Београдске новине

Utorak

Stiana 2. dati zavesti engkstdm uspjesima, da iz*ubi iz vlda prepreke, koje se još imaju prebroditi. Narod bi dobro učinio, da se malo podrobnije pozabavi problemom, koji general H a i g ima da riješL

Austro-Ugarska. Jedan arbanaškf blskup kod cara. K. B. Beč, 17. jula. Njegovo Velifanstvo car priraio je u audijenciju nadbiskupa skopljanskog I^azara .M I e d i a, glavara biskupije, koja stoji pod Previšnjim protektorarom. Rasprava protivu poslanika na carevinskom vijeću. Kako .Parlamentskorrespondenz' javlja, trajala je kod suda u Grazu od 17. juna do 4. jula glavna rasprava protivu dalmatinskog poslanika na csrevinskom vijeću dr. T r e s i ćaP a v i č i ć a, koji je bio okrivljen zbog veleizdaje. Optuženoga je branio poslanik L a g i n j a. Svjedoci nijesu saslušavani. Postupak dokazivanja odnosio se samo na Citanje opsežnih akta. Presuda, koja je izrećena 4, jula, glasila jena oslobodjenje t Tresić-Pavičič je odmah pušten u slobodu. Tresić-Pavičić, koji je odtnah početkom rata bio inierniran pa zatini uapšen, ostaje i dalje, i ako je oslobodjen, interniran u mjestu, koje mu je opredijeljeno. —

BolkansKe uijesti. Kralj Nikola u Vichy-u. (Naročltl brzojav .Beogradskih Novlna*). 2eneva, 17. jula. Kralj Nikola je sa suprugom i kćerima prispjeo u V i c h y na dvomjesečno bavljenje. Eglpatska konjlca u Solunu. (Naročiti brzojav .Beogradsklh Novina*). • Lugano 17. jula. „Corriere della Sera“ javlja iz Soluna, da je tamo prispio veliki transport engleske kon ice iz Egipta, kao pojačanje vojske Sarraill-ove. I ako sada sporazum raspolaže znatnim snagama, ne postoji namjera za kakvu ofenzivntt akciju.

flajnouije brzojaune uijesti. ^Loše stanje engleske vojske u Mezopotamiji. 'Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Haag, 17. jula. „Times“ opisuje zlo stanje engleske vojske u Mezopotamiji. Nebrojeno tužbi od strane vojnika i v njihovih rodjaka, stiglo je redakciji. Čete trpe oskudicu u največim potrebama. Količina i kakvoća snabdjevanja se oštro napada. Bolesti ima dosta. sanitarni uslovi nedovoljni. ,,T i m e s“ izjavljuje,d a je odluka, osvojiti Mezopotamiju jednim dijelom indijske vojske, jedna od najnepametnijih odluka što su je engleski političari i vojskovodje ikada donljeli. Izgledi za Englesku. U mjesto Njemačke — Japan i A m e r i k a. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna*). Haag, 17. jula. „Rotterdamsche Courant“ dobio je pismo iz Japana, u kome se veli, da je položaj Engleske uslijed rata znatno nepovoljniji postao, pošto na mjesto jednog konkurenta, Njemačke, sada dobija i Ameriku i Japan kao konkurente u trgovini. Za Englesku bi bilo od veće dobiti, kad bi svoje nesuglasice sa Njemačkom izravnala. nego li da Kitaj baci u naručaj Japanu i Rusiji. Jer to bi značilo početak borbe o prevlast izmedju bijele i žute rase u istočnoj Aziji. Evropa treba što prije, da se sporazume, da bi pred•uprijedila ovu opasnost sa istoka. Nova pozivanja u Francuskoj. K. B. Paris, 17. jula. Prema vijestima ,,T e m p s a“, moraće svi otpušteni, koji su opet pronadjeni sposobnima, nastupiti vojnu službu na 7. augusta. Ovo su godišta 1913. do 1917. Savez za štednju u Parisu. K- B. Paris, 17. jula. U Parisu je obrazovan savez za propagiranje štedljlvostb „Petit Parisien* nalazi, da je ovaj savez potpuno na svome mjestu, pošto valja preduzeti sve inoguče mjere, da bi se mogla otkloniti skupoća. Francuska poljoprivredna proizvodnja došla je na mrtvu tačku uslljed nedostatka radne snage. Izvjesne mjere, kao dovodjenje talijanskih radnika na jugo-istoku republike, o Cemu se još pregovara izgleda da neće biti dovoljna. S toga treba Francuzima toplo preporučiti više štednje, reda i skromnosti. Veliki francuski zajam u Amerlci. K- B. Paris, 17. jula. Prema jeduom brzojavu, što ga dobija „J o u r n al* iz New-Yorka, M orga n je tamo objavio, da je obrazovao đruštvo, koje će realizovati Francuskoj zajam od 500 m i 1 ijuna franaka. Predsjednik jedruštva bivši -imerićki poklisar u Parisu Bacon.

8. jttli 1916. Svedska protestuje. (NaročiU brzojav .BeogradsKih Novina*). Stockhoim, 17. jula. Kada su to skoro Rusi uhvatili njemački brod i s s a b o n“ uzviknuo je kapetan broda: „Ovdje nemate nikakva posla, ovdje je švedsko zemljište". Zapovjednlk ruskih ratnih brodova odgovorio je: ,,To mi je sasvim sve jedno“. Zbog toga, kao i uslijed stalne povrijede švedske neutralnosti, vlada ovdje veliko nezadovoljstvo i švedskom protestu u Petrogradu pridaje se zato velika važnost. Svedska je riješena, da ove ruske ispade energično predusretne pa zato, veli se, i sprema protivne mjere. I u Norveškoj se ljute zbog smetnji što se od strane Engleske ukazuju norveškoj trgovini. Zvanični ,,D a g b 1 d“ izjavljuje, da treba energično protestvovati što Engleska kontroliše norvešku trgovinu. Dosada su Norvežani smatrali Engleze i pored svih njihovih ispađa, kao borce za samostalnost malili naroda.

arad l okoiica. Sanitarne mjere u Beoiradu. V. Iznošenje djubreta i smeća spada u današnjim prilikama medju najteže zadatke gradske higijene, jer je trebalo i još treba da se propušteno nadoknadi, da se uklone bez obzira nagomilana djubrišta i da se po planu sprovede čišćenje mnogih domova, odnosno njihovih dvorišta, prepunjenih mnogim smećem, ostatcima od ruŠevina, štalskim djubretom i drugom nečistoćom. U tu svrhu morale su a i sad se moraju preduzeti asanirajući radovi, koji medjutim uslijed oskudice redovne na raspoioženju stojećih voznih sredstava i teškoće u nabavci radne snage vrlo sporo napreduju. Čišćenje ulica vrši se rano u jutru. Čišćenje domova i dvorišta preduzima se po kotarirna u izvjesnom turnisu. Uklanjanje djubrišta je djelimice već izvršeno, a djelimice se sad izvršuje. Uz uklanjanje djubrišta i smetišta dolazi još i uklanjanje ostataka od ruševina od oštećenih domova prilikom bombardovanja. Kao jedino injesto, na koje se ima iznositi sve pobrojano, odredjeno je ,,Karaburma“, na kojoj se periodično sagorevaju štalsko djubre i smeće. Protiv njenog položaja, istočno od grada i na Dunavu a uz to u pravcu običnih vjetrova, nema šta da se primjeti. Slijedeći brojevi neka posluže kao siika za otaljavanje poslova oko odnošenja smeća, ostataka od ruševina i djubreta: U junu o. g. odneto je iz 1140 domova 1,488.940 kg. u 4030 kola. Stanje ulica i javnili mjesta može se s obzirom na opisane prilike nazvati ’Zadovoljavajućiin. Pravodobno i redovno odnošenje čovječijeg izmeta iz innogobrojnih nužničkih jama, bilo je prvih mjesca spriječeno uslijed pomanjkanja zgodnih kola za odnošenje. Gradskom koncesionaru stajahu samo dvoje kola s buradima na raspoloženju, kojima se mogao samo noću služiti i u najboljem slučaju samo jednu tonu odnijeti. Po kupovini novih i popravci starih nadjenih latrina, rnogu se sad 10 tona dnevno iznositi. Izručivanje tih Iatrina vrši se sa doline glavnog odvodnog kanala gradskog nad samim utokom njegovim u Dunav ispod „Karaburme“ ili u sam Dunav. Gradsko groblje nalazi se izvan grada i istočno od njega na jednoj uzvišici. Pošto je groblje skoro popunjeno, to je gradska opština tražila dozvolu za prekopavanje starih grobova od 9/10 godina, ali se ta dozvola nije dala, jer se upotrebom još praznog tnjesta i proširenjem groblja može iako pomoći. Za mrtvace tnojsijeve vjere odvojeno je jedno naročito odjeljenje. Uz ovo groblje za građjanstvo odredjeno je đesno od njega novo ustanovijeno grobije junaka za njemačke i austro-ugarske časnike i vojnike, koji su poginuli u okolini ili umrii u beogradskim vojnim bolnicama. Lijevo od njega nalazi se groblje za srpske paJe vojnike. U samom gradu postoji doduše Još jedno groblje, ali se ovo više ne upotrebljava. ' Broj ekshumiranja u cilju prenošenja lješeva izvan Beograda iznosio je za vrijeme, na koje se ovaj izvještaj odnosi, svega 4. Daije prenošenje Iješeva obustavljeno je. Radi sahrane na ovdašnjem groblju bilo je 32 ekshumiranja. Gradske škole stajabu u sanitarnom pogledu pod nadzorom sanitetskog odjeHenja kotarskog zapovjedništva. Svakoj je školi dodijeljen po jedan školski liječnik, koji ima da nadzire sanitarne i bigijenske prilike u školi i da izvještava o eventualnim nedostatcima u tom pogledu. Za vrijeme, na koje se ovaj izvještaj odnosi, morale su se zatvoriti 2 škole zbog sitnih mrasulja. Te su škole odmah temeljno očišćene i podvrgnute desinfekciji.

Bcogradskc Novtne

U početku su davane koncesije za fabrikadju i prodaju životnih namirnica bez predliodnog komisijskog pregleda dotičnih lokala, ali se sad u svakoni slučaju prije davanja koncesije vrši komisijski pregied fabrike odnosno prodavnice. Ali, da bi biio kontrole o pridržavanju higijenskih propisa i u oninj fabrikama i radnjama, koje su prije osnovane, preduzeto je u vremenu, na koje se ovaj izvještaj odnosi, 297 komisijskih, sanitetsko-policijskih pregleda lokala, u kojima se spremaju ili prodaju životne namirnice. Dalji su pregledi u toku. I trgovi stajahu pod neprestantim nadzorom. U toj svrsi postavila je gradska opština 3 tržišna povjerenika. lzradjen je pravilnik tržišni, a u skoro će se otvorti i tržišni ured. Kupatila: U Carigradskoj ulici uredjeno je narodno kupatilo sa 56 tuševa i 2 kade. U tom zavodu nalaze se sva uredjenja za desinfekciju formaiinskom i sumpornom parom, kao i jedan veiiki uzidani parni desinfektor, koji hvata 3 m 3 . U Mišarskoj ulici nalazi se nova zgrada, odredjena za narodno kupatilo, kojoj abstrahujući od njene loše gradjevinkse nepotpunosti, nedostaju još samo mašinalna uredjenja. pa da odgovara pozivu, kome je namijenjena. Riječno kupatilo nije do sad još otvoreno. Spomcnik junacima u Beogratlu. Doznajemo o jednoin planu punoin pijeteta. Uspomena na junake pale u borbama oko Beonrada ovjekovječiće se podizanjem jednog umjetničkog spomenika. U posadi beogradskoj ima toliko časnika i vojnika koji su, bilo po darovitosti, bilo po zauzimanju umjetnici, da će ili se zacjelo naći više koji će za namjei'avani spomenik izraditi plan i izvesti posao. Da će pri tom svaki umjetnik kome se bude bilo obratilo sa nalogom za ovaj posao, isti primiti sa najvećom gotovošću, stoji van svake sumnje. Naši umjetnici koji se nalaze na vojnoj dužnosti, dali su i dosada dovoljno dokaza o tome, da vojna služba nije ugušila smisao za umjetnošću i umjetničkitp radom. Da će pak bolno jecanje na junačnu smrt palih drugova- naše umjetiiike i vojnike dirnuti i oduševiti i da će im to sječanje dušu podstaći na plodniji umjetnički izražaj zamišljenog motiva, može se u naprijed sa sigurtiošću očekivati. Uskoro ostvarenje ovoga plana poniklog na jednom od visokih mjesta, izgleda dakle osigurano. Za sada je cijeia stvar još u planu s kojim se njegov tvorac bavi. Idući korak biće odredjivanje načina izvidjanja i kao sa tim u vezi, izbor umjetnika. Ovaj se do sada zacjelo samo iz toga r'azloga nije još izvršio, što ima mnogo umjetnika koji za ovo dolaze u obzir, i što je izbor forme stvar umjetnika. Stoga će biti pozvani svi umjetnici, ovdje na vojnoj dužnosti, kao vajari, arhitekte, živopisci, da u raspisanom konkursu učestvuju. Nema sumnje da će neposrtedna a i viša zapovjedništva ukazivati svu moguću potporu, da utakmičari dobiju obilnoga vremena za rad, da im se olakša eventualno i nabavka materijala tako da svaki od njih sa svojim poslom bude gotov odredjenoga dana. Na taj način možemo očekivati projekte koji će se po svojoj umjetničkoj vrijednosti moći klasirati, da bl se najboljem od njih mogla dodijeliti nagrada. Tome pak koji bude izradio nagradjeni projekat, biće povjerena i izrada djela, koje će varoš Beograd obogatiti jednim umjetničkim i punim pieteta spomenikom. Kažnjen mesar. Opština grada Beograda kaznila je Stanišu Stefanovića, mesafa na Cvjetnom Trgu, sa pet dana zatvora zbog neposlušnosti prema organu vlasti. Ovu kaznu odobrio je i gradjanski povjerenik pri opštini grada BeogTada.

lz sudnice. Osuda jedne razbojničke družine. Cigani svirači Svetozar Radosavljević, Stanoje Radosavljević, Vladimir P a u n o v i ć i Svetozar M i 1 o š e v i ć iz R ajana napali su noću u oči 10. januara tek. god. u šumi kod Vukičevića Lazu Markovića, zemljoradnika i oteli su mu šeset dinara. Ovaj je grešnik od pomenutih razbojnika toliko zlostavljen jednom sikirom, štapovima i pjesnicama, da je umro od nanesenih mu povrijeda. Sud okružnog zapovjedništva valjevskog osudio je zbog djela razbojništva Stanoja R a d o s a vljevića na smrt vješalima, koja je osuda već izvršena, a Svetozara R a d o s a vIjevića na 16, Vladimira Paunovića i Svetozara Miloševića na po 10 godina teške tamnice i ove kazne postale su odmah izvršne. Kažnjenl za kradju volova. Zemljoradnici Rako Pa n č i ć i SvctozaT PančićizVrbovca predati su sudu zapovjedništva mosne brane i grada beogradskog zbog djela kradje. Ova su dvojica u oči 4. aprila prodrli zatvorenu štalu Jelene Viktorović u Sepšinu i ukTadoše tamo dva vola u vrijednosti do hiljadu kruna. Obojica su osudjeni na tešku tamnicu odpopetgodina. Zapovjednik mosne brane i grada Beograda smanjio je p u t e m m i 1 o s t i ovu kaznu na po t r i g o d i n e. Prikrivanja oružja. I pored ponovljenih nafedaba o predaji oružja, seljanka Leposava Drinče-

vić iz Lukovca uije bila postupila prema toj naredbi. S toga ju je sud okružnog zapovjedništva valjevskog osudio ua šest godina teške tamnice radi djela upravljenog protiv bezbijednosti u b o j n e s i 1 e. Bila je prtkrila dva revolvera. Zemljoradnici Miladin i Srećko Mihajlovići iz Stuborića, koji su bili prikrili jednu pušku, osudjeni su zbog ictncr Hiela na oo šest codina teške tamnice.

Smrtna osuda. Seljak Sreten Radenković. opro se je koncem januara 1916. godine jednoj austro-ugarskoj vojnoj patroli, koja ga je htjela uapsiti, pa je na patrolu ispalio pušku. Sud okružnog zapovjedništva u KTagujevcu osudio je Radenkovića na smrt, pa je on isti dan vješan.

Seljak Marinko V e s k o v i ć odgovarao je pred sudom okružnog zapovjedništva gornjo-milanovačkog zbog prikrivanja 118 komada bojnih inetaka. Sud je usvojio gledište, da je osudjeni imao namjeru, da time u datom slučaju nanese štete austro-ugaTskoj odnosno koristi neprijateljskoj vosci, te ga je osudio na smrt vješalima. Osuda je izvršena sutradan po donošenju presude. Milutin Radojević i Milivoj'Ćir i č iz Maiog Sela izvršili su zločin prema sigurtiosti države i njene ubojne sile, time što su u oktobru 1915. god. zakopali jedanaest ruskih brzometnih pušaka, a nijesu ih predali uprkos naredbi okružnog zapovjedništva. S toga je sud okružnog zapovjedništva kragujevačkog obojicu osudio na smTt vješalima. Okružni zapovjednik smanjio im je kaznu putein milosti na 20 odnosno 25 godina teške tamnice. Petar Iva'novlć, zemljoradnik iz Osladića, u prkos ponovljenih naredaba i pouka vlastl o predaji oružja, nije predao jednu bombu i ubojnu municiju u namjeri, da naškodi austro-ugaTskoj vojnoj sili. Osudjen je na smrt vješalima; presuda je odmah izvršena.

Rat šećera. Njemačka i Austro-Ugarska stoje u svjetskoj produkciji šećera na p T v o m mjestu. Produkcija Njemačke iznosi preko dva tnilijuna tona, dok se u AustroUgarskoj producira sirovog šećeTa više od jedan i četvrt milijuna tona. Prema vrijednosti izvoz šećera stoji u trgovini Njemačke na trećetn mjestu, pa je u godini 1913. iznosio 264 niilijuna maraka, dok u AustroUgarskoj stoji šećer na prvom mjes t u, a njegova vrijednost iznosi ravno 220 milijuna maraka. Austro-UgaTska i Njemačka izvozile su najvišc šećera u E ng 1 e s k u, koja treba godišnje oko d v a m i 1 i j u n a tona, dakie toliko, koliko u opšte Njemačka izvaža šećera. Pojmljivo je dakle, ako Engleska, koja se poslije rata sprema na privredni Tat. najveću pozornost obraća pitanju šcćera, jer misli u tojn pogiedu najlaglje a i najteže da pogodi sređišnje vlasti. Već u maju prošle godine održane su konferencije interesanata šećera iz engleskih kolonija, a sada zauziinaju svoje stanovište i engleski industrijalci i tigovački krugovi u stvari zakonskog uredjenja pitanja šećei'a poslije rata. Koncem junn prcdali su oni engleskoj vludi memorandum, u kojem su ocrtali pravac kojim treba da podje zakon u pitanju šećera. s jedne strane da se pomogne vlastitoj industrtji šećera i industriji saveznika, s druge strane da se otešća uvoz šećera iz neprijateljskih zemalja, u prvom redu iz Njemačke i Austro-UgaTske. Polazeći sa sađašnjeg postojećeg carinskog stanovišta traže oni, da se šećeru iz engleskih kolonija dozvoli popust od 50 na sto od carine, a jednako i prijateljskim državama. Šećer iz neutralnih dTžava podpadaće pod sveopštu carinsku tarifu, kojoj će sc pridodati još doplaci, ako će se ove države ustručavati, da sklope ugovoTe sa Engleskom, ili ako će stranim državama davati veče pogodnosti. Kao što se vidi, na čeiu slobadne trgovine, koja je do sada Engleska stalno težila da zadrži i koja je odveia do bTuxellske konvencije od godine 1902. sada se u toj zemlji potpuno napušta i zamjcnjujc zaštitnim carinama i izvoznim premijama, protiv čega je Engleska dosada najenergičnije oponirala. Do duše ovi zahtjevi nc odobravaju se svestrano ni u samoj Englc.skoj, gdje ima još mnogo pristalica slobodne tTgovine, ma da su oni danas pod uticajem ratnih događjaja ostali u manjini. Ali je van svake sumnje, da će engleska vlada, ma da za sada još nije tačno odredila svoje stano\ište, izaći u susret tim zahtjevima. Njemačka i Austro-Ugarska industrija šećera moraće daklc da budu pripTavnc na opadanje izvoza šećera u Englesku i moraće da prime nametnuti im „šećerni rat“. Ali se odmah može i reći da će one moći da izdrže tu borbu, pošto šećerna tTska engleskih kolonijalnih interesanata ipak neće rasti do u ncbo. Engleska zbilja do sada raspolaže najvećom proizvodnjom šećerne trske na svijetu, i to u I n d i j i. Ova indijska proizvodnja ravnjala se sa njemačkom proizvodnjom šećcrne repe; iznola je pa ime 2.160.000 tona. No ipak je Engleska bila upućena da uvozi podjednaku količinu šećera. usiijed toga, što se indijski trščani šećer troši u samoj zemlji. A engleski šećer od r e p e za sada još iz daleka nije u stanju da konkuriše šećernoj trgovini sTedišnjih vlasti. Ma da se ne može poreći da če se na šećernom tržištu

još godinsuna osjećati posljedice uvt» ta, to se s druge strane mora imati^ da će se te posljedice oglijedati pomjeranju tTžišta. Ovo jj stog razloga, što, s obzirom na sv t * i veću potrošnju u šećeru, one države^ je svojom proizvodnjom šećera ^ svjetskom pijacom ne moraju se pladj’ im se zatvorl ova ili ona pijaca, ^ one nadoknaditi tu pijacu na mjeu,, se dotle snabdjevalo s druge stranc.y, nove pijace prije svega spada Bai^ prednjl dio Orijenta, koje naročito za šećer već sada predstan vrlo zahvalnu pijacu, a n buduće potTeba u šećeru blće još veća. Od ne manje je važnosti i širenje domaće potrošnje, a u kn-, mjeri ona povećava, vidi se po je potrošnja šećera na jednog stanoNjemaćkoj godine 1900/1 iznosiia | grama a 1910 godine već 17 1 /.! kilo. dok je ukupna potrošnja u istome vremena skočila od 697 tona na A najzad valja napomjenuti još jećji važnn okolnost: Ni jedna industrijik,, izvodnja nije u stanju da se bez pn r , štete po zemlju tako lako i brz'o promijenjenim prllikama kao poljopnr. industrije, u koje se ubraja i proizv, šećera. Proizvodnja može da se sraac^ štete po narodnu privredu, prosto lic, ona zavisi od kolićine proizvedene siror koja se prema potrebi do mile voljej smanjiti i povećati. Sad se pak već a jeme rata, u prkos visokim cijenama fe, pokszala tendencija da se izvrsno tlo, je dotle služilo kultivisanju šečem* upotrijebi za još rentabilniju proizvodnf, Moralo se čak bribjeći naročitim rcj, da se ova tendencija bar u toliko da bi se mogla bar pokriti domać« u šećeru. Kod vellkog penjanja cfjeai ijišta, koja se mora očekivati poslljf; cijene žita ostaće i poslije rata n, visini, da će se proizvodnja žita svo*>tabilnošću tim ppje moći da mjeri si izvodnjom šećerne repe, što će ova as nedostatka u radnicima i visokih imati da računa sa mnogo znatnijim p* vodnim troškovima nego li proizvodn)i: kod koje se nedostatak radne snsge -• zamijeniti mašinama. Pomjeranje tržtlor proizvodnih prilika, što bi ga Engleska: gla izazvati svojim mjerama, prema tou: moglo biti baš od koristi samim sredik vlastima, tako da će možda Engleska ic gorko iskusiti „šečerni rat“, što ga jt:: zvala.

Bečka burza.

K. B. Beč, 17. jalt Kišovito vrijeme dalo je pri je snt burzi povoda, da se drži rezervis&no,. u skoro se pokaza ponovljena volja kupovinu dionica za naoružanje i u: Ijiin dizanjem njihovog tečaja. I v-ye(j željeza, koje u početku bijaše neštoi bije, opoTaviše se. Ipak su se trg i tr djeni obrt kretali mimijim tokom. Trt ne iskupije plaćane su pojedine \rijeć sti petroleja i municije i dionice za 1“ artiju i telefone. Rentovni trg održa* nepTomijenjen.

Poslljcilnjc arzojavne oijea Ezvještaj njemačkog vojnoj

vodstva. K. B. Berlin, 17. jnli Zapadno bojište: Izmedju mora i Ancre razvJis Englezi najveću vatrenu djr 1 a t n o s t. U području S o m m e traje ob strani živi topnički boj. Došlo jedjelomičnih neprijateijskih napada. t kojih su Engiezi dalje prodrli u O' llers. Južno od Biachesadoi je do oštrih borbi. u ostalom su svi b padi vatrom našeg topništva spri]«'ni, iii se uopšte nijesu mogli raz'" : Broj zarobijenih oko Biachesa po'i' se na 4 časnika i 366 vojnika. Na 15. jula započeti veći francas^ napadi istočno od Maase nasti' Ijeni su do danas ujutru. Llspjehe prijatelj nije postigao, nego je mje stimice dapače izgubiozG®' 1 j i š ta. Na ostaiim dijelovima fronta n' se dogodilo ništa osobitog. OdbijfD f francuski napad sjeverno od Oulcljf s a. koji je uslijedio nakon ekspjor:/ Na visini C o m e r e s rasprskal sj* minu s uspjehom. Jedtta je njeffl*" izvidnica kod Laufroicou f j (Lotaringija) zarobila njekoliko nef jateljskih vojnika. , Na 15. su jula osim već oborene još dvije neprijateljskf tilice. jedna južno od Somme, s L ga kod Treslincourta (Oise' ,

lstočno bojfšte: Vojna grupa maršala r . e n b u r g a: Neprijatelj je jačorn ^ apočeo napadima zapadno i j u ^, ige, kao i na frontu D v i n e , atarinenhoia (južno od KhS avalile su jače neprijateljske s • )vdje se razvio živ boj. Vojna grupa ma r š al * ' ode Leopolda Bavarskois lema osobitih dogadjaja. . ^ Vojna grupa genera 1 a , uc );r ingena; Jugozapadno od L ^ jzdržan je njemačkim protunapa* 10 ^ rijateljski napad. Poslije toga s “ ^ a se skrati fronta nesmetano P°' ^ i L i p u. Na drugim su mjestin 1 latko odbijeni. . f jiU Vojna grupa general* othmera: Položaj je neprom^. v-nlDO v£1 ^