Београдске новине

Strana 2.

13. avgusta 1916.

Beogradske Novlne

Nedjelja

Broj 180.

Crkva je za sada još čitava, ali stoji usiijed goniile mševina. Bjegunci iz Verduna ocijenili sii svoju štetu na 12 milijuna franaka te traže, da ini se odmah iz državne blagajne isplati naknada. Liiet Nansy-Choim. K. B. Berlin, 12. avgusta. Povodom slavopojki, u koje udariše sporazumui listovi povodom lijeta francuskog letača M a r e c h a 1 a, koji je tobož pošao iz Nansy-a, preletio Beriin te sc najzad spustio u Poljskoj blizu Cholma, gdje se dopao austrijskoga ropstva, primjećuje Wolffov ured, da takav lijet nema nikakve vojničke vrijednosti. Utvrdjuje sc, da nije nadjena ni jedna od njegovih tobožnjih proklamacija, što ili je on bacio, a u kojima se ukazuje na mogućnost bombardovanja otvor'enoga grada 13erlina, prilikoin kojega bi moglo postradati mnogo nevinili žena i djece. Kod takvih džinovskih lijetova samo se džabe troši benzin. A sramni francuski napadi na otvorcni grad Karisruhe i na varošice u SclnvarzNvaldu dokazuju, da Francuzi na protiv ne oklijevaju kad treba ubijati nevine žene i djecu. Saveznička konferencija. K. B. Paris, 12. avgusta. Prema vijesti Havasovog- ureda, juče je bila duga konfercnciia izmeđju LIoydGeorga, Brianda i drugih francuskih miuistara. Na konferenciji je učcstvovao i Joffre. Razmjenom misli utvrdjcna je potpuna saglasnost izmcdju obiju vlada u pL tanjirha vojničkih opei'acija. Izvještaj francuskog miiiistra vojnog. 'Naroćitl brzojav .Beogradskih Novlna 1 -; Ženeva, 12. avgusia. Francuski ministar vojni ovako se juče izrazio o stanju na Sommi: Na frjtilu sada vlada mir. Usporavanje operacija jc poslije onakih napmzanja snaga posljednjih dana sasviin je prirodna stvar, u toiiko više, što je vrijeme za topničku djelatncst vrlo nepovoljno. To je uzrok, šlo se sada javlja samo o neznatnim uspjesima. Smotreno kretanje Engleza protivu visova kod Pozieresa osnovano je potrcbom, da se osvojeno zemljište u potpunoj mjeri učvrsti. To će tada biti jamstvo za dalje naprcdre pokrete.

Rusilo. r "'olio carevič. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua“.) Rotterdam, 12. avgusta. Prema vijestima iz P e t r o g r ad a, carević-nasljednik ozbiljno je obolio i leži u J a 11 i na Krimu, kuda je sada žurno otišla i carica. Odstupanje Rusa. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novim“.) ZvirFcli, 12. avgusta, „Tagesanzeiger" javlja: Prema izvještajima petrogradske štampe posIjcdnjih dana izlazi, da se Rusi u Karpatima iz onih predjela, gdjc je preduzet protivnapad, polako potiskuju u sjevernom i sjevero-istočnom pravcu. Svedska i Rusija. K. B. Stockholm, 12. avgusta. Svcdska vlada dobila je odgovor Rusije na protest zbog torpedovanja njemačkog parobroda ,,S i r i a", kao i zbog pokušaja torpedovanja njeinačkog parobroda ,,L I b e“. Po tom odgovoru bili su zapovjednici dotičnih ruskih podmornica mišljenja, da su se rečeni njemaČki parobrodi nalazili izvan švedskog područja. Ruska vlada izjavljuje svoje ž.aljcnje za dogadjaj s parobrodom ,,Siria“ i javlja, da je za-

povjednik dotične podmornice svrgnut sa svoga položaja. Ujedno izjavljuje ruska vlada nadu, da će Švedska uvldjeti, koliko je Rusiii stalo do toga, da sve izbjegne, što bi moglo DOvriiedlti neutralnost Švedske. Rusija l saveznlci. K. B. Petrograd, 12. avgusta. ,,R u s k o j e S 1 o v o“ donosi razgovor moskovskog gradonačelnika sa ministrom-predsjednikom S t i r in er o m, u kojemu je ovaj posljednji izjavio da će R u s i j a strogo održati sve ugovore zaključene, a da će osim toga Rusija izvršiti sve one mjere, koje protiv Njemačke bude izvršila Engleska. Sazanov i Suhomlinov. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novlna“.) Stockholm, 12. avgusta. Bivši ministar spoljnih poslova S a z a n o v dobio je u s'tvari uapšenog bivšeg ministra vojnog Suhomlinov a poziv da predstane isljednom sudiji. On će imati da se opravda protivu optužbi, koie je Suhoinlinov unravio protivu njega. RutnunlsKti. Ekspiozija u Dudešti. K. B. Bnkarešt, 12. avgusta. Broj žrtava pri eksploziji kod Dudeštia popeo se na 115 mrtvih; u boinicama nalazi se oko 113 ranjenika. Sutra će biti pratnja žrtava, na kojoj će uzeti u ;ešča kralj i kraljica. Pogreb žrtava. K. B. Bukarešt, 12. avgusta. Danas je bio pogrcb onil: 118 žrtava eksplozivne katastrofe n tvornici baruta Dudestie. Pogrebu su prisustvovali i kraIjica. prijestOlonasljedii'.k i ministri. Pronevjera na rumunjskoj pošti. K. B. Bukarešt, 12. avgusta. Poštanski tajnik Filotti, koji je izvršio ogromne pronevjere na pošti, do sada se nije mogao pronači.

EfšžiesKa i koionile. Irska kriza na vrhuncu. Vlada u šripcu. K. B. Rotterdam, 12. avgusta. Iz Londona javljaju, da je irsko pitanje sada došlo u vrlo ozbiljnu fazu. Nainie, irska je parlamentarna lrakeija izjavila, da prelazi u o p o z i c i j u, te time sa svojih 77 glasova dovodi vladu u manjinu. Veli se takodje, da je imenovanje D u K es o v o za irskog državnog tajnika gruba griješka, pošto sada nacijonalisti proklamuju borbu do istrcbljenja. D i 11 o n, jedan od najuglednijih nacijonalista, veii, da se sada cijela lrska sprema na najogorčeniji otpor, pošto jc pogubljenjem Casement'ovim prevršila dara mjcru. Lord Landsdovvne ide. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina ‘.) Haag, 12. avgusta. Parlamentarrii saradnik ,,Daily Chroniclea“ veli, da će lord Landsdowne kroz kratko vrijeme dati ostavku iz zđravstvenili razioga. Umro Markhand. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina - *.) Ženeva, !2. avgusia. Prema jednoj londonslcoj vijesti umro jc poznati engleski političar Maikljand, pobornilc najstrožije blokade protivu Njemačke, umro je u 49. godini života.

Rot nn moru i pod morem. Potopljeni brodovL K. B. ^ondon, 12. avgusta. Potopljeni su: brodić ,,Demaris“, francuska jedrilica j,Anette Mari c“, francuski parobrod ,,H e n r i E1 i s a“, parobrod ,,R o b e r t“ i parobrod ,,S a n Bernardo" iz Glasgo\va, posada ovog posljednjeg je spaŠeija. Kako ,,Daily Telcgraph“ javlja, brodove ,,Agenda“ i ,,rrcf e r e n c e“ zapalile >su neprijatejske granate i svi su potpoljeni. K. B. Kbperjhagcn, 12. avgusta. Danski parobrod ;,D a n n e v a n g“ potopila je jedna podmornica, posada je spašena. Nova poitiorslca bitka u izgleđu? K. B. Rotterdam, 12. avgusta. Piioti (,,lotsi“) javljaju, da su opazili jaku englesku flotu, gdje plovi h pravcu belgijske obale. Strašna katastrofa grčkog broda. K. B. Atena, 12. avgusta. Grčki parobrod ,,E 1 e f t e r i a“ zapalio se na putu izmedju Soluna i Volosa, pii čemu su eksplodiralis kazani. Brod je Dio natovaren petrolejonr, a osim toga bilo je na njemu 1200 putnika, /ećinoin demobilisanih grčkih vojnih obveznika; do sada je nadjeno 40 mrtvih i mnogi 'ranjenici. Biod je najzad izbačen na obalu.

BalKonske uijes

Generai Sarraii vriiovni zapovjednik u Šolunu. | K. B. Paris, 12. avgusta. Po želji generabi S a r r a i 1 a pridodat mu je general Gordonier, koji će neposredno zapovjedati francuskim divizijama'. Sarrailu je naredjeno, da primi vrhovno zapovjedništvd nad svim zajeuničkim snagama u predjclu Soluna. Crnogorska kraljevska porodica u Parisu. K. B. Paris, 12. avgusta. Kako javlja ,,T e m p s“ stigli su u Paris kraljica M i 1 e n a, knjegiujice K s en i j a i V e r a i princ P e t a r. Izglcda, da će kraljevska porodica stalno nasfaniti se u okolini Parisa. , r- om Bugarske viješli fzmMaćedonije. (Naročili brzojav „Beogmdskili Novina‘.) Sofija, 12. avgusta. Čuje se, da je istanovništvo grčke Maćedonije ozlojedjeno zbog izvjesnih ispada od strane Francuza. Grčka je vlada pojačala žandarmeriju u solunskpm, sereskom i dramskom okrugu sa naređbom, da stane na put eventualnim ispadima savezničkih Četa. Veii se da je 30. jula došlb do sukoba izmedju Grka i Francuza, zato ^što su Francuzi htjeii da pretresu njekoliko kuća, u kojirria je bilo sumnjivih lica. Toiuasu :|/ prilikom Francuzi kako se tvrdi htjeli l žifpjH8ftiti njekoliko buradi sala. Grčke su se"pafroie protivile, pa je došlo do sukoba, ’pri Čemu je bilo deset ranjenih.

loi/ije iraja® uljestL Amer*kanski oružni krediti. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina“.) Rotterdain, 12. avgusta. lz W a s h i n g t o n a javljaju, da je amerikanski setiat odobrio 312 milijuna dolara za naoružanje, dok je dotiji (,,zasti'”nički“); dom bio odbio te kredite. Sada ćc se o njima rijcšavati na zajedničkoj šjcdnici obiju domova. .

rakom jiohitahu turskoin položaju dva bavarska puka, nekoliko licskih bataljuna, te nekoliko ođmorftih bataljuna carske pješadije, sve pod zapovjedništvom podmaršala Maffei i generaia 0‘Dwyer-a, a docnije još i deset carskili grenadirskih čcta i dva konjička puka, te pokušahu da nadru u turske položaje. Na podnožju Bajdinog visa, desno od smcđerevskog druma, spojiše se Bavarci sa carskim bataljunima te snažno krenuše naprijed. Pod razvijenim zastavama, uz zvukc niuzike, u gustim kolonama, kuo zid jurnuše protivu vclike batcrijc, na kojoj je bilo 16 tcških topova. U gustim se redovima zbiše Janjičari oko njih, štiteći svojim tijelima položaj i topove. Bez obzira na strahovitu vatru baterije carske kolone jurile su naprijed. Stigavši kod same batcrije jurnušc na nož protiv ‘protivnika. Nebo sc prolomi od strahovite rike iz turskoga šanca. No ništa više nije moglo da zaustavi oduševljene carske vojnike. Neustrašivo se popeše na grudobrane, te takom brzinom kao bujice uskočiše u rovove, da Turci uplašeno dadoše ledja. Sa carskim čctama djelili su Bavarci i Hesi slavu ovoga podviga. Za sve to vrijcmc veiiki je vezir posmatrao borbu, a da se nikako nijc lično miješao u njen tok. On sc nalazio na jednom visu istočno od logora, do samog carigradskog druma. Još danas na tom mjestu drumska mehana kod malog Mokrog Luga, nazvana ,,E k m e k1 u k“ označuje mjesto, sa kojega je Halilpaša posmatrao borbu. Kada do njega stigoše prvi bjegunci, dao ih je sabljom vratiti u borbu. Ali sve to više nije pomoglo. U divljem bijegu sruči se turska vojska ka Smcderevu, tako da vclikom veziru nije ostalo ništa drugo nego da podje za njima. Srpski konjanički hajduci 1 husari gonili su ih čak preko Morave do Jagodine

i bez milosti bi pomlatili sve što bi im palo šaka. Za sve to vrijeme u opsadjenoj tvrdjavi niko ni prstoni nije mrdnuo. Mora da je Mustafa-paša uslijed magle, a i uslijed pr'avca, kojim je duvao vjetar, smatrao da se ne dogadja ništa drugo nego običan topnički dvoboj. Stoga su Brownove i Viardove čete mirno stajale kod Batal Džamije i glcdale divni prizor, što ga je pružala borba. Bilo jc prošlo dcvet sati, vcsclo je sijalo sunce nad pobjednicima, kada se carska vojska uredi i posjede zauzete visove. Kocka je bila pala. Bila je dobivena jedna od najljepših i najslavnijih bitaka, koja je jcdnom za svagda vezivala slavno ime Evgjenijevo sa imenom grada Bcograda! Na bojištu ležalo je preko 1500 mrtvaca, mcdju njima pudmaršai grof von dcr Hauben, najstariji sin sijedoga grofa Palffyi-a, potpukovnik princ Lamoraitaxis, 22 konjičkih i pješačkih kapetana, 21 poručnik i potporučnik i 15 zastavnika ostalo je na polju Ćasti. Ebergenyi, Montecuccoli, princ Friedrich Wurttembergski, Ottokar Starhemberg, Gondrecourt, Lokatelii, Rotenhan sam princ Evgjenije i 3500 ljudi bilo je ranjeno. Ali je zato plijen iznosio 200 topova, 51 zastava, 9 konjskih repova i luksuzni šator Halil-pašin. No najveći uspjeh tek je očekivao Evgjenije. Naime 18. avgusta, poslije ugovora o predaji zaključenog sa Mustafa-pašom, pod počasnom paljbom topova sa bedema i ratnih brodova i pod oduševljenim usklicima svojih vojnika ušao je priric Evgjenije svečano u Beograd. Vijest o slavnoj bici 1 o padu Bcograda izazvala je u Beču, u Njemačkoj i svoj ostaloj Evropi, neuzimajući ni Fran-

cuskoj tal<vo oduševljenje, kakvoga dotle valjda nije izazvao nikakav ratni događjaj. Grofovi Hamilton 1 Rabutin što ili je Evgjenije posiao kao kurire u Beč, dočekani su pri svečanoj povorci kroz „Kartnerstrasse“ ka dvoru^ u kojemu su stanovale obje carice udove, od oduševljene gomile naroda, kroz koje su se jedva mogli provući. Lto je tako bilo kada je gcneral-adjutant grof Leopold Styrum poslije predaje Beograda stigao tt Beč sa trofejima i podrobnom izvještaju o bici. Sant car, koji se inače nije lako podavao tzlivima osjećaja, uputio je još noću u oči 19. avgusta, dakle neposrijdno po dobivenoj vijesti o bccgrađskoj pobjedi, Evgjeniju pismo, za koje se može reći, da je isto foliko bilo dostojno pošiljaoca, kao onoga, kome je bilo namijenjeno. „Ovoga časa“, ve|i u svome pismu car Karlo VI., „donosi mi general Ilamilton sretnu vijest ujeduo sa pismom Vaše Visosti od 16. ov. m,, u kojemu mi se javlja, da je Bog pod pametnom i hrabrom upravom Vaše Visosti tako blagoslovio moje oružje, da je ono izvojevalo veliktt i potpumi pobjedu nad s;tarim dušmaninom. Smatram, da je za mene veltka sreća, što mi je Bog sačuvao Vašu Visost (ma da sc Vaša Visost opet u toku feorbe odveć izložila), jer ako bih Vašu Visost izgubio i najveća pobjeda značila bi za mene najveću nesreću. Sve je od Boga, ali se Previšnji često služi i ljudskom mišicom; iz toga pak razloga tiemam kome drugome da pišetn nego li Vašoj Visosti, te da je uvjerim o još većoj svojoj ljubavi, obavezi i poštovanju prema njoji Ovi se moji osjećaji prema Vcisoj Visoti nikada neće izmijeniti, a daty bi Bog da se još mogu i povećativ* ,,Ja ne mogu ništa drugo nego da Vašoj Visosti iskažem svoju najvišu zahval-

Portugalska u ratu. K. B. London, 12. avgusta. ,,Daily News“ javlja iz Lisabona: 7. avgusta se sastao kongres, kome su prisustvovala i oba ministra, koji su se iz Lotidona vratili, te su podnijcli izvještaj o svojoj misiji. Aifonso Costa jc izjavio: EnIgleska vlada primila je sve dosadanje zajmove. Cjelokupna svota vratiće se Engleskoj dvije godine poslije zaključenja mira. Engleska ćc ukazati Portngalskoj pri svima spoljnim dogadjajima, koliko je to moguće, svoju potnoć. Zatim je ministar spoljnjih poslova proćitao notu Forcign Offica, kojom se Porlugalska poziva, da učestvuje u evropskom ratu.

GrĐd I okslica. Koncerat u Zeinunu. Kako nam iz Zemuna javljaju priredjuje se tamo u prosiavu Previšnjeg rodjendana Njegovog Veiičanstva cara i kralja Franje Josipa I. na dan 18. o. m. u 9 sati u veče u velikoj dvorani „Grand Hotela" umjetnički koncerat sa biranim programora koji će se naknadno objaviti. Sudjeluju poznati umjetnici. Iz gradjevinskog ođjeljenja. Gradjevinsko odjeljenje odbora grada Beograda ustupilo je izradu opravaka opštinskih dučana u Kralja Aleksandra ulici broj 27, g. g. Nikoli Neškoviću i Nikoli Atanackoviću preduzimačima, kao najnižifti ponudjačima. Ovo riješenje odobrio je i gradjanski povjerenik pri odboru grada Beograda i opravke istih dućana već su u radu. Deseti kotar (reon). Deseti kotar odbora grada Beograda, koji se do sada nalazio u zgradi osnovne škole na Terazijama preselio se u Gundulićevu ulicu broj 19, gdje se ranije nalazilo francusko-srpsko društvo za tehničke radove i u buduče tamo će davati sva obavještenja i raditi sve poslove, koje spadaju u djelokrug njegovog rada. Urezivanje boginja. U prkos višekratnim naredbama o urezivanju boginja, više tisuća beogradskog stanovništva nije se još urezivalo. Ponovo se strogo nareajuje da se moraju svi oni, koji se do sad nijesu još urezivali, smjesta to učine kod nadležnih liječnlka. Najstrožije će biti kažnjeni svi oni, koji se ne mogu legitimirati, da su sebi dali urezati boginje. Četrdesetodnevni pomen. Porodica pok. Alekse T. B o g a t i nČ e v i ć a, bivšeg glavara uprave monopola duvana, đavače pok. Aleksi četrdesetodnevni pomen 17. ov. m. u četvrtak u 10 sati prije podne na Novom groblju. Promjena koncesije. Svi posjednici koncesija bilo kakve vrste upozoruju se, da one privremene koncesije, koje nijesu podpisane po gradjanskim povjerenicima baruna Langa ili Somogyia nemaju vrijednosti, te se imaju u nadležnom policajnom kvartu predati. Svi obrtnici i trgovci, koji budu nakon 15. avgusta zatečeni u posjeđu takovih koncesija, biće policajno kažnjeni. Gradska ,,cubokana“. Prodavnica gradskog „cuboka' odbora grada Beograda, koja se do sada nalazila na Cvjetnom Trgu, presaljena je na Palilulskoj pijaci u Bitoljskoj ulici. Publika se i u buduće može koristiti kupovanjem otpadaka u ovoj prodavnici. Uhvaćen vol. Opštinsko zapovjedništvo u O s t r u žn i c i uhvatilo je jednog državnog vola,

nost i želju da Vašu Visost lično mogu zagrliti. Nadant se da kuršunt, što ga dobiste u rtiku, neće mnogo obespokojavati V. Svj., ali ju ipak molim, da i tu ranu dobro njeguje, meni za ljubav, jer je od sada inoja najveća briga, da se V. Svj. u budućc višc štedi“. „Ono što me naročito tješi, jeste fakt, da se cijela vojska tako dobro držala, te učinila svoju dužnost. Molim vas da usrneno saopštite svome generalitetu, te komandantima pukova moju carsku milost, te gotovost, da njihove zasluge prema nahodjenju V. Svj. nagradim“. U Njemačkoj, Holandiji, Engleskoj, Italiji, pa i u Francuskoj i Rusiji veličana je ova pobjeda naročitim štampanim letacima, pjesmama, slikama i medaljama. Bogata zbirka ovih silnih slika i planova borbe iz onoga vremena pruža najbolji dokaz o tome, kolika se važnost o cijelome svijetu pripisivala osvojenju Beograda, a koliko se napose slavio slavni pobjedilac Turaka, koji je u svome izvještaju caru nahvalio sve generale i pojedine pukove, redjajući njihove podvige, a o samome sebi rekao samo toliko, da se, u prkos zadobivenoj, neznatnoj rani, dobro osjeća. Ali najljepši spomenik za ovaj najslavniji Evgjenijev podvig jeste i ostaje do današnjih pokoljenja, ona djetinjsko-naivna, ali ipak toliko dirljiva narodna pjesma o „Princu Evgjeniju, plemenitom junaku“ (Princ Eugen, der edle Ritter...“) Spjevana usrijed logora, prenijela se uskoro i na pučanstvo i od tada se prenijela kao dragocjena zadužbina od pokoljenja do pokoljenja — najsjajniji dokaz o Evgjenijevoj popularnosti i neiskorjenjinoj uspomeni na beogradsku bitkui

koji je bio bez čuvara i koji ima na Iijevoni uhu žig A. B. u. Co. 4874. Vol se možc do-i biti u Žarkovu uz prikaz lcgitimacije. Kažnjen falsiflkator namirnica. Milutin Jovanović, kasapin na Ve. likom Trgu, kažnjtn je od strane odbora grada Beograda sa 30 kruna kazne zbog falsifikovanja životnih namirnica t prodaje istih.

Podpomaže probavu, iuči sluz, ublažuje Kiselinu.

MATTONIev giesshubler ČISTA PRIRODNA ALKALIČNA ^SEL-lC^ , Henricti Matloni 1 tl. Bot i Hariovsvari (K3rlsliail). Za trupe, zavode, menaže i za pripadaoce c. i kr. kao c. njeinačke vojske u vojnoj prodavnici c. i kr. vojnog-General-Gouvernementa, Belgrad, Garde kasarna. iiarosns priuim Talijanski zajam propao. Prema jednoj privatnoj vijesti „Neuen Zuricher Zeitung“-a iz Vlissingena, tinansiranje talijanskih ratnih troškova, koje mjesečno iznose najmanje 900 miiijuna llra, nije uspjelo na konferenciji financijskih ministara u Lcndonu. Italija nije do sad pristala na zahtjev Engleske da založi svoje carinske prihode, i ako se predlagalo da se to održi u tajnosti i od javnog mnijenja i od parlamenta. Prema tome je razumljivo prećutkivanje o savezničkom zajmu od 20 milijardi. Povišenje brzojavnih pristojbi. Iz Beča se brzojavlja: Prema sporazumu sa kr. ugarskim ministaistvom trgovine povisuje se pristojba u brzojavnom saobraćaju sa Ugarskom od 15. avgusta. Od tog dana će važiti u brzojavnom saobraćaju sa Ugarskom slijedeče pristojbe: obični brzojavi 8 helera riječ, najmanja pristojba 1 kruna od brzojava, novinarski brzojavi 4 helera riječ, najmanja pristojba 1 kruna od brzojava, povlašćeni brzojavi: za svakih prvih otpravljenih 500 riječi 15 kruna, za svakih daljili otpočetih 100 riječi po tri krune. Izvoz žita iz Rumunije. Iz Bukarešta se brzojavija: Količina novog ugovora sa središtem za kupovinu izneče oko dvije hiljade vagona graška i šešthiljadavagona ječma zavar e n j e. Središna komisija je dozvolila da se od berbe kukuruza u g. 1914. može izvesti daljih šest hiljada vagona. Ponovno otvaranje burze u Brislu. Kako se javlja, preduzimaju se sad mjere za ponovno otvaranje burze u Brislu, koja je bila zatvorena od vremena zaposjedanja giavnog grada Belgije. Mjerodavnim bankama i bankarima stalo je do toga, da se pre otvaranja prometa prečisti ureajenje angažo* vanja, da se tad ne bi remetio tekučim obavezama. U koliko će i stare firme potpomoći težnje za ponovno osnivanje novčanog trga, to će se tek viditi. Prema okolnostima može briselska burza još i za vreme rata postati vrlo važno srestvo za promet. Briselska burza biće pozvana za to, da pri povratku mira igra ulogu, jer će se pomoću briselskog trga vrlo lako moći postići, prekinuta veza sa pariskom burzom. Za sada će, razume se, u glavnom učastvovati pri ponovnom otvaranju' prometa burze one banke briselskog trga, koje stoje u vezi sa njemačkim firmama i zavodima. 1 ako je burza u Brislu bila zatvorena, ipak je i za vrijeme rata postojao izmedju Brisla i Berlina živ financijski promet. Bečka burza. K. B. Bcč, 12 avgusta. Neraspoloženje za rad na današnjoj burzi povećalo se još i s pogledom na svTšetak nedjelje, tako da je prcmet sa svitn tnirovao. Kako momenti, kojt su do sada bili mjerodavni i đalje djeluju, to je osnovno raspoloženje bilo slabo. U daljem toku povratne kupovine u vczi sa povoljnim berlinskim vijcstima o tenđenciji unijele su malo oporavljenje. Pr’ometi su se ograničili na vrijednosti rudarske i vojne opreme, tako isto i na dionice petroleja. Trg uloga je nepromijetijen.

Mm uijesfi. Troškovi svjetskcg rata. Atnerički financijski ča§opis ,,Clironicle“ obračunava dosadašnje ratne troškove entente i centralnih sila i njihovih saveznika do 31. juia o. g. Ti troškovi iznose: Belgija 57.1 mii. doiara (dolar — 5 kruna), pomoć od saveznika 326.2 mil. dol., Engleska 12.071 mil. dolara; Franceska 7619 mil. dolara; Italija 2133 mil. dolara; Rusija 10.235 mil. dolara; Srbtja 266.6 mil. dolara. Ratni troškovi entente iznose ukupno do krnja jula o. g32.711 mil. dolara ili oko 165.000 mii. kruna, od toga otpada na prvu godinu rata 11.186.8 mil. dolara, a na drugu 21.525 mil. dolara. U isto vrijeme iznosili su ratni troškovi centralnih sila i njihovih saveznika i to: Bugarska 142.8 mil. dolara: Njemačka ll-O^ mil. dolara; Austro-Ugarska 5464.3 mil. dolara i Turska 400 mil. dolara. Prema tome ratni trošk^vi ove skuoin s(!a iznose ukupno 17.102.4 mil. dolaraNa prvu godinu rata otpada od ov svote 6847.7 mil. dolara, a na drugu 10.254.7 mil. dolara. Ratni troškovi cntente iznosili dakle više od ratnili troškova centr nik 7a 1.^600 niil- doliirEv