Београдске новине

Izlazi: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beograilu I u Urajevlma za- „ , posjednutim od carsko i kra- Q jj ljevskih Ćeta po cijeni od u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dafmaciji po cijcni od . 8 h Izvan ovog podrućja . . . 12 h

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i u krajevima zaposjeđnutim od carsko i kraljevskih ćeta K 1'50 u Hrvatskoj-SIavoniji, BosniHercegovlni i Dalmaciji K2'40 Izvan ovogpodrućja . . .K3‘cijeniku. -

Uredništvo : BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje oglasa I pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Tclefon broj 25.

Br. 180.

£ BEOGRAD, nedjelja, 13. avgusta 1916.

Godina II.

RATNI IZVJESTAJI. Izvieštaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 12. avgusta. Rusko bojište: Front konjičkog generala nadvojvode Karla: Napad njemačkili i austro-ugarskili četa u Karpat'rna i dalje se nrodužuje s uspjehom. One juče zadrbiše 700 zarobljenika i 3 mašinske puške. Pok ,, šani ruski proti , m''nadi jugo-ist^čno od W or o c h t e potpuno su odbijeni. Inače je na nadvojvodinom frontu došlo do žeščili borbi samo na donjem toku rij ’e Zlote Lipe i južno od Z a 1 o s c z a. Front maršala pl. H i n d e nb u r g a: Vojska general - pukovnika pl. B o e h m-E r m o 11 i a odbila je nekoliko žestokih ruskih napada zapadno od Z a 1 o s c z a. Zapadno od K a s z o w k c, prilikom prepada na jedan neprijateljski prednji položaj, zarobljeno je 170 Rusa i zapiijenjene 3 mašinske puške. Južno od Stobocho\ve opet su spriječeni ruski pokušaji prelaza. Talijansko bojište: U odsjeku izmedju tnora i doline W i p p a c h a spriječili smo vatrom nekoliko taiijanskih pokušnja, da se približe našim novim položajima. — Na visovima istočno od G o r i c e naše čete opet odbiše jedan neprijateliski napad i tom prilikom zarobiŠe 10 časnika i 140 momaka. MonteSan Gabrijele i Monte Santo bili su izloženi žestokoj neprijateljskoj topničkoj vatri. Na t i r o 1 s k o m frontu donese nam manja preduzeća ukupno 89 zarobljenika, od kojih 5 časnika, i jednu mašinsku pušku. .Tngo-Istočno bojište: Nema ničeca značajnijeg. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Dc '’diaii na moru: Noću u oči 12. o. mj., naše su pomorske letilice s velikim uspjehom bacale bombe na neprijateljske baterije na ušću S o č e, na neprijateljsku pomorsku letačku stanicu Gorgo te na radionice ,,Adria“ blizu Monfalcon a. Ma da su na najžešći način bombardovani, vratili su se nepovrijedieni. Načelnik glavrog stožera mornarice. Podlisiak. Jcdan pomen. Na 13. je avgusta godišnjica, da je godine 1860. u Kotoru poginuo prvi knjaz Crne Gore D a n i 1 o II. U koliko je kraljevina Crna Gora postala moderna država i u koliko je primila kulturu civilizirane Evrope, mora to da zahvali knjazu Danilu II., predšasniku kralja Nikole i njegovoj ženi, nezaboravnoj knjeginji D a r i nk i, kao svojim dobročiniteljima i reformatorima. D a n i 1 o II. došao je kao prvl crnogorski knjaz na vladu, pošto se dobrovoljno odrekao duhovničke vladiĆ.mske časti. koju su do tada obnašali vladari Crniit B-oa. Danilo je došao na vladu poslije vlacbke Petra H. god. 1831 . k-i' ie b,, zapoi.ec kulturni rad u Crnoi Gor! i nabavio, prvi — Billard. Knjaz je Dani’o u prvom redu mnogo nastojao, da sta n e na put krvnoj osveti i da iskorjeni hajdt'štvo. koje je u ono vrijeme op x te vladalo a narodu. U n .ie"c. V o r n g a j e radn najviše potnoma^nla ojotrnva ž pr, a. knjeg'm’a Dari r, ka. kći bogatoga tršćansko? trgovca Cuvikića, koju je udao, kad ioj je bilo iedva pet n aest godina, nošto iu je ttooznao d ,- ije r ro r, ine priie u kući njezinib roditelia. Kad je knieginia Darinka đo ? !a na Cetinie, orvo joj je bilo (ii r> io. di l" đn'a ot , '1 r, "iti !u''a r 'je.n bojit nFiienih Tnraka, koje su bile-6o ono? vrem n na nataknuto n a kn'i na 'samostanskom brijegu. Znajućl dohi-o. da se t?dn nji e rnof r ’o naći naobra^Ve u Crnim Brdima, poslala je ljnde, ko(i su

Holandski sud o GoricL K. B. Amsterdam, 12. avgusta. Holandska štampa govoreći o padu Gorice, veli da Talijani od to.ra dogadjaja nemaju baš da se nadaju nekim značajnijim posljedicama. Vazdušni napad na Veneciju. Ziirich, 12. avgusta. Prerna vijestima sa talijanske granice, nedavni letački napad austrougarskih letilica na Veneciju počinio je vclike štete, naročito na kolodvoru i u arzenalu. Skoro sva su smjpstišta pogodjena. Osamdeset lica, koja su pri vazdušnom napadu ranjena, prenijeta su u bolnicu.

D’Annunziai. Dok su naši hrabri borci na frontu Soče poslije više od jednogodišnje divIjenja dostojne obrane sa svim porušenu i za zaštitu grada sad već nepodobnu goričku mosnu branu radi izbjegavanja daljih nekorisnih gubitaka napustili, dotle su Talijani u vazđušnoj borbi opet pretrpjcli teške gubitke. Pošto je pomorskom poručniku B a n f ie 1 d u pošlo za rukom, da u giavnome osujeti napadaj taiijanskih-Ietilica, koji je 1. avgusta 1916. bio naperen protiv Trsta i Rijcke, a ujedno bfo i najveći do sad poznati napadni pokušaj od strane Talijana, pa tom prilikom i onesposobio jednu od najvećih nepriiateljskih letilica za fi' 1 '"' borbu nružila mu se pet dana docnije, 6. avgusta, opet pril'l a, da izvrši jednu od svojih poznatih bravura. On je nad tršćanskim zalivom u visini od 2700 metara poslije duže vazdušne borbe oborio opet jednu veliku talijansku letilicu i time savladao četvrtu neprijatejlsku letilicu. Pored divljenja cijele zemlje, od..o je i grad Rijeka, koji je njegovim podvigom sačuvan od veće štete. priznanje brabrome letaču posvečujući mu zlatnu plaketu u znak zalivalnosti. No u medjuvremenu, 5. ov. mj., talijanska vazdušna flota pretrpila je nov osjetan gubitak, pošto je toga dana jedan talijanski vazdušni brod u plamenu sa velike visine pao u more i potonuo ti blizini ostrva Visa. U isto vrijeme njemački su letači izvršili sjaine podvige, kada su na putu sa Dardanela, prcD -r P' < i preko grčkog ostrva Lemnosa, bacili bombe na ne nr iiateljski aerodrom. Ako za letilicu Ege.isko more ne znači nikakvu prepreku, za«to bi Atlantički Ocean prcdstvbao prepreku za Zen’if’ 1 '”'' 0 Naime, očevidr u vezi sa

imali biti pozvani, da vode prvu riječ J svojoj otadžbini, s mladitn knjazom u Paris na nauke, a ženske je u svojoj državi qodučava!a u voćarstvu i svilarstvu. Knjeginja jc Darinka politički više naginjala zapadnoj Evropi ncgo Rasiji, pa ;c zato i pi.mila platu, da : e morala ići u progonsao, kad je knjaz Daniio bio t bijen. Oua jv strogo pazila na red i ćudoredje i gledala na to, da se održaje ono malo dvorske etikcte, što je za bezuvjetno nužno. Lijemt i u nekotn smislu geniialnn mladu knjeginju Darinku zadesio je strašan udarac. kad je jedva imaln dvadeset godina, koji je strmoglavi iz vic''~e rn koin ie ieJva bi'a dfNa. To je bilo lieti kod. 1860. kad ie knjaz Danilo H došao u Boku Kotorsku, da tt svom Hetriikovcu na p'avom Jadranu nroboravi l'etnje da n e s knieginjom Darinkom i dvogodišniom će -kr>m 01g o m. Na 13. avgnsta 1860. uč : n ; o ?e kninz Dam’lo sa kr’en'in'om izlet tt Kntor i tinravo ie bt'o da udie u čamac, da se vrati svom domu. kad ga sravni zemlinm nhojito tane Toše K a d i ć a iz rriiarnje vindičanskft nnrod'n^ Pndonića, da osveti svog brafa. kojeg je dao ctriiplj-ifi Tv.nnjl^ Kao nrotiv n ik čftk a n i e To*o Kad'ć nrigodu. da i' r vrši krvnu osvotu na istnm n’ i ''n bi'i’". knipmu ift Crn a O n r* mo r a1a zahvaliti. da in ie i7bav?o od k!e f e krvne osvete. T tVinjipn su ubvatili u Knforu i 0 b i esili. To ie naiteža kazna. što ie mogla snačj Crnogorca. ior Crnnnorac se ne vietti necro s t r i i e I i a. Ka^na ie bila izvršena riekn'iko sedm'ca nnsli’e aten+ a t a 'di’ičnom zaHmt kntorskom. Tri je godine vrebao Tošo u proironstvu na čas, da osveti brata na omra-

sretnim polaskom ,,Dcutschlanda“, u Americi već kruži glas, da se jedart Zeppelin nalazi na putu preko Oceana i da se čak šta više več 15. avgusta očekuje u Sjedinjenint Državama. No u „zemlji neograničenih mogućnosti“, kruže još sasvim drttge vijesti, naimc govori se o nekim džinovskim trgovačkim Zeonnjjnima i t. d. I za divno čudo, u isto se vrijeme i javlja o projektu vazdušnog saobraćaja Berlin—BečCarigrad! Ma da su vijcsti o ovim projektima svakako u veliko pretjerane i u najntanju ruku preuranjene, ipak je sama njihova pojava karakteristična za strah od preduzimačkog dulta središnjih vlasti, koji vlada u sporazumnim državama. Ako bi se zbilja jednoga dana ostvarila kakva od tih fantazija, što podsjećaju na rontane Jules Verne-a, sporazumna bi štampa odmah našla racijonalistička objašnjenja za takva tehnička čuda, kao što je to sad bio slučaj sa ,,Deutsclilandom“. Naime sada francuski stručnjaci tvrde, ni više ni manje, nego da je cio put „DeutschIanda“ bio ,,bluff“; kako oni vele pojedine dijelove ove podmornice prenjeti su rasklopljeni na neutralnim brodovima u Ameriku. tamo odDrnna komedija ,,dočeka“. Sada će možda neki od tih dosetljivaca — ako bi nešta sretno stigla u Ameriku i „Bremen“, — vjerovatno reći, da .,Bremen“ u opšte ne postoji već da se prosto ,,DeutschIand“ zagnjurila, te se negdje prikrila, da bi se po izvršenju nekih bc~ i ''čai r|: h izmjena tia njerioj spoljaŠnosti najedared pomolila iz vode kao ,,Bremen“. Ako bi se u Americi zbilja pojavio njemački Ze nr >elin, odmnh bi se našao, da je f o još ninogo veći vic, pošto će po njihovom tvrdjenju taj Zeppelin biti proizvod neke američke fabrike, te da će samo služiti za oko, a da neće ni biti u stanju da leti. Tako se sporazumna štampa tješi u svim prili'"'""' n ne vidi, da ako ima ..blttffif/f ona ga vrši pr:::ia samome sebi. I Talijani m tome pogledu imaju nekih osobina, koje se potpuno slažu sa cjelokupnim njibovim držar.jem u toku ovo^a rata. Za svoje neuspjehe u toku dosadašnjih dviju godina rata, oni se svete bombardovanjima i drugim postupcima nedostojnih časnilt Ijudi. Evo na primjer našt je spala Italiin t'i nešto popravila svn' propali vojnički prestiž. Ona je uputila kao svo^a poluzvaničnog izaslanika u savezničke zemlje Gabriela D'Atinunzia, koji če u Londonu, Parisu : P’^ograženoirt mu kniazu. Tošo i njegov brat sudjelovali stt i u ustanku protiv knjaza Daniia, osim što su ga i osobno mrzili. 1 krvavo je dielo predobro pošlo za rukom Toši. Još u noči od 13. na 14. avgusta podlegao je km'az u najtežim mukama rani, kgju mu je bicem zadao zakleti dušmanin Tošo. Sva satrvena ođ žalosti i tuge doprati'a je Darinka mrtvo tijelo svog supruga s Kotora na Cetinje. Poslije te žalosne zgode upotrijebila je sve s'le, da prema poslijednjoj volji kniaza Danila podigne nećaka N ik o 1 u za knjaza crnogorskog. Nikoli je bilo 18 godma, kada je nastoj n njem svcje tetke Darirke postao crnogorski knjaz. Tetka ga je, kako je i gdje je samo znala, uvodila u vladarske dužnosti i ostala prvo vriieme uz njega, svjetnjoći ga i revno radeći s njim. A)i Rusiia. kojnj niie bilo no ćudi ,.tudjinka“ Darinka, koja niie ta'ila svoJih srrpatiia za prami zapadnu kultnru, potkonavala ioj unliv, pridobivši inkavo notnoru staroga vojvode M i r k a. Rusija ie na svaki nač : n glcda’a. da makne knjeelnju Darinku iz bbzine mladog knjaza Nikoie. Knjem’nia v r 'pva. nn rtriio'f mtt S vr !,tt <'f'lia. mnra’a Je otići uvjek iz zemlie. za koju je Žrtv-qvala sve. što ie na’i'nlie. znaia. Otiš’a ie kao nroo-nanica u Ml’etke. Kad ie tvrtka Ćuvikić ii Trstu nronala. fzcnibila ’e i m’raz. ?to sn ifi da!i roditei'i. a kn’az Daniio ca n -, e ni fiirnuo. Tako ie nala n siromaštvo. Prancuski car Nano’eon TTT. đnzvf'I'o foi ie ma’u tmdiš'iiu rentu od 000 franaTra. a kađ ie nao Nanoleon TTL. reH a fof fe đavati rentu Rusifa. ali fo.i niTfada nije dala nf pare. Tek, kad je je umrla u

du držati predavanja, kojima je cilj da talijanskoj vojničkoj akciji u savezničkim zemijama pribavi bolji glas, nego što ga je dosada kod saveznika uživala. Austro-Ugarska. Odlikovan nadvojvoda. K. B. Beč, 12. avgusta. „Streffleurs Militarblatt 1 * javlja: Car je odobrio poručniku nadvojvodi A i b r ec h t u F r a n j i nošenje podarenog mu reda gvozdenog krsta II. razreda. Posjeta kancelarova. K. B. Beč, 12. avgusta. Na doručku, što ga je danas davao ministar spoljnih poslova barun B u r i a n u čast državnog kancelara B c l h m a n nH o 11 w e g a i državnog tajnika pl. J ag o v a, učestvovali su još i njemački poslanik sa suprugom, ministar barun R o sn e r sa suprugom, poslanici Saksonske i Bavarske, ministar predsjednik S t ti r g kh, savjetnik njemačkog poslanstva princ Wilhelm S t o 1 b e r g-W angerodskl, poklisari pl. M e r ey i baron M a c c h i o, njemački savjetnik poslanstva dr. pl. B ethmann-Hollweg, te njemački tajuik poslanstva grof Z e c h. Betiiinaiin-Ho!lweg i Jagow kod cara, K. B. Beč, 12. avgusta. Danas je car primio njemačkog državnog kancclara B e t h ;n a n n - H o 11\vega u audijenciju; uskoro zatirn primio je vladar i državnog tajnika J a g o \v a. Savjetovanja sa nietnačkim kancelaroin. K. B. Beč, 12. avgusta. Danas u ćeset i po sati carevinski kancclar B e t h m a n n-H o 11 w e g otišao je u ministarstvo spoljnjih poslova u pfatnji državnog tajnika za spoljnje poslove pl. Jagowom. U ministarstvu održata je konferencija sa austro-ugarskim ministrom spoljnjih poslova barunom Buria n o m, koja je trajala dva sata. U jedan i po sat davao je barun Burian svojim gostima ručak u Schonbrunnskoj palati Stockel. Bethmann i Tisza. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'.) Beč, l?. avgusta. DržavnJ kancelar BethmannH o 11 w e g konferisao je danas prije podne nekoliko sati sa ministrom predsjcđnikom Ti s z o m. U ćast njemačkih gOotiju dao je danas grof Stiirgkh doiučak. Oslobodjeni Galičani kod grofa Stiirgkha. K. B. Beč, 12. avgusta. Kako javlja „Maiine-Tageblatt“, juče su oslobodjeni taoci, koje su u svoje vrijeme Rusi odveli sa sobom iz i.avova, posjetili ministra predsjeđnika grofa Stiirgkha da bi se zahvalili austrijskoj vladi na toplom zauzimanju za njihovo oslobodjenje. Ministar predsjedtrik primio je gospodu vrlo Ijubazno i izjavio je na njihovu

zimi god. 1893. vratila se mučenica Darinka mrtva u svoju knježevinu i bude sahranjena u glavnom gradu Crne Gore na Cetinju. Ali za Crnogorca je postalo poslovično, da poštuje uspomenu na knjaginju Darinku, kad kaže kotne: ,,Ti si kao knjeginja Darinka“. Jer veće livale od te za Crnogorca nema. ZaflKTe Eeojrs® pod princem Eo$esljcm SscoisHira. (16. avgusta 1717.) (Svršetak). Ođmah dobi princ Braunsch\v e i g-B e v e r n s k i naredbu da sa drugim borbenim redom stupi u bofbu. Priric Aleksandar W (i t* 11 e m b e r gški stavi se na čelo četa drugog borbenog reda, pojačanih sa nekoliko Harrachovih bataljuna, nadirao je naglo i uskoro mu je pošlo za rukom da dostigne onu prazninu, koja je štrcala izmedju obiju krila, te je vanrednom hrabrošću izbacio iz nje neprijatelja, koji je već bio prodro u položaje. Gotovo jednovremeno oslobodio je podmaršal grof W a 11 i s IIjevo krilo od neprijateljskog obuhvata i otjerao je Turke u bjegstvo. Tada je tek princ Aleksanđar Wurttembergški sa četama princa Holsteinskog, Hesa i lijevokrilne konjice nastupao protiv Bajdinog visa („Pašitia česma“), te je preoteo Turcima ovu istaknutu bateriju, koja je bila upravljena u sjeverozapadnom pravcu prema takozvanoj veIikof hateriji. Za divljenje fe bila Evgjenijeva hrabrost i istrajnost u sred gužve. Stalno je boravio na mjestima, gdje bi ga vojnicl mogli vidjeti, upravljao bi borbom onom mirnoćom, koja mu je bila svojstvena, ka-

molbu, da vlada po mogućstvu učini nešto za galicijske Jevreje intcrnirane u Sibirtt, da vlada daje čitave milijune radi pomoči austrijskim gradjanima interniranim u Rusiji. Kako listovi javljaju, oslobodjeni intertiirci posjetili su i ministra za Galiciju, da bi se i njemu zahvalili na zauzlmanju za njihovo oslobodjenje. Poslije podne vratio im je ministar za Galiciju pl. M o r a wski posjetu. Poziv pučkog ustanka. K. B. Beč, 12. avgusta. Obveznici austrijskog pučkog ur.tanka, koji su pronadjcni sposobni na posljednjim pregledima, i to obaveznici godišta 1896. do 1893., te 1889. do 1885. pozivajn se za 28. ov. mj. Godišta 1892., 91. i 90. sada se ne pozivaju s toga, što će se sposobni obaveznici tih godišta biti prema potrebi upotrijebljeni za operativnu vojsku. Ti će se obveznici uskoro pozvati.

EnglesKG-frantusltu ofenziva. Engleski izvještaj. K. B. London, 12. avgusta. Izmedju Ancre i Sotnme stanje je nepromijenjeno. Na zapadnom frontu engleskog fronta obična borba streljačkih rovova. Svakog sc đana i na jednoj i drugoj strani vode mnogobrojne borbe. Kraljevski Ietački zbor nedavno je preduzeo uspješna preduzeća u velikoj daljini protivu Zeppelinskih hangara u B r u s s 1 u, protivu pfuga za uredjenje vozova, protivn letačkih hangara u N a m u r u i ttajzad protivu kolođvora u Burigny i C o u r t r ai. Napada su bila dva. od 88 letilica, samo se dvije nijesu vratile. Francuski izvještaj, K. B. Paris, 12. avgusta. 11. avgusta, 11 sati noću: Sjeverno S o m m e jučerašnje po podne obilježeno je sjajno izvršenim i potpuno uspjelim napadom naše pješadije. Naše su čcte na juriš uzele nekoliko njemačkih rovova, koji su svoju novu liniju udesili na brdskom grebenu južno odMaurepasa i duž druma, koji od tog mjesta vodi za H e m. Nešto sjevernije od šumice H e m palo je u naše ruke trkalište, koje je neprijatelj bio jako utvrdio, i dvije male šumice. U toku te borbe dobili smo 150 zđravih zafobljenika, zaplijenili smo devet mašinskih pušaka. Južno od Somme žestoka borba obostranog topništva. Kod Verđuna je pncao ncptijatelj na naše prve i druge borbene ređove u oblasti Chattancoufta i u odsjeku utvrđjenja Thiaumont. Sa ostalog fronta nema da se javi nikakav značajniji đogadjaj. Vazdušne b o r b e. 8. avgusta zapalio je i oborio jedan naš vodja vazdušnog odreda amerikanskog porijekla jednu njemačku letilicu nad našim rcdovima jažno od Douaumonta. Kako je u Verdunu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Ziirich, 12. avgusta. „Havre Eclair“ javlja, da je u V e r d unu potpuno porušeno 480 kuća.

da je valjalo dovesti do riješenja. Kao što je bilo na S e n t i na T u r i n u i ua V a r a d i n u, princa E v g j e n i j a je i na Beogradn poslužila rijetka sreča, da svojim samim prisustvom elektriše čete i titne ohrabri do najvećih napora i do najludje hrabrosti. Takvome naletu carskih bataljuna, oduševljenih prisustvom svoga ljubljenog vojskovodje, neprijatelj nije mogao odoljeti. Ubrzo počeše da se proredjuju gusto posjeđnuti rovovi, dok se Janiičari u gomilama dadoše u bjegstvo. Naročiti strah i trepet ovlada Tufcima kada je princ Braunschwci g-B e v e r n s k i izvukao na položaj 16 topova, pod čijom je strahovitom paljbom turska konjica, što ju je veliki vezir bio poslao protivu nastupajuće carske pješadije morala tr .žiti spas u bjcgu. Još je valjalo svfšiti vrlo težak posao naime morao se zauzeti vis, na kojemu je stajala velika turska batcrija, koja je predstavljala ključ cjeloktipnih turskih položaja. Na ovoj tačci kao da se zbila sva turska sila da bi još posljednji put zamanula strašnim udarcem. Pritješnjeni ofcnzivom desnog cafskoga krila, napadnut u boku Palffvievom konjicom ostaci turske posade sa Deditija poIiitaše veiikoj bateriji, plasiranoj na velikom visu u centru turskih položaja, tako da je izgledala potpuno nezauzimljiva. Uslijed čvrstog turskog položaja i ogromnog broja branioca izgledalo je u prvi mah, kao da će pokušaj princa Wirtteinbergskog, koji je samo sa srazmjerno neznatnim snagama pošao na napad, ostatl bczuspješan. Cijelo tursko desno krilo hilo ga je napalo u strašnom bijesu, tako da jc princ sa svojitn hrabrim četama svakim minutom bio u sve većoj opasnosti. Opet je princ Braunschweig-Bevernski u dobar čas pohitao u potnoć. Trčućim ko-