Београдске новине

Strana 2.

12. avgusta 1916.

Beogradske Novlne

Subota

Broj 179.

nica municije, a povrijeđjeno Je brođogradilištc i skladišta. U luci je potpuno razoreno više brodova, medju njima jedan tovarni bnod, koji je izgorio. Na Themsi je pogodjen bombom jedan torpedni brod, pa je poslije i potonuo. Kod Londona su razorene dvije tvornice municije.

Enjleshi vazdutni nipad na beKilsku obalu. Prva vijest. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna“.) Rotterdam, 11. avgusta. Engleski admiralitet javlja, da su engleske pomorske letilice navalile na obalu nedaleko Bruselja. Izbačeno je oko osam bombi, pa su primjećeni veliki požari. Letilice su se povratile nepovrijedjene. Zvaničnl izvještaj. K. B. London, 9. avgusta. Engleski admiralitet javlja zvanično, da su u ranu zoru engleske pomorske letilice navalile na njemačka Ietačka postrojenja u E v e r u kraj Bruselja. Bombe su izbačene iz visine od 200 stopa, pa su pogodile letačke hangare iz kojih je poslije napada odmah počeo da suklja dirn. Obranbene baterije stupile su smjesta u akciju, ali su se naše leiilice povratile nepovrijedjene. Engleski vazđušnl napad na Njemačku. K. B. Beriin, 11. avgusta. Wolffoy ured javlja, da je jedna neprijiteljska, čini se engleska letilica izbacila r. noći na 9. avgusta više bonrbi na Rott\/ei u Wiirttembergskoj jedna je kuća pogodjeua i više je lica ranjeno. Vojne štete ncma. Entlstlta I fimerlRa. Oštra nota Amerike. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna“.) Washington, 11. avgusta. U političkim je krugovima raširena vijcst, da su Sjeverne Američke Države u stvarl ,,C r n i h 1 i s t a“ upravile Engleskoj vrlo energičnu notu. Ova nota sadržaje protest Amerike radi uzapćivanja neutralne poštc.

Troškovi Engleske. K. B. Lbndon, 11. avgusta. Prilikom savjetovanja o financijskon! prijedlogu u engleskom donjem domu, rekao je M a c K c n n a: Naše svekoliko zaduženje uzima se, da će lconcem marta 1917. g. iznositi svotu od 3.400 milijuna funti. Po odbilku predujama u iznosu od prilike 800 milijuna funti, koji su dati našim saveznicima i domimjama, iznosiće naše dugovanje na čisto 2.600 miiijuna funti, a to prelazi kud i karno lnjeru, do sad poznatu nam. Cijelokupni narodni prihod iznosi godišnje od prilike 2.700 milijuna funti, tako da je cjelokupno đugovanje narodno od prilike ravno godišnjcm nar'odnom prihodu.

EaiMo-franciislta cfenzlsa. Francuski izvještaj. K. B. Parfs, 10. avgusta. Tri sata poslije podne: U podrnčju Somme postigli su Francuzi prošle noći sjeverno od šumioe H e m zi’atne uspjche. Jučer je u ovoj okolici zarobljcno oko stdtinu ncprijatcijskih vojnika, a zaplijenjene su šcst mašinskc puške. Kiša i magla spriječavale su daljnje opcriieije. Njemačka izvidnička odjeljenja, koja su pokušala da južno od Sontnte, a zapadno od Vcnnandoviller provale u naše

bi li ih istjerala iz rovova. Isto se tako hrabro boriia i konjiea, tna da joj je bilo otežano krctanje, pošto_je bila zapala usrijed rovova -i drugih zeittljanih radova. Neprestano su Turci nadirali. Već se njihova strašna urnebesna ubojna vika čula i s ledja i s boka, več sc neprijatelj bio dokopao važnijih položaja na lijevotn krilu. Uslijed pomeranja borbcnog poretka, bi!a se otvorila izmedjit oba krila velika praznina, u koju je veliki vczir tačno slivatajuči situaciju, bacao sve novc i nove'eete, koje su prijetile da potpuno probiju carski front, kada se — nekoliko miuuta poslije 8 sati — magla kao nekim čudom iznenada rasturi, te se na bojištu pojavl sam princ E v g j e n i j e. Orlovskom oku slavnop-a vojskovodje nije se bila izmakla teška situacija carske vojske. On odmalt primjeti prazninti, što je štrčala izmedju oba 1 ' a rcda. (Svršiće se.)

Ruskl juriS. (Crtica sa sjeveruog bojišta). „Berliner Nationalzeitung 1 * donosi slijedcći izvjcštaj što ga je ruski ratni izvjestitelj P c t r o v poslao listu „Ruskoje Slovo“i „Osam je sad u veče. Lomljava topovske grinljavine, praskanje mašinskih pušaka, eksplozijc mina pomiješano paljbom pušaka. Naše su naprijed pomaknute linijc posjednute ntnogobrojniin četama. Osobito ima sibirskih strijelaca, sami snažni, čvrsti, samosvjeni Ijudl, koji dobro znadu da sačinjavaju jezgru vojske. U dugom, teškom kolonizacijonom radu isko.vali, iskopali i izradili su si čvfst djclo-

za sebe 1 uložio u jednoj švajcarskoj banki. Velikl obim kradje. Daljnja uapšenja. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna**.) Bukarešt, 11. avgusta. • Pfoncvjere u glavnoj pošti u Bukareštu uzimaju sve veće srazmjere. Utvrdjeno je, da je pronevjereno 7,100.000. Olavni krivac je F i 1 o 11 i, koji je pronevjeru te svote već i priznao. On je poznat kao stfastven kartaš, koji je u igri imao veiike gubitke. Osim njega nalazi se još u pritvoru Mihalcea, Stfanescu i Costesvu, sve sami inspektori pri bukareštskoj pošti.

Austro-Usarska. Ugarski sabor. K. B. Budimpešta, 11. avgusta. Prilikom debate o novoj poreskoj osnovi izjavio je član nove Karolyieve stranke grof B a 11 h y a n y i, da on za snaženje ugarske narodne privrede sinatra, da je neophodna potreba za potpuno nezavisnirn carinskim područjem. Govornik se izrazava naročito protiv pfekonijernoga privrednog zbližavanja, koje se propagira naročito sa njemačke strane. Naročito pfotivu tako prekomjernog privrednog zbližavanja sa Njemačkom postoje izvjesni politički i privredni razlozi. Grof A p p o n y i izjavljuje, da bi po njegovom mišljenju bilo najpravilnije u privrednom pogledu održati privremeni status quo do onoga vremena, kada će zemlja ponovo zadobiti svoju privrednu slobodu, te kada će novoizabrani parlamenat moći da riješava privredne odnose, i to kao Sto se nadamo u smislu potpune privredne nezavisnosti. Iz ugarskog sabora. K. B. Budimpešta, 11. avgusta. Ugarski sabor produžio je danas raspravu o poreznom prijedlogu. Prvi govornik bio je dr. Vilim V a s s o n y, koji je oštro kritikovao prijedlog, od kojega traži više demokratske tendencije. On je iznio porezne intefese gradova i tražio je progresivan dohodarinski porez. Poslije njega uzeo je riječ poslanik dr. Franjo S p r i ng e r, koji je govorio o parlamentarnoj predhistoriji prijedloga.

com. Ta dobrodošlica važl Iza njegovog Jzvrsnog saradnika na polju spoljne državne politike državnog tajnika J a g o w a, koji kao pouzdani prijatelj ima pravo na osjećaje blagodarnosti od strane stanov-* ništva monarhije. Može se pouzdano očekivati, da će savjetovanja tih državnika imati povoljan uspjeh i ncprijateljima po)vn " ikazatl nepokoljcbivo jedinstvo savezničkih središnjih sila.

BdiKanske uijesti. Udadba turske princeze. K. B. Carigrad, 11. avgnsta. Ovdje je bila svadba prijestolonasljednikove kćerke princeze O 1 v i e sa pukovnikom u glavnom stožeru I s m a j i 1 begom, sinom bivšeg velikog vezira Tevfikpaše. Turskl ženski savez. K. B. Carigrad, 11. avgusta. Ovdje jc pod predsjedništvom princeze Nadjeje osnovan savez za potpomaganje muslimanskega ženskoga rada; medju članovima nalazi se i ministar vojni E n v e f-paša. Grčka I slle sporazuma. Uvoz životnih namirnica u Grčku. K. B. Bern, 11. avgusta. »Temps* javlja iz Atene: Poslanici sila sporazuma šaopštili su grčkoj vladi, da su njihove vlade odredile slijedeču količinu životnih namirnica, koja se smije uvažati u Ggrčku. Ovažaće se mjesečno žita i brašna 36.000 tona, šećera 2000 tona, kukuruza 3000 tona, ugijena 25.000 tona. Ovamo se ne računaju kolićine potrebe za vojsku i mornaricu. Pirinča uvažaće se mjesečno 17.000 džakova, a kafe nikako, pošto u zemlji ima dovoljne količine.

tiujnovije Urzojnvne vijestL General Kuropatkin guverner Turkestana. K. B. Petrograd, 11. avgusta. General Kufopatkin, dosada zapovjednik ruske vojske na sjevernom bojištu, imenovan je za glavnog guvernera u Turkestanu.

položaje odbita su našom vatrom. Na desnoj obali rijeke M a a s e traje s vremena oa vrijeme topnički boj u okolici F1 e u r y-a, šumlce V a u x 1 C h apitfe. U Vogeslma je ostao bez uspjeha njemački prepad na naše istaknute položaje sjeverno-zapadno od A11 k i r c h ena; napadač je pretrpio znatne gubitke. Letačkaslužba:U okollci S o mm e došlo je na petnaest mjesta do vazdušnili borbi. Jedna je njemačka letilica svaljena izniedju He r 1 e y-a i R e c o n v i 11 e r s a. Druge su se dvije letilice mofale povrijedjene spustiti u okolici C o mb 1 e s a. U noći od 9. na 10. avgusta izbacili smo 130 bombi na stanicu C i g n y, 38 ra str.nicu A n i 11 y, 15 na stanicu B azancourt sjevero-istočno od Reins, 92 na stanice Spincourt, Villers i na okolišna logorišta. Francuski ratni izvještaj. K. B. Paris, 10. avgusta. U 10 sati noću: S izuzetkom đosta živahne topovske paljbe sjeverno od S o mm e i u predjelu utvrdjenja Thiaumonta prošao je dan na cijelom frontu mirno. Ružno vrijeme spriječavalo je dalje operacije. Engleski Izvještaj. K. B. London, 10. avgusta. Položaj je nepromijenjen. Odbijena su neprijateljska odjeljenja, koja preduzimahu neke pokušaje južno od Maftinpnich. Portugalske čete na Sommi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'*.) Ženeva, 11. avgusta. Francuski listovi potvrdjuju vijest, da su portugalskc čete upućene na front kod S o m m e. Te se čete sastoje iz dvije divizije od ukupno 40.000 Ijudi. Lične promjene u vojsci. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Paris, 11. avgusta. „Petit Journal** donosi vijest o mnogim ličnim promjenama prf višim francuskim zapovjedništvima. Jedan divizijoni general i poveći broj brigadnih gcnerala prcmješten je u pričnvu.

Rat na mem I poS Riorora. Pojedhiosti o propastl ,,Lelinibra“. K. B. Beč, 11. avgusta. Prije nekog vreineua odjavio je Reuterov ured sUjedeću brz. javku sa Malie: 28 putnika sa talijanskog poštanskog broda ,,L e t i m b r o“, što ga je potopila jedna neprijateljska podmornica, a koji stigc-še ovamo, pričaju slijedeće: Brod je putovao iz B e ng a z i a za Sirakuzu; posada je iznosiia 50 ljudi, a putnika' je na 'brodu bilo 113, medju njima žena i djece. Podmornica je prvo opalila jedan metak radi opomene, zatim je, jednako pucajući, jurila ka'brodu te ga stiže za pola sata. Na to je „Letimbro** spustio čamce za spasavanje, ali podmornica nikako nije litjela da prekine paljbu. Tako su uništena-pet čamca za soasavanje; svi koji se nalažahu ti njima i!i se podaviše ili poginuše od neorFateljskih zrna. Čuje se. da su j°š dva čamca uspjela, da sn dobvate Sirakuze. Kako smo saztiali sa nadležnog miesfa, ovi navodi nijesu tačni, vcć je stvar tekla ovako: 29. jtila u jutru jedna od našili podmornica onazi parohrod po izerledu trgovački hrod u vcličini od njekiii 2000 tona. Pridjosmo ;mt na osam hiljada metara i opalismo radi opomene jedan metak, kojl je pao pređ njcgov' kljun. Parohrod na tu onomenn ne samo da ni'e sinn. več je od-

krug, u dalekim nenastatijcnim područjima biiahu saini na se upućeni i sve što imadu, dala im jc njihova snaga. Vanredni su strijelci. Od djetinjstva srasii s puškom i sjekirom rade u ratu više nego sc od nrih očekivalo. U 9 sati u večer objavljuje se, da će u zoru započeti veliki juriš. Topovska vatra raste do užasne grmljavine. Tačno se može ustanovitl, kalco zaprjcke od žica i pješćane niine u neprijatelja lete u vazduh. Neprijatcljsko topništvo uzvraća vatr'u i traži namještaj našili topova, ne bcz uspjtha, jer podaci lieprijatcljskih letača su većinom vrlo spretni i sigurci. Bataljunski sveštenik dodje u strijeljačkc jarke. U runama tih jarkova blagosivlja čete odredjene za juriš, drži kratak govor u kome naglašuje, da nema njšta ljepšega nego u junačkoj borbi za dom i crkvu pobijediti ili umrijeti. Mnogi se pričešćuju, mnogi primajn zadnju pomast Na popa se stavijaju bezbroj molbi, prirna veliku množiitu adresa. U svim smjerovima ogromne carcvine neka isporuči pozdrave na ,,milc“ i „poštovane". Svešteaik obećaje, da će sve izvršiti te blagosivlje i škropi svetom vodom bezbrojne sličice, krstiće i odreske papira. Neprestano prispijcvajp sanduci s fišecima u jarkove, patrone se dijclc, bajonete se preglcdavaju. Svaki obavlja svoju dužnost šutke, bez ijedne kletve prima svaki u ruke što je za nj odredjeno. Za vrijemc užasnoga topovskoga koncerta imade još svaki toliko dokolice đa razmišlja o svom dosadašnjem životu. Mnogima lete misli do svojih milih i dragih, do žcne i djece i mnoga se brada ovlaži. Mnogi pomišljaju na svojc slabe časove što su ih prožrvjeli u igri, vodke i ljubakanja. Tišina u rovovima jarka prekida se vrlo često teškim jecajima, koji na živce razornije

mah skrenuo pravac sa uvećanom brzlnom, te Još je otvorio paljbu na nas iz dva topa namještenih na njegovom zadnjem dijelu. Mijenjajući Jednako pravac pokušavao je, da nam umakne. Podmornica pošla je u potjeru za brodom i odgovarala je na njegovu .vatru, a da u prvo vrijeme nije postigla svojlm mecima nikakovih pogodaka na brodu. PosIIje ovakove topničke borbe koja je trajala 20 minuta, parobrod piekide paljbu i počeo je da spušta jedno za drugim pet čamaca. Dotle on nije bio istakao niti kakav signal, niti svc'ju narodnu zastavu, niti je to i na dalje činio. Uslijed cijeioga držanja ovoga broda, a naročito uslijed njegovog naoružanja topovima, i uslijed toga, što su na njemu vidjeni mnogi uniformisani Ijudi, podmornica je bila stekla uvjerenje, da ima posia sa transportom četa. S toga se je ob&zrivu primicala brodu i poslije udaljavanja čamaca, bi s vremena na vrijc.ne po koji motik na brod, kako na njemu ne bi ostalo topničke posade, koja bi iz bliskog rastojanja mogla nanovo otvoriti paljbu na podmornicu, kao što se to desilo u čuvenom siučaju sa engleskim brodom „Bar alongom". Tek na odstojanju od nekih tri hiljade metara utvrdjeni su pogoci na brodu i to. kao što smo već rekli, tek kada su se Čamci za spasavatije već bili udaljili od broda; pošto se prediiodno uvjcriia da na njemu više nema ni žive duše, potopiia ga je jeduiin torpednim metkom. Po potopljenju broda pcdmornica prišla je još jednom od spuštenih čamaca, da bi utvrdila ime i narođnost parobroda. U čamcu biiahu oko 30 ljudi od kojih su 20 nosili sure pohodne uniforme sa nararnenicama. A osim toga Ijudi su iskazali, da je brod bio na putu iz Bengazia za Sirakuzu. Sve to potvrdjuje mišljenje zapovjednika podmornice, da je imao posia sa transportom četa, i to baŠ sa talijanskim parobrodom „Letimbro**. Uništeni engleski brodovi u Sjevornotn moru. K. B. Kopenhagen, 11. avgusta. ,,N a t i o n a I T i d e n d e“ javlja iz Christianije, da je prema vijestima iz B e r g e n a potopljen engleslri parobrod ,.J u p i t e r“ i to sigurno od jedne njemačke pođmornice. Posada jednog norveškog broda, koja je š'ftgia, u Bergen javlja, da je na putu iz Lfmdojjir srela tri velika parobroda u planienij*'od kojih se nijc mogio ustanoviti narodnost. Pežir ii fsomici fesrute 8 EuddL K. B. Bukaiešt, 11. avgusta. Zvanično se javlja, da je eksplozija i požar u tvornici baruta uslijeđio slučajem. O kakvom ziočinačkoin preduzeću ne može biti govora. Teškežrtve. (Naročiti brzojav „Beogittdskih Novina".) BulvartSt, 11. avgusta. Od 200 vojnika ranjenih prillkom juče javljeue eksploZije umrlo je do sad preko stotinu njih.

VeiBie Rrafije na poitl 8 Isisrtlfs. Bukarcšt, 11. avgusta. Viktor V e r z e a, glavni upravnik rurnttujske poštc, otkrio je u glavnom poštanskom urcdu u Bukareštu vclike kradje. Istragom je ustanovljeno, da je ukradjeno pr'eko četirimilijuna 1 e v a. F i 1 o 11 i, prijatelj Take Jonesca, koji je morao da isplati ovc svote zadržao ih je djeinju no bubnjarska vatra i sam juriš. Ovi su jecaji vazda očajni izljev proti sudbini, nmogi vojnici doiazc upravo u oVe časove do spoznaje svoie vlastite nemoći, a pomisao, da možda sutra neće više biti ljudi i da neće više osjećati zemlju, milu rusku zeiniju, otimlje iin svaku vanjsku i nutarnjn otpornu snagu. U 10 sati dodju u rovove časnici. Dva zastavnika i poručnik. Poiučnik daje instrukcije, objavljuje dnevne zapovijedi, podučava u obdržavanju i upotrebijayanju mjcra opreznosti i postupanja. Topovska vatra biva sve jača i jača. Zeinlja sc na daleko trese, u zraku puca i zavija grozno. Rovovi se kod jakih udara drmajti, fini pijesak i zemija nepPestano rominja pa giavama jurišnih četa. U 11 sati se đijele obroci jela prije juriša. Svaki guta koliko može, jer niko nezna hoće li sutra ili prekosutra dobiti šta da jede. Poručnik jc mišljenja, da će juriš biti lakši no dosadanji pošto topništvo u neprijateljskim postavima grozno hara. Moguće je, da se u opšte tamo neće više četa naći... u ostalom neprijatelj se približava potpunome slomu... Niko se nesmije da se dade zarobiti, jer je sramotno pasti u ropstvo. Car će nakon rata svim onhna suditi, koji se vrate iz zarobljeništva kući. Oni neće nikada više vidjeti svog kućišta već će se otpremifi u iptočnu Sibiriju. Ljudi slušaju i šute. Satovi tjeskobno i grozno polako prolaze. U 1 sat osvane ordonanc zapovjednika pukovnijc. Tajanstveno čita poručnik zapovijed, kimne glavom, napiše protuprijavak, načini vrhu prijavka dva krsta i uruči ga ordonancu. U 2 sata evo kapetana sa još dva poručnika. Dijele se ručne granate. Straža što jc postavljena pred strcljačkim jarcima Javlja da se neprijateljski jarkovi prazne

Njemački đržavni kancelar u Beču. K. B. Beč, 11. avgusta. Danas će stići ovdje njemački državni kancelaf B e t h m a n n-H o 11 w e g u pratnji državnog tajnika J a g o w a. Njemački će se državni kanc-elar sastati sa austro-ugarskim ministrom izvanjib djeia barunom Burianom i faspraviti neka aktuelria pitanja. Poslije će njemački državni kancelar biti primljen u audijenciju kod Njegovog Veiičanstva cara i kralja. G'asovi štapme. K. B. Bcč, 11. avgusta. Listovi posvećuju članke posjeti njemačkog državnog kancelara Bethmaan H o 11 w e g a i dfžavnog tajuika Ja g o w a u kojima srdačno pozdraviiaju rukovaoce ,,F r e m d e n b 1 a t“ piše: Kao što državnike savezničke njemačke države. vojske na bojnom polju rame uz rame stoje na suprot neprijatelju, tako rade na domu političari saveznika u lojaluom sporazutmi, držeći se nepokoljebivo pravca i duha saveztiičkog, koji se u ratu tako sjajno objelodanilo. Bethmann Hollweg kao dosljedau privrženik savczuičke politikc, uživao je nepopustljivo od piwih dana svoga stupanja na svoju visoku dužnost, visoko poštovanje, pa će ga tako i sad stanovništvo radosno pozdraviti dobrodošli-

jer topnička vatra uspiešno djeluje. U poia 3 sata obznaujuje kapetan, da će juriš ua čilavoj fronti započeti u 3 sata. Linije za juriš se razvrstavaju. Pojedini su redovi boraca uostavljeni, ofužje je u pripravnosti. Svaki napeto očekuje zapovjed, koja njegovu grupu prvom, drugom ili trećem redu. Oni u prvoine redu vazda su kandidati srarti, a oni u drugome većinom isto tako. Svaki znade, da sad postoji samo ,,naprijed“; ,,natrug“ se ne smije ni pod koju cije.iu. Kapetan uzme časovnik u ruku te glasuo broji udarce sekundi. Odjednoin gotovo, da se ukoči srce — zapovijed: „Na. juiSš, naprijed!** „Hura, hura, liura-a-a!“ i svaki nastoji da što brže izidje iz jarka u koliko mu jc to samo inoguće. Osim zastavnika ostaju časuici otraga te se tek priključuju četvrtome redu, jer je vrhovni zapovjcdnik tako nafedio. Iz prostrijeljanih, opustošenih jarkova dočeka jurišajuće vojnike. grozna vatra. Nijemci su, dočuvši sjgual za juriš brzo zauzeli svoja stara mjesta a njihove nwšinske puške rade grozničaviin i užas tempom".

Ljadi. Geuileiuau. Jedan simpatičan kavalir zavede jednu mladu djevojku. Ludo stvofcnje. postade majka. Kad jc rodila dijete, simpatični kavalir nijc htio da čuje ništa ni o djetetu, ni o majci mu. Mati je pala u veliku bijedu i već je pomišljala kako da se oprosti djeteta. Na njenu sreću naidje na neku dobru porodicu, kojoj se djetcnce dopaio. Uzmu mallšana za uvljek k sebi a materl dadu hiIjadu kruna.

Švajcarska 1 siie sporazuma. K- B. Bern, 11. avgusta. Švajcarska brzojavna agentura javlja: Jučer su dovršeni u Parizu pregovori švajcarskih delegata sa predstavnicima sporazumnih vlada. Iz izvještaja, koji je đanas stigao vidi se, da su pregovori za Švajcarsku na svima linijama okončani potpunim neuspjehom. Zahtjevu, da se u cilju kompeaxacija usiupi roba nalazeća se u njemačkom i austro-ugarskom posjedu nije se izašlo na susret. Od Švajcarske predioženi obrt za izmjenu nepreradjene robe sa sređišnjim vlastima, po kome bi za nabavku tvomičke robe imalo da vrati ista količina nepreradjene robe, koja se u tvomičkoj robi nalazi, odbijen je skoro u svima pojedinostima. Španjolska i Portugaiska. Ministarsko vijeće u Madridu. K. B. Bern. 11. avgusta. Prema jednoj vijesti „Tempsa* održano je u Madridu ministarsko vijeće pod predsijedanjem kraijevim, na kojem je r a spravljano pitanje odnošaja izmedju Špaujolske i Portugalske. Danas su nastavijena ova vijećanja izmeđju samih ministara. Kralj ostaje u Madridu, da sačeka zaključke i odluke kabiueta.

Mati sa hiljadu kruna potfaži svog simpatičnog kavalira i ispriča mu slučaj. Kavalir se zamisli. — Kako se incne dijete isto toliko tiče, kao i tebe, — reče poslije kratkog razmišljanja, — polovica ove svote pripada meni . . . Uzme od djevojke pet stotina kruna i odveze se u kasinu.

Mftil POOLISTIR. Winston Churchiil ininistar mornarice — major pješađije — sađ novinar. Iz Amsterdama se javlja, da je Windston Churchill odkako rat traje preturio već svoju treeu metamorfozu. Ponajprije bijaše lord admiraliteta ili ministar za mornaricp. Nakon što je kao takav niorao demisionirati pojavi se odjednom u englcskim strijcljačkiin jarkovima u Francuskoj u svojstvu majora, premda nije nikada pr'ije vršio kakovu vojničku služdu. Nakon nelcoliko sedmica besposlenoga i bcskorisnoga lunjanja, svuče Churchill fatnu odoru, skine kacigu s glave a kopije baci, te postarie saradnik nckog lonđonskog tjeđnika, za koji piše po jedan članak na sednricu. List taj plaća Churchiiiu godišnji honorar od 1000 funti šfcrlinga, što odgovara po priiici 500 franaka za članak od stotir.u fcdaka. To je najviši honorar, što ga je do sada engleski tjednik plaćao za ovakav čiaričić. List ,,Đaily News“, koji pozdravIja pristup bivšega ministra momarice u krug novinara, primjećuje, da engleski narodni komičar Cbarles Chaplin, koji sc producira u londonskim varijetejitna mnogo više zaradjuje. Chapiin, imade naime, po navodima spomenutoga lista, godisnji dohodak od 134.000 funti šterlinga, dakle više od tri milijuna kruna.