i Miloša Pavlovića direktora banke iz Kvagujevca, koji su otlšli s; vojskom iz Crne Gore. 201. U Nagymegyern se nalaze kao Itni zarobljenici Andjelko .1 o n t o v i ć 1-156. Nikola Filipović 1-55. Haim loen 1-201. Gjoka Spasić 7-92. Žika, ■e s a r a b i ć 2-116. Tihomir J o v a n ov i ć Jovan Daćić 11-209. Milan P a uić 11-108. Petar Zotič 7-50. VukaKi Nastasović 12-210. Stevan P a nt 1 i ć 13-319. Bogoslav Nenadovič (-229 i Petar Milosavljević 11-109. 202. Profesor Grgur B e r i č, Lausanne, penue de Morges 30, nalazi se u Švajcaroj i moli da mu se javi što o njegovoj orodici, koja je ostala u Vučitrnu. 207. Petar Rekalić, Beograd, Ce■ injska ulica ,br. 1., moli sve poznanike, da ■ nu jave, ako znadu gdje se nalazi njegova ■ terka Danica, žena Jeremije M a r i n k o■ vića, pješadijskog pukovnika sa đjecom i ■ Adam Djerman, činovnik narodne banke sa

L» o Ci »89. n o v i

ženom Bosom. Danica je otišla iz Kičeva put Bitolja, a Djerman je bio posljednji put u Prizrenu. 208. Molim svakog onog, ko bi znao da me izvijesti gdje se nalazi Zorka D. Risti ćeva, neka mi javi na ađresu D. Ristić, ulica Vojvode Milenka br. 32. Beograd. 209. Katarina J. L u k i ć u Beogradu, moli svoje prijatelje i poznanike u Švajcarskoj za izvješ^e, gdje se nalazi njen rnuž Jovan L u k i ć, hemičar. 210. Miliću Radovanoviću. profesoru univerziteta, Ženeva. Perka je zdrava u svojoj kući Gospodar Jpvanova 77. „Molim te raspitaj za našega Rašu i odmah nas izvijesti. Tebe i djecu mnogo pozdravljaju Perka, Pola i Gaja R. Zdravković, Studenička ulica br. 41 “. 211. Marija Radovanović, iz Gornjeg Milanovca moli svakog ko je može izvijestiti gdje se sada nalazi njezin muž Boža Radovanović, sreski načelnik, koji je otišao prilikom povlačenja srpske vojske. 208. Na zamolbu bečkogposlanstva (nuncijature) Sv. papinske Stoliceu Rimu molimo za izvještaj gdje se nalaze, da lisu zdravo i koje je materijalno stanje slijedečih lica i porodica: 1. O Panti Dragojeviću u BaricUmka, kotar Beogradski. 2. O 'Nikoli i Milici Krzanić u BaricUmka, kotar Beogradski. 3. O familiji Milutina Trifunovića, Veliki Borak, Umka, kotar Beogradski. 4. O familiji Uroša L o m o v i ć a, Gornji Milanovac. 5. O familiji Dimitrija Sredojevića u Atenica, kotar ĆaČ3k. 6. O familiji Miroslava T a j s i ć a, Tijane, kotar Čačak. 7. O Vladislavu Konstantinov i ć u, farmacista. Ivanjica, kotar Čaćak. 8. O familiji Milorada P u ž i č a, Petnica, kotar Čačak. 9. O familiji Tihomira K o n s t a n t inoviča, Čačak. • 10. O Zori ženi Spnsoja Pezića, Čačak. 11. Kristina Tianić neka izvjesti o Jaši Prodanoviću i njegovom sinu Bori. 12.0 familiji Gjoke B r a č in c a, Ražanj, kotar Kruševac. 13. O Živani ženi Milana Marjanov i ć a u Trsteniku. 14. O Jelisaveti ženi Ljubomira H r i s t i ć a, Trstenik. 15. O Zorki, ženi (Viarinka S t a n oševića u Paraćinu.

B jorana površina uradjena. Stoka i poljopriedne sprave stavljene su narodu na upoebu, pri čemu se došio do iskustva, da ■seljaci modernim spravama ne poklanjaju fmnogo vjere. S toga je u Valjevu obrazo'vano jedno privredno društvo, koje će o tome narod obavještavati kako se vodi raI cionalno zemljodjelstvo. U osnovi je i obrazovanje jednoga ri■ bolova, koji će narod i s ovOm natnirnicom I podmiriti. Školski odnosi su u cijelom kotaru vrlo povoljni. Do sada je otvoreno preko 40 'm škola i na sve strane postizavaju se zadoB voljavajući rezultati. Djeca pokazuju pravu ■ radost već davno napuštenom učenju i csje■•ćaju se u školama nevjerovatno sretnim, gdje 1 se neče samo njihovo znanje obogatiti, nego ■ će se i na njihovo tjelesno zdravlje obratiti re najveća pažnja. Eto, tako se vidi, da na sve strane, I neumorne ruke upravine rade na tome, da I teško kušanom narodu stvori mir i uslove I za život, pod kojima opet ponova mogu I procvjetati. I Prlmanje austro-ugarskog novca. Austro-ugarski novac i novčanice mora I svako priznati i primiti. Zbog ne primanja ■ austro-ugarskog novca juče je carsko i kraljevBsko redarstvo uhapsiio jednu civilnu osobu. I Njemački konzulat u Beogradu. Ured carsko njemačkog konsu* 1 a t a nalazi se na uglu Krunske i Kra■ lja Milutina ulice. On je do dalje naI redbe otvorena radnim danom prije podne I od 9—12 sati i posiije dodne od 3—6 sati.

Pogreb. Iz kapele pričuvne bolnice „Brčko“ u Beogradu bio je juče poslije podne pogreb kadeta Karla Knoba iz podvozne čete broj 8. Opijelo je izvršio vojni sveštenik Eduard P e c h 11. Sprovod, — kome je prisustvovala polu-četa i veliki broj stožernih časnika i časnika beogradske posade, — krenuo se željezničkoj stanici, odakle je tijelo > pokojnikovo preneseno u zavičajno mjesto. Šećer. Prodavnice odbora grada Beograda otpočele su od juče da prodaju gradjanstvu šečer. Šećer je u kockama i staje 2 krune kilogram. Svaka porodica dobiia šećer srazinjerno prema broju svojih' članova.

Tačne mjere. Da gradjanstvo prilikom kupovine životnih namirnica na pijacama Kraljev i Cvetni trg ne bi bilo cštećeno rdjavom mjcrom, redarstvena je .viast izdala naredjenje, da svi prodavđ životnih namirnica moraju biti snabd'eveni samo terazijama na kojima jedino mogu mjeriti robu,; koju prodaju. Sva ostala mjerila kao kantan, rtični kantari i dr. nijesu dozvoljena kao jsvna mjerila. Radi kontrolisanja mierila postoji na kraljevom trgu i vaga cpštinska. Voćke cvetaju. Posljednjih dva tri dana biii su pravi proljetni dani. U svima baštama i voćnjacima voćke su počele da cvjetaju. Njihove bijele krunice veselo se njihaju čisto osmjehujući se na divno proljetnje sunce, a svojim lijepim mirisom privlače korisne bubice, koje liječu od cvjetka do cvjetka veselo ljuljuškajući se na čisto bijelim listićima cvijeća. Čišćenje voćnjaka i vrtova od gusjenica. Kako se doznalo, da su se gusjenice pojavile u okolini po voćnjacima i vrtovima, to je odbor grada Beograda izdao naredjenje gradjanstvu u Beogradu, a osobito okoline beogradske, da svoje voćnjake i vrtove očisti od gusjeničnih gnijezda i ista uništi sagorjevanjem. Tako isto naredjuje se djeci da hvataju bijele leptirove, za koje će im se plaćati 2 helera od 100 komada. Ko ne očisti voćnjake od gusjenica biće najstrožije kažnjen. Čiščenje se mora odmah izvršiti, da se ne bi gusjenice izlegle i razmiljele po drvetu.

Nnndflo gfivreflo. ^roiaifEM trfOBinsKo pafiffka Srfeije. Od jednoga srpskog poljoprivrednika. Posljednih godina bilo je ncčega nenormalnog na svima javnim poljima u Srbiji. Na političkom je polju bilo previadalo gcjačko demagoštvo, pomoću kojeg se jedino raoglo dočepati vlasti; a kad su zasjeli na upravu zemaljsku, dojučerašnji demagozi preobračali su se u ordinarne pljačkaše države. Izvanredno daroviti kralj M i 1 a n, kao i izvjestan broj naših najjačih ijudi, podlegli su u borbi s tim nesoiidnhn elemen-

sandra dobio najvećeg malia ipiiugotovio propast dižave. Ista nenormalnost ogleda se i na kulturnom polju. U književnosti, na primjer, cvjetalo je koterijaštvo. Nekoliko mediokriteta, koji su bili uspjeli, da u našpj nek’ri| tičnoj sređini zagospođare univerzitetom i književnim fondovima, unijeii su u srpsku , savremenu književnost Šarlatansko frazerstvo j i napravili od nje blijedu imitaciju fr.mcusi kog modernizma, bez b.čnog i dubljeg osjećanja života. Tako se vremenom formirala jedna egoistična švindlerska i površna inteligencija. Kidajući sa zdravim tradicijama srpskoga naroda, a nesposobna, da nešto pametnije stvori, ona je jedino bila u stanju, da upropasti ranije tekovine i da rodjenu otadžbinu gurne u ponor.; ' Taj skroz pogrješni, upravo ludi rad ispoljuje se naročito na ekonomskom polju. * * * Životni interesi srpskoga naroda, koji se u svojoj pretežnoj većini bavi poljoprivredom, iziskivali su uvijek, da Srbija m o r a težiti za tim, da se ekonomski što jače približi Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. Uslijed geografskog položaja, glavni potrošači zemaljskih proizvoda i stoke iz Srbije bili su i uvijek će biti samo centralne evropske* vlasti Austro-Ugarska i Njemačka. Najbolje potvrdjuju to svi dosadašnji, potpunce bezuspješni pokušaji zvanične Srbije, da se ekonomski emancipuje od Centralnih vlasti. U prvom redu je to eklatantno pokazao naš carinski rat sa Austro-Ugarskom, 1908.—1910. godine. Upinjalo se iz petnih žila, da se pronadju nova tržišta; slate su „stručne“ koihisije u Egipat, Marseill, Italiju itd.; osnivane su razne trgovačke agencije, rasipan je silan novac na dijurne pa ipak, čim je obnovljen trgovinski ugovor sa Austro-Ugarskom, srpski isvoz stoke, a r.aročito svinja, napustio je brzo te s mukom pronadjene pijace i opet udario starim pravcem. Što csrinski rat izmedju nas i susjedne monarhije nije pri svem tom imao težih posljeđica po Srbiju, pripada zasluga isključivo N j e m a č k o j, koja je svoje pijace bila ostavila otvorene za ižvoz drugih naših zemaljskih proizvoda, kao što su : pekmez,' suve šljive, žito, kukuruz, ječain, zob, jaja, zakiana živina, sirove kože i dr. Svi ovi artikli izvoženi su u Njemačku s velikim uspjehom. Kad je carinski rat sa Austro-Ugarskom zadavao srpskoj viadi onoliko muke i glavobolje, da bi pronašla nove pijace s a m o za izvoz volova i svinja, — kakve li bi teškoće imala tek srpska vlada, đa je ednekud morala iznalaziti pijace i z a o n e maločas pobrojane artikle, koji su u Njemačkoj bili plasirani! U slučaju, da je srpska vlada bila tada prinudjena i za ove druge artikle tražiti nova tržišta, taj njen trud ostao bi sigurno bez ikakva uspjelia i ona bi morala odstupiti, jer hi se protiv nje digao srpski seijak, koji bi u tom slučaju morao svoje proizvode prodavati u bescjenje. Zapadne države : Engieska, Francuska i Italija, ne mogu za naše sirovine zamijeniti pijace u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj, jer bi to zamjenjivanje išlo na očiglednu štetu srpskih proizvodjača — seljaka. Mi čemo to i dokazati za većinu artikala : 1. Pekmez.— Ovaj artikal ima svoje potrošače u industrijskom , dijelu Austrije, a poglavito u Njemačkoj. Potrošnja srpskog pekmeza u državama zapadne Evrope skoro sasvim je nepoznata. 2. Suve šljive. — I za ovaj artikal glavni potrošač je Austro-Ugarska i Njemačka. .3 Pšenica, kukuruz, ječam, raž i ovas. — Ovi artikii većinom se izvoze za Austro-Ugarsku, a preko nje za južnu Njemačku. Transporti sa hranom stižu do Regensburga i Pasave, pa se odande željeznicom prevoze na potrošačke pijace Njemačke. Dešava se poneke godine, ali vrlo rijetko, da se izvoz ovih artikala okrene niz Dunav, prekc Braiie za Englesku, Francusku i Belgiju. Ali svi pokušaji pojedinih većih trgovačkih kuća u Engleskoj i Beigiji, da izvoz srpskoga žita upute stalno niz Dunav nisu postigli nikakav rezultat. Njemačka je ostala do posljednjeg dana glavni potrošač. 4. Jaja i živina. — I ova dva artikla, čiji izvoz iz Srbije đostiže godišnje 10 mi; ljjuna dinara, imaju u Njemačkoj i AustroUgarskoj takodje glavnoga potrošača. Fakat je, da je poneki vagon živine odiazio preko godine za Italiju i poneki vagon jaja za Švajcarsku, ali se isto tako ne može tvrditi, da bi time ove dvije zemlje mogle makar u koliko zamijeniti njemačke i austrijske pijace kao glavne potrošače ovih artikala. 5. Sirove kože. — Iz Srbije se jzvozilo godišnje za više milijuna dinara sirovih koža, i to: jagnjcćih, jarećlh, ovčjih, kozjih i koža od divljači. Sve su izvožene isključivo za Njemačku. Ali se nijesu samo gore navedene vrste sirovina izvozile u Njemačku i Austro-Ugarsku, nego su u tim dvjema carevinama imali

nao drvo i dr. Iz svega, dakie, što smo dovde izložili, vidi se da je Austro-Ugarska bila ne zamo najbolji potrošač naše stoke : volova i svinja, več da su ona i Njemačka bile u isti mah glavni potrošači i svih ostalih proizvoda, koji su predstavljaii cjelokupnu privrednn moć naše nesrećne zemlje. Govoriio se doduše i tvrdilo u bezbrojn'm raspravama i člancima, da bi se Srbija s izlaskom na Jadransko More mogla ekonomski emancipovati od Austro-Ugarske i Njemačke. To je jedna zabiuda, koju je u stanju da uoči iole oštroumniji posmatralac. Svoje žito, suve šljive, pekmez, sirove kože i đr., Srbija je izvozila u AustroUgarsku i Njemačku, n e zato što nije imala izlaz na rnore, već s toga, što je taj put najkraći i najjeftiniji, i što je u tim dvijema zemljama uvijek imala trajne i najbolje kupce. Našoj zemlji, u ostalom, stajao je za vrijeme carinskog rata, pored Dunava i Crnoga Mora, još i Solun na raspoloženju; pa ipak, čim je ponovo zaključen trgovinski ugovor s Austro-Ugarskom, srpski izvoznici pretpostavili suBeč i Budimpeštu svima „novopronadjenim" i skupo plačenim tržištima, kao što su Aleksandrija, Malta, Marseill, Italija i dr.

U najnovije vrijeine živo se pretresa u njemačkoj i austrougarskoj štampi pitanje o carinskom savezu izmedju Njemačke, AustroUgarske, Turske i Bugarske. Iz pojedinih brzojava vidi se, dslje: da i Francuska i Engleska pripremaju zemljište za takav isti carinski savez sa Rusijom; ali se u jednom skorašnjem brzojavu moglo i to pročitati; da je ruska vlada odbila taj francusko-engleski pokušaj, navodeči, da je Rusija u pogledu trgovinskih odnosa s Njemačkom, pre rata, bila zadovoljna i da je još rano ulaziti u pitanje o carinskoin savezu. Ako je to tačno, onda iz toga izlazi, da se u Rusiji ekonomska pitanja ne lome preko koljena, kao što su kod nas naši mjerodavni faktori činili, koji su gubili iz vida i jednu tako prostu istinu: da u pogleđu ekonomskih pitanja, od kojih prvenstveno zavisi opstanak i napredak narodni, moraju se i prema svojim ratnim i političkim saveznicima irnati potpuno cdriješene ruke. Ovako pravilno i zreio mišljenje o ekonomskim pitanjima imaju nadležni faktori u Rusiji, jer znaju, kakvoj bi se ekonomskoj krizi izložila njihova zemlja, ako bi Rusija usiijed carinskog saveza s Francuskom i Engleskom izgubila industrijske pijace susjedne Njemačke, koje su joj neophoduo potrebne za njene slrovine. Kamo lijepe sreće, da su i naši poljoprivrednici imali n srpskoj skupštini i vladi stručne, iskusne i trezvene predsfavnike! Mnoga i mnoga ekonomska pitanja ne bi se onako skroz pogrješno, naopački i na očiglednu štetu zemlje riješavala. Izdavanje francuskih novčanica. Iz Parisa se javlja: naredbom, koju je potpisao predsjednik republike i ministar finansije podiže se najveći broj izdatih novčanica, koji je naredborn od 11. maja 1915. privremeno bio utvrdjen na 15 milijardi, —• sađa na 18 milijardi. Promet i prihodi na bos.-herceg. zemaljskiin željeznicama. Bos.-herceg. zemaljske željeznice prevezle su od 1 jula 1915. do kraja februara 1916. osoba 1,579.944 i 953.416 tona robe, a uzele su za to 15,861.920 K. U istom vremenu prošle godine prevezene su 1,883.082 osobe i 854.700 tona robe, a uzeto je za to 14,721.510 K. Prema tome je osobni promet u računskoj godini 1915. i 1916. opao za 303.138 osoba, a robni promet narastao za 98.716 tona, a prihodi su porasli za 1,140.350 K. Znanične sfllove. Dodfltl za izdržanje podsnlKa srpsKe držflse. Humanitaran rad carsko i kraljevskog vrhovnog vojnog zapovjedništva. Carsko i kraljevsko vrhovno vojno zapovjedništvo izdalo je naredbu, po kojoj carsko i kraljevski vojni generalni guvernement objavljuje: Objava. c. i k. vojne generalne gubernije. 1. Prema naredbi vrhovnog vojnog zapovjednika M. V. Nr. 1903918 objavljuje se: Plate službenika, koji su ostali u zaposjednutom području srpske države, kao i pripomoć za one, koji su stekli pravo na mirovinu i za zaostale porodice onih državnih službenika, koji se zbog rata nalaze van zaposjednutog područja, dovode se u red ukidanjem do sada izdatih naredjenja, na slijedećl način:

življenje, potrebno Je u svima slnčajima potpuno nesumnjivo, besprijekorno polltičko ponašanje i dokaz o oskudici uslijed nedostatka privatnih prihoda, kojima bi se životne potrebe mogie podmiriti — kod državnih službenika, umirovljenika i uđovica (siročadi) još i legalni dokaz o pravu primanja beriva iz državnih s r e s t a v a. 2. ) Državni službenici (uključivo službenika državnih žeijeznica) mogu u upravi, koliko je to moguće, sa nagradom dobiti mjesto, koje odgovara njihovom ranijem djeIovanju. Postavljgnje zavisi od toga, da se činovnici pismenom izj-ivom obavežu, da će prema opredijeljenjima Haške kOnvencije od 18. oktobra 1907. g. primljenu siužbu ispravno i savjesno vršiti, da neće ništa preduzimati i da će sve izbjegavati, što bi c. i k. upravi u zaposjednutom području moglo štete nanijeti. Visinu nagrade, koja ne može biti veća od posljednje plate, primane od srpske države, opredijeiiće vojna generaina gubernija. Upustva za primanje u službu slijediče; dokle ona ne budu izdana, ne može nitko biti postavljen. 3. )Državničinovnici i službenici (uključivo službenika državnih željeznica), kojima se zarada postavijanjem u službu uprave ne bi mogia dati, mogu dobiti pripomoć u srazmjeri poiovine njihov'e posljednje piate, bez sporednih dodatika (1 dinar = 50 helera.) 4. ) Umirovijenic.ima (penzionerima) i časnicima srpske državne uprave može se na njihovu moibu dati : a) puna mirovina (penzija), ako ona po dokazima o mirovini ili posljednjoj priznanici o pritnijenoj mirovini, ne iznosi više od 20 k. (40 dinara mjesećno); b) 20 k. mjesečno, ako mirovina iznosi od 20 do 40 k. (40—50 dinara). c) polovina mirovine, ako mirovina tznosi više od 40 k. (40—80 dinara); 5. ) Udovicama i siročadima državnih službenika izduvače se mirovina po tački 4. 6. ) .Neodbjegle porodice državnih sltižbenika (i casnika), koje mogu dokazati da su izdržavane prihodima porodičnog starješine, a nemaju prava na zakonitu mirovinu ili pripoinoć, mogu dobiti redovnu potporu dgevno po GO helera za svakog porodičnog člnna, koji u žajednici živi a star je preko 5 godina, po 30 helera dnevno za članove porodice ispod 5 godina, a po I krunu za samce (sainice). Cjeiokupno primanje sviju članova u zajednici živećih porodica ne može ni u kom slućaiu iznijeti više od 45 k. mjesečno, isto ne inože biti veće od ppsljedrije piate, koju je starješina porodice primao. 7. ) O dobijanju priznanja za primanie mirovine (tačka 4 i 5) i za primanje pripomoći (taćka 3 i 6), a na osnovu dokaza koje dotična lica podnesu, rješavaju konačno okružna zapovjedništva — za lica koja stanuju u Beogradu beogradsko kotarsko zapovjedništvo, — pošto tačno utvrde dostojnost doiičnika, te će onda izdati pismeni nalog za ispiatu okružnoj blagajnici. 8. ) Ispomoć i zbrinjavanje sirotinje austrijskih i ugarskih podanika i pripadnika saveznih država, treba ostaviti domaćim sirotinjskim upravama, a samo u slučaju trenutnih, neizbježivih potreba učiniće se samo onoliko, koliko je neophodno potrebno, ali nikako načelno i mimo domaće državne vlasti, i bez da se postavlja zahtjev za naknadu. Takve ispomoći ne smiju biti veće nego što su one, označene u tački 6. — Sve pripomoći za pripadnike mobilizovanih lica i sve druge zakonito priznate pripomoći iz javnih sredstava, imaju se ostvariti kod nadležnih vlasti u domovini. 9. Predstojeća opređjeljenja važe za područje vojne generalne gubernije u Beogradu i za područje zapovjedništva 3. vojske i to povratno od 1. februara 1916. Oglas. Carsko i kraljevskog vojnog generalnog gouvernementa. Carsko i kraljevski vojni generalni gouvernement hoće preuzeti u vlasništvo novi konak i započetu gradnju dovršiti. Pozivaju se sva ona lica, koja imadu pogledom na ovo preduzeće bilo kakove zahtjeve, da ove prijave do 30. aprila ove godine kod carsko i kraljevskog vojnog generainog gouverneinenta. Kasnije najavijeni zahtjevi neće sc uzeti u obzif. Osnovna škola u ulici kraljlce Natalije. Nastava u carsko i kraljevskoj školi gouvernementa, u ulici Kraljlce Natalije broj 31, otpočeće 1. aprila tek. god. u8satiprije podne.

U administrativnim stvarima molimo obratiti se na upravu Telefona broi 25.

Fflbrlktf SLAHHIH ŠEŠIRA1 NILIHI JEČHEHICE I Romp. Beosicii 9 Miloša Velikog ul. br. 92. M

preporučuje pošt. trgovcima veliki izbor slamnil: Sešira. Naročita pažnja obraća se na dječije šeširc koje ima na lageru.

PrOilfltOll liflSfld!

Lan!

c528

Mustre se mogu vidjeti i u radnji Kralja Petra ullca broj 31.

Tko obradjujevećepovrčinepeteljkamaodlana? Jedna velika austrijska tkačnica kupuje svaku količinu i sklapa ugovore. Posrednici se po svrsetku pa?ara dobro nagradjuju. Ponude sa nazrtačenem obradjene površine yalja upućivati pod znakom „Hanf 5962“ na adresu: Ruđolf Mosse

Naš mili i dragj sin, suprug i brat

SLAUIŠAPAULOUIĆ

113

W1EN I. SeUcrstatte 2.

pježadijski kapetan I klase u penziji. Preminuo je juče 13. ov. mj. u 3 časa poslije podne, poslijc duge i teške bolesti u 33. godini života. Pogreb milog nam pokojnika biće danas 14. ov. mj. po n. k. u 2 časa poslije podne. Stan Kursulina ui. br. 8. 16.—28. marta 1916. g. Beograd. Ožalošćeni: Otac i mati: Milan i Kaja Pavlović; supruga: Milica; braća: Ljubiša i Miliša i ostala rodbina. c663

Porodica )K.k. Dragutina K. Popovića, trg. davaće svome dragom i nikad neprežaljenom pokojniku DrcSDfina R. Popomća |bivšem trg. ovd. godišnji pomen učetvrtak !7. o. m. (po staroifl kalendaru) u Sabornoj Crkvi u 11 sati prije podne. Umoljavaju se srodnici i prijatelji pokojnikovi da izvole prisustvovati ovome tužnom pomenu.

Beograd, Marta 1916. god.

c646

. (■%