Београдске новине

*

Strana 2.

26. jula 1916.

Beogradske Novlne

Srijeđa

Broj 162.

razuma protivu dvije silne vojničke monarhije prvoga reda, kao što su Njemačka i Austro-Ugarska, bila unaprijed osudjena na neuspjeh. Svi pomenuti I opravdani razlozi gubili su se pred sebičnim interesima režima, koji je svoju sudbinu bio vezao sa Rusijom i prema ovoj morao igrati ulogu najposlušnijeg vazala i pred strahovitim neznanjem i nesposobnošću srpske inteligencije, koja je bajke i falsifikovana fakta primala kao savršeno tačnu i s t i n u. Ta gomila skroz lažnih informacija, izvrnutih fakata i raznih političkih apsurdnosti toliko je raširena medju narod, naročito medju inteligenciju, da normalnom čovjeku, kad čuje srpske razgovore o spoljnoj politici, izgleda da se nalazi u kakvoj 1 u d n i c i. Samo takvim zaludjivanjem svijeta može se o b j a s n i t i k u r a ž, kojim su radikali izazvali i prihvatili rat s Austro-Ugarskom, jer su bili potpuno uvjereni, da ne će naići na veliko i opasno protivljenje kod naroda. Političk! rartviiđ. I S a z o n o v morao je da ide, jer bez njega nc bi bilo društvo potpuno. I bez njega, bez Sazonova bio je broj onih, koji su morali da idu, vclik, impozantan. Naime broj onih sposobnih državnika, koji su stojeći na kormilu hotice ili nehotice izazvali sadanji svjetski rat i prouzrokovali svo ono zlo i bijedu od koje danas pati cio svijet. Ovo njihovo djelo, ovaj svjetski požar uništio je već mnogog od njih, a mnogi su od svoje volje pošli, da na ovaj način izmaknu odgovornosti, koja je nastala, jer nije sve onako bilo, kako su oni sebi u prvom početku zamlšljali. Mi ćemo u produženju navesti spisak odgovornih državnika, koji su u državama što ratuju s nami od početka rata odstupili sa svoga položaja. To je dugačak niz, to su skoro svi oni koji su od početka rata u državama sporazuma bili na odgovornim položajima. Ootovo svi ondašnji glumci velike drame već su se povukli sa pozornice, čiji su bili junaci. Samo toliko da utvrdimo veličinu kontrasta hoćemo da naglasimo, da kod središnjih sila i njihovih saveznika vlade stoje gotovo nepromijenjene još onakve, kao što ih je zatekao rat, a da promjene izvršene u njihovom okviru ne stoje ni u kakvoj srazmjeri sa vremenom koje je proteklo. A kod sila sporazuma na protiv odstupili su: U Engleskoj: Princ Lujo Battembergski prvi lord admiraliteta 20. oktobra 1914. Njegov nasljednik lord Fisher 19. maja 1915. Uslijed njegove ostavke rekonstrukcija cijele vlade. (Lloyd George, postaje, ministar muniđje) 20. maja 1915. C h u r c h i 11 istupa iz admiraliteta 26. maja 1915. C h u r c h i 11 istupa iz vlađe u opšte 11. novembra 1915. Carson daje ostavku 16. oktobra 1915. Ovu listu treba dopuniti još sa dva značajna imena: Lloyd George koji je u toku rata promijenio njekoliko lisnica, koji je od ministra finansija postao ministar municije, a sada ministar vojni te Kitchener jedini koga je uklonila viša sila nego što je vladarska nemilost ili neraspoloženje narodno. Francuska: Ovdje je poveo kolo: D e 1 c a s s e, koji, kao god i Sazonov, može smatrati ovaj rat kao svoje lično đjelo, a koji je ipak dao ostavku 12. oktobra 1915. Za njim je došao: Viviani sa cijelim svojim kabinetom 29. oktobra 1915. Najzad G a 11 i e n I, ministar vojni, dade ostavku 16. marta 1916. Rusija: M a k 1 j a k o v, ministar unutarnjih djela odstupi 19. juna 1915. Suhomlinov, ministarvojni, odstupi 27. juna 1915. Ščeglovitov, ministar pravde, odstupi 1. avgusta 1915. Š č e r b a to v, ministar poljoprivrede, odstupi 9. novembra 1915. R u h 1 o v, ministar saobraćaja, odstupi 14. novembra 1915. G o r e m i k i n, sa cijelim svojim kabinetom odstupi 2. februara 1916. H v o s t o v, ministar unutarnjih djela odstupi 19. marta 1916. P o 1 i v a n o v, ministar vojni, odstupi 29. marta 1916. Najzad ovaj spisak završuju: N a u m o v, ministar poljoprivrede, koji odstupi 21. jula 1916. S a z o n o v, ministar spoljnih poslova, koji odstupi 22. jula 1916. ' Italija: Prije stupanja Italije u rat: G r a n d i, ministar vojni, koji dade ostavku 8. oktombra 1914. i marquis di S a n G i u 1 i a n o, ministar spoljnih poslova umro 10. oktobra 1914.

Poslije stupanja Italije u rat: Leone V i da I e, ministar mornarice, odstupi 24. novembra 1815. i * Salandra sa cijelom vladom 12. juna 1916. Japan: K a t o, ministar spoljnih poslova, dade stavku 31. jula 1915. U r a, ministar unutarnjih djela, dade ostavku 31. jala 1915. 0 k u m a sa cijelom svojom vladom odstupi 17. jula 1916. uslijed rusko-japanskog sporazuma. Portugalija: Ovaj saveznik u toku ovoga rata nije promijenio inanje nego sedam vlada i to je zasluga kad nema" drugih. Osim toga ubijen je ministar predsjednik C h a g a s. 1 u Srbiji je bilo ministarskih kriza. Dr. Laza P a č u ministar finansija umro je 24. oktobra 1915. godine a osim toga odstupila je cijela vlada i obrazovan je radikalno-samostalsko-naprednjački koalicijoni kabinet sa pukovnikom Radom Bojovićem, na mjesto ministra vojnogpukovnika Dušana Stefanovića, 20. novembra 1914. godine, a na 2. januara 1916. ođsfupio je Bojović. a nasiijedio ga general Božidar Terzić. Belgija: Reorganizacija cijelog kabineta 25. juna 1915., osim toga Davignon ministar spoljnih poslova odstupi 21. januara 1916. godine. Cma Gora: Cijela vlada dade ostavku 9. novembra 1915. godine. Ova je kriza riješena time, što je ministar spoljnih poslova i ministar finansija istupio iz kabineta. Docnije serdar Janko V u k o t i ć, šu-' rak kraljev, prvo 25. jula 1915. god. dao ostavku kao ministar vojni, a 2. januara 1916. i kao pređsjednik ministarstva. Ovoliki je spisak do đanas. No kako stoje stvari kod sila sporazuma, ali kako stvar stoji siabo dasenečejoš produžiti.

RbsRb oftnziM. Rusko predstavljanje prilika prije i za vrijeme ofenzive. K. B. Berlin, 25. jula. „Norddeutsche Allgemein e Z e i t u n g“ piše: Pred početak posljednje ruske ofenzive poricalo je rusko novinstvo neospornu činjenicu o ratnoj premorenosti ruskoga naroda objavljujući brzojave iz Kopenhagen-a i Bukarešta, u kojima je privredni položaj Njemačke crtan najcrnijim bojama i odveć pretjerano. Kad je pak koncem maja bila odlučena ruska ofenziva, prestadoše od jednom sve grozne priče o velikoj nevolji u Njemačkoj. Kod velikog otpora, koji je izazivala pomisao na krvavu i žrtvama bogatu ofenzivu kod mjerodavnih krugova, bilo je potrebno, bar za izvjesno vrijeme oduzeti mogućnost vjerovanja, kao da se preduslovi mira mogu zadobiti i bez žrtava u krvi. Kad je medjutim i nakon ogromnih napora uspjeh izostao, otpočeše iznova padati vijesti o predstojećem privrednom slomu Njemačke. I ovaj iznenadni obrt je vrlo lako objašnjen. Za napredak ruske vojske, potrebno je, da vjeruje, da je ova velika ofenziva zaista i posljednja i da će njemački otpor biti slomljen, ako se uspije. da se njemačke linije makar na jednom samo mjestu probiju. Jer mi znamo i suviše dobro, koliko je ruskom narodu potrebno utjehe i koliko je tamo žalosno stanje, za to nam nijesu potrebni izvještaji ni iz Kopenhagen-a ni iz Bukarešta. Znamo mi sve muke i nevolje ruske, njene bjegunce, oskudicu u mesu, šećeru, povrću, ljudima, željeznicama, gorivu, stanovima, Ijekarijama, cbući i odijelu. Nezadovoljstvo prot'v Kuropatkina. (NaroClti brzojav „Beozradskih Novina".) Stockholm, 25. jula. Ruski listovi javljaju, da je imperator N i k o I a j na posljednjoj sjednici ratnog savjeta prebacio Kuropatkin u, što on, u prkos nebrojenih topova i ogromne količine municije, koja mu stoji na raspoloženju, do sada još nije postigao nikakvih rezultata. Kuropatkin se branio time, da očekuje da mu se rpethodno stave na raspoloženje i potrebna pojačanja u Ijudstvu za uspješnu ofenzivu, navodeći da je glavni dio ruskih milijuna za sada stavljen na raspoloženje B r u s 11 o v n.

Ofenzloa na zapađu. Francuski ratni izvještaj od 24. jula tri sata poslije podne: Na Sommi je prošla noć mirno. Vrijeme je vrlo nepovoljno. Sjeverno od A i s n e prodrla su francuska izvidjačka odjelenja u neprijateljske rovove kođ F e u 11 y-a i vratila su se, dovevši zarobljenike. Na đesnoj obali M a a s e Francuzi su u okolini kapele S t F i n e u djelimičnim preduzećima zarobili oko 30 Nijemaca. Prema najnovijim vijestima ukupni broj zarobljenika u tom odsjeku iznosi preko 800. U toku noći bombardovao je jcdan njemački letač L u n ć v i 11 e. Ranjena je jedna žena. Potporučnik C h a p u t oborio je juče svoga o s m o g p r o t i v n i k a. Kod Fresnesa u do-

lini Woewre pala je jedna druga njemačka Ietilica napadnuta od jednog francuskog letača; druga jedna opet kod utvrdjenja V a u x. Noču u oči 23. jula i u toku 23. jula francuski su letači tukli sa osam bombi željezničku stanicu u C o n f 1 a n s u, te sa 40 bombi vofničke barake kod Vigneullesa i najzad sa 25 bombi kasarne i aerodrom u Deuze. Engleski zvanični fzvještaj od 24. jula glasi: Izuzev produženja jake topničke vatre s obiju strana S o ni m e noć je srazmjerno prošla na mim.', Ponovljeni ozbiljni napadi protivnikovi nijesu imali nikakovog uspjeha. Zadobismo nješto zemljišta kod šumiee Foureaux i u pravcu Gui 11 em o n t a. U okolini Posieresa naše čete uprkos ogorčenoj odbrani protivnikove zadobiše znatne uspjehe. U toj smo oblasti zaplijenili đva topa i zadobili snio preko deset zarobljenika. Francuski izvještaj od 24. jula, 11 sati u veče glasi: Južno od S o m m e zaplijenismo u zoru prepadom jeđnu njemačku bateriju južno od sela E s t r e e s. Od 20. jula zaplijenili smo na S o m m i preko 60 njcmačkih mitraljeza. Na desuoj obali M a a s e naša pješadija zauzela je poslije ogorčene borbe jeđan šanac neposrcdno zapadno od utvrdjenja Tli i a u m o n t. Padoše nam šaka pet mitćaljeza i 45 Nijejnaca. Na ostalom dijelu fronta dau je prošao na miru. Borba u vazduhu: Avijatičar potporučhik D e 1 o r m e, koji je već šest puta sa pohvalom pomenut u dnevnoj zapovjesti, odlikovao se Čitavim nizom nspješnih napada bombama na željezničke stanice zaposjednute od Nijemaca. Opet nješto zapelo. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.J Berlin, 25. jula. OFrancusko-engleska. otenziva opet je stala. Po suzbijanju džinovskog naleta od 20. jula udruženi protivnici Njemačke moraju opet njekoliko dana da odahnu, da bi popuuili straliovite gubitke i smijcnili iz prvog borbenog reda mnogobrojne dhdzije, prije no što će. ponovo otpočeti nov veliki napad na cijeloj širini fronta. U ninogo slučaja čete su u tolikoj mjeri bile uzbudjene velikim brojetn mrtvih i ranjenih što ih ostaviŠe pred njemačkim položajima, da su bile gotove da odreknu zapovjest za nov napad. X UJ. HjemafRe trjoaaSe pođmotnlce. Prispjela i druga podmornica? K. B. Berlin, 25. jula. »Lokalanzeiger* donosi do sad nepotvrdjenuvijestlista „Baseler Nachrichten“ iz Londona, premakojoj je u Longislandsund, istočno od New-Yorka, stigla druga njemačka trgovačka podmornica. 0 na je navodno ukotvljena u pristanišnom doku Bridgeport Connecticut. „Deutschland" otputovala ? K. B. Lonđon, 25. jula. „Daily Chronicle* javlja iz NewYorka 20. jula: Danas zorom je „Deuts c h 1 a n d“ nestao. Sa obale se ne može tačno utvrditl, da li su samo katarka i periskop skinuti, ili je brod već otputovao. Kruževijestt, da su ratni brodovi sila sporazuma postavili mreže 50 milja pred pristaništom. ,.Deutscfcland“ nije otputovala. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Nov:ua“.) Baltimore, 25. jula. Njemački poklisar gfof B e r n s d o r ff 1 predsjednik opštine baltimorske P r es t o n posjetili su trgov'ačku podmornicu ,,Deutschland“. Njekoliko ljudi sa posađe „Deutschlanđa" posjetiše Washington, gdje su predstavljeni tajnik mornarice Franklin Rooseveltu, koji im je čestitao na sinjelom prelazu u Ameriku. Odlazak ,,Deutschlanda“ ođložen jc; od petka leži neposr'edno pored „Deutschlanda" ukotovIjen jedan mali engleski parobrod. Jeđna kablna za pnftnike 2000 dolara. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Berlin, 25. jula. Agentuha prekomors’kog plovidbenog društva, kome pripada 1 trgovačka podmornlca ,,D e u t s c h 1 a n d“ objavljuje, da će cijena jednoj kabini za putnike na podmornici na putu izmedju Evrope i Amerike iznositi 2000 dolara. Osim toga se javlja, da će uskoro biti gotovi 30 novih ,tfgovačkih podmornica.

Povločenje Sozcnovllevo. Holandsko mišljenje. K. B. Amsterdam, 25. jula Jedan ovdašnji list javlja izPetrograda: Posljednja promjena u kabinetu posljedica je želje upravnih krugova da se sva vlast preda u ruke Štirmcru. Spoljna politika Rusije neće se ni na koji način promijeniti. Utlsak u Engleskoj. K. B. Rotterdam, 25. jula. „Times ,r i ,Daily Nevs* naglaiuju da ruska politika povlačenjera Sazonovljevim ni u koliko n e ć e b i t i p r omijenjena. Vellki utisak u Engleskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna“.) Lu^ano, 25. jula. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“# javija iz L o n d o li a, da je odstupanje Sazonovljevo tamo učinilo veliki utisak, pošto ga

tamo smatraju kao pravl stup sila sporazuma. I ako se znalo, da je njegovo zđravIje jako oronulo, ipak jc njcgovo odstupanje sve iznenadilo.

EnjIesRo I Rolonlje. Engleska i ratn* krcditl. K. B. London, 25. jufa. U donjem domu podai) je A sq u i t h zakonsku osnova kojcm se odobrava kredit od 450 nr'lijuna iunri čime ukuona svota ratnih kredita Dd početka rata dostiže iznos od 2832 niilijuna funti šterlinga. Asquith je rekao, da povišenje dnevnih ratnih rashoda na L. stg. 5,050.000.— dnevno u vremenu od 25. maja do 22. jula u glavnome ima da se pripiše povećanom brojnom stanju vojske. Ovi će rashodi u toku jula postati .još veći i održati se na toj visini ako u politici ne bi nastupi.la velika i neočekivaiia promjena. Za zajmove saveznicima i nezavisnim kolonijama ,,dominionima“ iznose prosječno dnevno 132.000 funti, a od 1. aprila do 22. jula 157 milijutia. Irsko pitanje. K. B. London, 25. jula. U donjem domu izjavio je R e dmond: Kad bi zakon o irksoni poravnanju zavisio od uslova, koji su postignuti izmedju obe irslce stranke i Lloyda Georga, onda bi se svi nacijonalisti oduprli cijelom zakonu. L1 oyd George odgovorio je da unijoniste zahtijevaju izmjenu odnosno učestvovanja nacijonalista u državnom parlamentu, po stupanju u snagu ,,Home Rule“-a, s toga se zakon može samo tada podnijeti, ako nacijonaliste prime te iztnjene. Protivu toga su nacijonaliste glasno protestovali. LIoyd G e o r g dao je izraza svome žaljenju, što su napori vlade, da se đodje do jednog poravnanja, ostali bez uspjeha. Rot oo mcru i pod morem Propao holandskl brod: K. B. Haag, 25. jula. Holandski brod „Maas“ naišao je kod Noorda iza ploveće kule svetilje na minu i odmah je potonuo. Od posade spašena su jedanaestorica, dok se njih deset udavilo. Uzapćen danski parobrod. K. B. Kopenhagen, 25. jula. Danski parobrod „Cite“, natovaren papimom sirovinom, juče je u Sundu uhvaćen od njemačkog ratnog broda i odveden je u južnom pravcu. Još o napadu na ušću Thenise. Engleski izvještaj. K. B. London, 25. jula. Admiralitet saopštava: 22 . jula u ponoć njekoliko našili lakili brodova opaziše u blizini ploveće kule svjetilje kođ N o r d hi n d e r a tri neprijateljska razorača, koji odstupiše prije no što im mogosmo nanjeti štete. Docnije je u blizini pješčanog ostrva Schouven, uvučeno u borbu šest neprijateljskik razorača. Borba se vodla pod najvećom parom. Neprijateljske jcdinice njekoliko puta su pogodjene, ali im je ipak pošlo za rukom, da se dokopaju belgijske obale. Jedan od naših brodova pretrpio je jedan pogodak. Jedan časnik i jedan morliar lako su ranjeni, inače nije bilo ni gubitaka ni štete. Napađ na holanđski brođ. i K. B. Rotterdam, 25. jula. Povodom bombardovanja holanđskoga pristanišnog remorkera ,,V 1 a a r d i ngen br. 160“ saopštava se: Jedna podmortiica opalila je dva metka na rečeni rer moiker, pa se za tim okrete jeđnom norveškora parobrodu. Pošto podmornica utvrdi da remorker nije potonuo, podmornica se vrati naredl remorkeru da stane i da pođnese brodovska dokumenta. Ladjar zapita kapetana podmortiice šta sve to iina da znači pošto podmornica nosi liolandsku zastavu, našta mu je odgovoreno, da je ovakav običaj kod engleskih brodova. Podmornica nije imala broja.

Austro-Usarska. Dr. Battisti nlje bio ucijenjen. K. B. Beč, 25. jula. Iz glavnog stana za ratnu štampu javlja se: Talijanskl listovi tvrde da sn austrougarske vojne vlasti bile ucijenile dr. Ba11istijevu glavu velikom svotom novaca. Ovo tvrdjenje ne odgovara istini, po6to sa naše strane nikada nije objavljena kakva novčana nagrada ni za Battistijevu glavu, ni za ma kog drugog veleizdajnika.

. Bollumske vijesti. Stanje u Crnoj Gori. K- B. Beč, 25. jula. Iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju: „Journal de Gentve* u svome broju od 5. ov. m. donosi izvještaj jednoga lica, koje tvrdi da je prije kratkog vremena proputovalo Crnu Goru. Ovaj izvještaj kipti od netačnih podataka. Medju ostalim se veli da u Cmoj Gori ne gladuje samo stanovništvo već i same austro-u garske čete. Nije rijetko, veli se, da austro-ugarski vojnici u prkos strogoj naredbi ruljama obilazđ crnogorske domove i prose, koristeći se opšte poznatim crnogorskim gostoprimsivora, koje važi i za neprijatelje i koje je prešlo već i u poslovicu. M1 ne mislimo da na po se

nabrajamo i pobijamo sve laži navedene u tome članku, već prosto npozorujemo na slijedeće činjenice: Uslijed vellkih zemljlšnjih teškoća bila je za vrijeme Ianjskih borbl zbilja prilično otežavana aprovizacija četa. Ali čim su obustavljene borbe, odmah je u svakom pogledu osigurano anabdjevanje Cme Gore, te od toga doba bez prijekomo funkcijoniše. To važi i za snabdjevanje gragjanskog stanovništva od strane naših vojnih vlasti. Već ujanuaru ifebruaru izdafe su stanovništvu Crne Gore obilne količine životnih namirnica, i to: hljeba, kukuruza, bražna, kafe, šećera, soliisiraau ponekim slučajevimačak i sajdine, čaja, šokolade, ruma i konjaka. Od l.marta uredjeni su za civilno stanovništvo Crne Gvre naročiti transporti hranora, koji nose potrebu u kukuruzu, odnosno brašnu, povrću, soli, šećeru za 150.000 lica. Odbor za snabdjevanje gradjanskog stanovništva u zemlji dijeli prema potrebi sve namirnice, koje se donose, na okrnge. Sirotinja dobija namirnice b e s p I a t n o. Sjeme za usjev, k u k u r u z, j e č a m, z o b, k r o mpirpa i pšenica, u tolikoj je količini stavljeno na raspoloženje, da je sva ziratna zemlja mogla biti zasejana, što, u mirno doba nije bio nikad slučaj. I povrća je u velikoj količini zasađjeno. Plugovi i druge potrebe za poljske radove donijeti su iz monarhije. Dosadanji su izvještaji o žetvi povoljni. Prebrojavanje stoke dalo je povoljne rezultate. Odgojno stanje g o v e d i, ovaca i koza vrlo je dobro. Uoblčajeni zemaljski trgovinski proizvodi, kao što su vuna, kože, sirovekože, uzimate su od naroda i plaćane gotovim novcem. Uredjenje pitanja o vrijednosti novca oživilo je trgovinu o Crnoj Gori, kako u samoj zemlji, tako 1 sa monarhijom i uticalo je vrlo povoljno. Crnogorski časnici, državni ^inovnici, umirovljenici, udovice i siročad, kojima je cmogorska vlada prije napuštanja zemlje izdala u napređ plate za šest mjeseci, primaće od 1. avgusta ove godine polovinu svoje zakonite plate, njih će isplaćivati austro-ugarska vojna uprava. I invaliđi za rad nesposobni dobijaće mjesečnu novčanu potporu. Talijanske čete u Soiunu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Ženeva, 25. jula. Kao što javlja „Journal đe Geneve", S a r r a i 1 čini pripreme za doček jeđnog talijanskog ekspedicijonog zbora u S o1 u n u.

ifBMe iifzsjoune uijeitl. Japansko zlato. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Ženeva, 25. jula. Pariski „Journal* javlja iz Tokija, da je ehergična molba Engieske Japanu da zlatom poraogne finansijsko stanje siia sporazuma, imala uspjeha. Za sada je uloženo 1126 milijuna u narudžbine u Americi. Talljanskl poraz u Tripolisn. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Lugano, 25. jula. „Giomale d’ Italija* javlja: Povlačenje talijanskih četa na tripolitansku obalu izvršeno je uz djelimično vrlo žestoke gubitke Talijana. Od vojnih vlasti nije niko činio svoju dužnost. Duh, koji je vladao kod trupa, ispoljio se priiikom povratka na obalu. Vojni sud morao je ponovo da progovori. Gubitak osvojenih predjela nije po Talijane nezaslužno došao. Knyper o posredovanju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”.) Beriin, 25. jula. Predjašnji hoiandski minlstar predsjednik Knyper izjavio je u jednom razgovoru, da je posredovanje za mir od strane neutralaca šteteo, sve dok ne bude izvjesno, da če ga sve ratujuče stranke piimiti. Suviše je malo pridavano važnosti okolnosti, što je holandska vlada ustanovila poslaničko mjesto na Vatikanu zašta se đo sada u holandskom parlamentu nije mogla dobiti većina. Kada sad pojedine stranke Holandije odobravaju ovaj postupak vladin, to je onda već vrijedno spomenuti. Majorescku opet na poiitičkoj pozornfch (NaroČiti brzoiav „BeogTadskih Novlna’*.) Berlin, 25. jula. Jaški Iist ,,Opinia“ javlja: Bivši ministar predsjednik Majorescu izvjestio je svoje prijatelje, da će prekinuti banjsko liječenje i opet aktivno učestvovati u politici, pošto, kao što on veli, položaj prinudjuje svakoga državnika, da sc aktivnd umješa u rumunjsku politiku, da bi stao na put radu rusofila. Majorescu jc več stigao u Bukarešt i đogovarao se sa Petrom C a r p o m o zajedničkom radu protiv Take Joneska i Nikole Filipesca. t ’l Prva sjednlca varšavskoe opštinskog odbora. ,,Z n a m e n i t dan za sudbinu P o 1 j s k e“. K. B. Varšava, 25 . jula. Juče je bilo svečano otvaranje prve sjednice varšavskog opštinskog odbora, Odbornici su izabrtmi pretna pravilniku o gradskoj samoupravi, kojeg su daie niemačkc vlasti. Predsjednik grada knez L ub o m i r s k i dao jc izraza svoje živahne radosti, Sto jc đvorcna opštinskog doma, rtanije sjedište ruske policije, vraćena pravnim vlasnicima. Mi ćemo, rekao jc on, nepokolebivo štititi intercse Varšave i raditi na poletu V a r š a v e. Predsjednik