Београдске новине

BroJ 183.

17. tvgtista 1916.

Beograđske Novtne

Cetvrtak

Strana 8.

■ znatnome poletu što ga Je zadnjlh godina pokazala srpska spoljna trgovtna, time što Ise, — zahvaljujući u glavnom penjanju clijjena mesa, — srpski izvoz od 53,385.tX)0 dinara u godini 1896. popeo na 84,221.000 ’đinara u godinl 1912. Istina da procenttialni udio voća u cjelokupnom izvozu zaivisi od toga kako je koje godine ispala žejtva voća, no ako se izračuna prosječna ■količina izvoza u voću za nekoliko godiua, te kad se ova upoređi sa cjelokupuim izvozom, naći će se do duše da' ova^ procenat stalno opada, ali da je ipak još toiiki, da se iz njega baš zbog znatnog penjanja cjelokupnoga izvoza može vidjeti značaj voćarstva u Srbiji. Tako je doduše procentualni udio voča i voćarskog proizvoda u cjelokupnome uvozu od 20,8 3 % piosječno godišnje u periodu od 1896. do 1900. pao na 18,09% u peiodu 1896.—1906. godine, pa čak i na 14,94% u periodu 1908. do 1912. godine, ali treba iniati u vidu da se za isto vrijeme ukupna vrijednost izvoza popela od 53,385.000 din. na 84,221.000. Prema tome se ukupna vrijednost izvoza popela za 58 na sto, dok je udio voća i .voćarskih proizvoda u cjelokupnome izvozu pao samo na 5,89 na sto. No iz ovih brojeva može da se vidi, da je voćarstvo u Srbiji moralo uzeti znatnoga maha, da bi se pri tako znatnom penjanju cjelokupnoga izvoza moglo održati sa ovoliko neznatnim opadanjem svoga učešća u cjeiokupriome izvozu. I zbilja, kao što ćemo vidjeti, tek je zadnjih godina obraćana veća pažnja voćarstvu, te je pokušavano da se ono dovede na racijonalniju osnovu, dok se ranije ostavljalo prirodi, koliko će i kakvoga voća proizvesti. Iskorišćavanje voća ograničavalo se na sušenje šljiva, koje je vršeno na vrlo piimitivan način, te na pečenje šljivovice, koja je proizvodnja bila potpuno slobodna. Pošto je šljivovica najomiljenije narodno piće u Srbiji, a pošto je u vcćim količinama proizvodjenr. samo u slabijim kvalitetima (20—40%), to je njen izvoz u sravnjenju sa velikom produkcijom bio srazmjerno vrlo neznatan, te je posljednjih godina spao na minimum. Stalno opadaujc izvoza šljivovice može se vidjeti iz slijc‘dcće tabele: Izvezeno je šljivovice:

Prosiečno godišnje

Litara

u vrijednostl

Cijena po litru

18fi 1—1870

2,247.740

537.874

24.—

1871—1888

2,135.143

604.146

28.30

1881—1890

410 990

153.098

35.50

1891—S95

303.080

130.660

4310

1896—1900

604 460

215.394

35.60

1901—1905

295.566

101.191

34.20

(Podaci za zadnje godine navedeni su u jednoj docnijoj tabeli). Prenta tome izvoz je u prkos stalnom penjanju cijena spao na petinu, dok je udio toga izvoza u cjelokupnome izvozu spao od 2,36% na 0,15%. No zato je izvoz suvih šljiva od početka pokazivao tendenciju penjanja, te ovaj artikal i danas medju voćcm pređstavlja riajvažniji izvozni rrmzvođ. Izvoz suvih šljiva iznosio je naime:

Prosječno godišnje

Kilograma

u vrijednostl

% ukupnog iznosa

1861—1870

1,157.313

314.178

27-10%

1871—1880

7,019.832

2,829.690

40-10%

1881—lt 90

26,356.148

7,262.334

27 GOJ',,

1891—1895

19,992.817

4,298.800

21'50°/n

1896—1900

32,528.336

9,104.969

28'%

1901—1905

30,439.275

7,157.577

23 50°/ 0

(Podaci za zadnje godine naćiće se u drugoj jednoj tabeli).

Kao što vidimo izvoz suvih šljiva, pokazivao je doduše stalno tendenciju penjanja, ali je u toku većih perioda godina, kao što smo ih mi ovdje uzeli, podlegao tolikim promjenama, koje se ne mogu objašnjavati prosto lošim žetvama pojedinih godina. Sr’pski privredni pisci naime stnatraju, da je po ncki put srpski šljivarski trg uslijcd rdjavog sušenja sticao tako rdjav kredit tako da na primjer peštanska t njemačka pijaca ponekad uopšte nijesu uzimale srpsku šljivarsku robu. Tek posljednjih godina pristupila je srpska vlada ntjerama, kojj|na se išlo na to, da se popravi I izjednači proizvodnja ove robe. Docnije nego što je počelo sušenje Šljiva i pečenja rakije pojavila se izrada pekmeza, koji se kao izvozni proizvod javlja prvi put u pcriodu 1881.—1885. i to u vrlo neznatnoj prosječnoj godišnjoj količini od 4959 dinara, ali koji je ubrzo zatint zauzeo vrlo važno mjesto u iskorišćavanjn šljiva. Docniji izvoz pekmeza iznosio je:

Prosečno godlsn'e

Kilogrami

U vrijednosti

1886—l«9n

1,738 698

524.787

1891—1895

2,951.853

691.610

1806—1900

7,596 200

2,393.453

1901—1905

12,052 231

2,528.688

U isto doba počinje i izvoz oraha, čiji se prosječni godišnji izvoz do godine 1905. popeo na 100.000 đinara, dok se ođnosno izvoza ostaioga sirovoga voća (izuztrv šljiva) u tome petiodu mogu utvrditi sanlo pokušaji, koji su dostizavali jedva izvoznu vrijednost od 20.000 godišnje. Ma da sc iz ovih podataka vidi, koliki je važan položaj zauzimalo voćarstvo u srpskoj poljoprivredi, i nta da se prenta razvijanju izvoza može suđiti da se staTtovništvo trudilt), da što bolje iskoiisti voćarske proizvode to je — kao što već napotnenusmo — vlada tek u posljednje vrijetne prcduzela mjere, da tt zemlju uvede racionalno voćarstvo i iskorišca. anje voća. Priroda je takoreći decenijama morala pokazivati vladi, da je ova zemlja naročito pogodna za voćarstvo i da bi narod od ujeva morao imati mriogo većilt knristi nego’što ih stvarno ima, dok se nije rješila da pristupi mjcrama za podizanje vočarstva.

Oskudlca uglja u Italljl. Kako se iz ZOrichi Jarlja, talljanska je vlada dozvolila društvtma pllna, da povise cljene, i pored postojećih ugovora, prema odlukl naročite komisije. Kako vanredno skaču djene engleskom uglju, to je i davanje plina po dosadašnjim ugovomim djenama blla čista šteta. All za Talljane se u ovoj nevoljt pojavljuje neka nada. Prema saopštenju „Corriere della Sera‘ pronadjen je u okolini San Remo, 12 km. od Ponti Nava, ma dan kamenog uglja. Ugalj vanredno gori 1 daje veliku toplotu. Ovoin pronalasku tehničart prldaju veliku važnost. Smanjena naklada magjarsklh novlna. K. B. Budimpešta, 16. avgusta. Središte za potrošnju novinarske artlje ođredjuje na temelju naredbe vlade, da od danas svi bndimpeštanski llstovi, koji se prodaju uz cijenu od 12 helcra stniju izlazitl samo na osam stranica, oni od 8 helera na šest stranice, oni od 6 helera na četiri stranica, a oni od 4 helera i jeftinije samo na dvije stranice, pošto je zaliha artije za rotacijone strojeve već skoro istro*ena. Rekvizicija maka u Austriji. * K- B. Beč, 16. avgusta. Naređbom ministarstva poljoprivrede rekvirirana je ovogodišnja žetva maka, kso i količine koje su preostale od prošie goihne. Mak će se upotrijebiti za produkciju z e j t i n a. Cijena je maku 150 kruna od sto kila za dobrovolmo prodane koltčinc, dok će se rekvirirane kohćlne plaćati za deset postotaka jeftinije. Bcčka burza. K. B. BcČ, 16. a\gusia. Burza je ttslijed jučeranje vijesti berlinske burze o padanju rumunjske i'ente bila neraspoložena, s toga je i sposobnost rada trga bila slaba tako, da je vcć i najmanja ponuđa dovodiia tečajeve do sraztnjerno jaček kolebanja. Izttzitnajući turskih papira, koji su se dobro držali, svi ostali imali su veće štete. Nezavisno od spekttlativnog poija trg sa ulozima održuo se u dosadanjoj stalnosti.

R3ZR2 uijesli. Trajno pridržanje „Ijetnog vretticna" u Njemačkoj i nakon rata. Pruslci ministri za javne radnje, za unutarnje poslove, za trgovinu, nastavu, poijoprivredu i firianciju izdali su, po berlinskim vijes'tima zajedničku okfužnicu vrhovnim predsjednicima o pitanju trajnoga pridžanja Ijetnoga vremena te o djclovanju i uspjesima ove ustanove. Okružnica glasi: Budući, da je naredbom saveznoga vijcća od 6. aprila 1916. naredjcno pomaknuće satova za vrijeme od 1. maja do 30. septemba 1916. i nasfupilo to će tfcbati uvažati ne bi li se ovakova mjera, koj nn se natnjerava izdašnije iskofišćavanje danjega svjetla 1 u kasnije vrijeme poprimiln. Pošto je u prvome redu ovu odrcdbu izazvala tiužda, da se s raspoloživim sirovinama i pfoduktima, što služe tt svrhe osvjetijenja, štedijivo gospodari i pošto će ovi razlozi i za vrijeme nakon rata postojati to se mora već sada s time računati, da će se t. zv. ljetno vrijeme pridržati za vrijeme dok rat traje a i tt prelazno vrijeme. Nastaće pak pitanja, ne bi li se ova ustanova i nađalje trnjno ostavila i ne bi li bilo svrsi shodno, da se izabere drttgo vrijeme za pomakmtće satova kao n. pr. od 1. aprila do 30. septembra. Za mjesece u zimi ne doiazi pomaknuće dnevnih satova u obzir s fazloga što se td toga za općenitost ne niogu očekivati kakovi probici. VVilsonovi rodjaci u Ceškoj. Praška „Narodni Politika* javlja, da predsjednik Saveznih Drživa Wilšon ima u Češkoj mnogo rodjaka po ženidbi. Wilsonovim rodiacima pripadaju nadučitelj A ton Kcpta i posjednik Vaclav Vondrašek u Kozlanu, profesor plzeniske češke trgovačke akademije dr. Anton Šnajdant, stračni učitelj Friček u Plznju, preds ednik stanice Friček u Dobrišu i drtgi. Činovnik financijske direkcije u Plznju Fanta bliži je rodjak Wtlsona, jer je predsjednik Wilson ujak Fantine gotpodie. Ova je srodstva osnovao 'češki virtuoz na violini Vaclav Kopta, koji se je 1871. oženio sestrom predsjeđnika WtIson». Dožlvljaji zastupnlka Zllnskog. Zastupnik u ugarskomsaboru Stefan Zlinsky, koji je od početka rata bio u Španiji, vratio se je neki dan u Budimpeštu. Na štanici su dočekali Ziinskog grof K»rolyi i njegovi stranački drugovi. Zlinsky je bio strašno ataoren. Putovao je iz Španije u Budlmpeštu tri nedjelje, a putovanje je bilo nađa sve pustolovno. Izraedju ostalog priča Zlinsky: „Dotao sam na parobrodu „Hollandija*, koji je prije tri nedjelje otplovio iz španjolske luke Vigo. Parobrod je vozio kafu, p» je vrlo često saustavljjn. U Tynemouthu je engleski trust izdao odnostio tovara kafora razne naredbe. Naprij^d se je išlo vrlo polagmo, jer su engleski ptloti sada vanredno opreznl. Svaka tri dana mijenjaju se mine, koje su položene u more. Zbog podmornice „Deutschland* stražarska je služba mnogo pomnija, a na mnogim se mje3tima mijenjaju mine šta više svaki dan.“ O postupanju u Španiji izjavio se je Zlinsky jako laskavo

Menta o nestnllmo, Srpskom Crvenom Krstu, Zeneva. Molimo najučtivije upravu Crvenoga Kfsta da nas po mogućstvu izvijesti za našega brata Božidara Adamovića, obvezanilca bolničara XV. rezervne bolnlce, Orocka, koji se do danas nije javlo. Unaprijed ostajemo blagodafne Nasta i Mila Adamovićeve, Ivan Begova ul. 1. Beograd. 1503. —27348. Porodici načelnika ministarstva Prosvete Dragomira O b r a d ov i ć a, i gospodji Zorki Beogfad, saopštava se, da je gospodin Dragomir zdrav. 1504. —26163. Moli se za izvještaj o gospodinu Đrag. J o k s i m o v i ć u, pisaru načelstva tt Prizrenu, koji jc bio ostao tamo, da grad pfeda. 1505. —27349. Saopštava se gospodji Vidosavi N i k o 1 i ć Brus, u kući gospodiua Rado.vića, da je Radiša zdrav. 1506. —23562. Izvještava se gospodja Kina Dragotnira Rajkovića, Čačak, Hunjadi ul. 5., da joj je sestra Darir.ka Milelić zdrava i moli da joj pošalje 2000 franaka, 1507. —26707. Izvještava se gospodja Olga Lazić, Vidinska ul. 24, da je gospoditt Petar Sarić zdrav, i moli da ga rdmah izvjesti o djeci. 15C8.—15584. Moii se za iz.vještaj o gospodinu Sister Florence Chefton u bolnici Crvcnog Krsta u Beogradu. 1509.—23587. Saopštava se gospodji Leposavi A. A n d r e j-e v i ć, Čtiprija, u kući Drage Diniić, da su njen ntitž i njegova braća Mita i Raša zdravi, kao i rodjaci Branko i Dragi. 1510—27332. Izvještava se gospodja ■ Natalija Drag. V e 1 j k o v i ć a, da je Bo5ko Damnjanović zdrav. 1511. —26605. Izvještava se gospodja Polka R a d o v a n o v i ć, Niš, Karaclj fdjeva ul. 45, da je gosprđin Dušatt zdrav. 1512. —27229. Saopštava se gcspodji Ljttbi VI. K n e ž e v i č, selo Zubctinac kod Knjaževca, da je njen muž zdrav. 1513. —27230. Izvještava se gospodin Pctar N i k o 1 i ć P 1 a n i n č a n i n trgovac, Zaječar, da su mtt sinovi i zetovi zdravi. 1514— 26094. Srećko Kondić, bravar, Užice, izvještava se, da je Miodrag Kondić stud. zdrav. 1515— 27344. Izvještava se gosnođja Mileva Popović, Beograd, Prištinska ttl. 5, da je Voja zdrav i pita da li joj je^ novac potreban. 1516— 27354. Izvještava se gospodja Marija Aćimović, ttdova, Trstenik, okrti 0 ' Kruševa 'ki,,da ij. 1 . Steva zdrav. 1517— 23558. Saopstava se gospodintt L a z a r u Pavlovićtt, Kralia Alcksandra ul. 118, da je gospođin Milivoje zdrav. 1518— 26725. Saopštava se gospoclji M i c i M a f k o v i ć, Kruševac, da joj je sin Dragontir zdrav. 1519. Izvještava se, da je potpiikovnik 0 j n r a D o k i ć 7,drav. 1520—27333. Saopštava se gospodji Zori Spasnja Tešić. čaćak, i 1 a su ; gosoodin Srcćko, Milica, Spasojc i Dušan zđravi. 1520—27248. OSošpodin Dimitrije D i m i t f i j e v i ć, 6 -s^¥štenik, Kruševac, i izvješ'ova se, da je njegov sin zdrav. 1574.—27632. Ziiricher Buicait iz\ jeI štava: 1. Gospodina St°jac ,; na Ma tić a. tfg. Požarevac. Dr. Lukić je zdrav, moli za | izvještai n ženi i djeci. 2. Mihajlo Jovanović, predsjodnik ; kasacije, Beograd, Krunska ul. 47. Pantclija, Vlada i Pera zdravi su. 3. Gospodja Ana Pante Jufišića, Beograd, Krunska uL 47. Pantelija, Vlnda 1 Pera zdravi su. 4. Gospodja Sibinka R a d o j č i ć, | udova, Niš. Milan je zdrav. 5. Ljubica Radojčić, Niš. Milan je j zdtav. 6. Dara Radivojcvić, Niš. Milan i zet su zdravi 10. Gospodja Jćlisaveta Stanojev i ć, Beograd. Svi vaši i Beševićevi zdravi. 1479. —23583. Oospodji Hristini T. A nd r e j e v i ć, Niš, Šumatovačka ul. 25, saopštava se, da je Aleksandar poslao 400 kruna. 1480. -27351. Saopštava se poridi;i advokata Milana N e š i ć a, Kfagujevac, da su gospoda Milan, Kosta, Lazar i Ljttba zdravi. 1481. —26606. Izvještava se gospodja Darinka Toskić, Požarevac, da jc gospodin Boško zdrav. 1482. -27971. Saopštava se gospodji Ivanki Jocc Milosavljevića, koja je ostala ti kttći Stevanovića u Kraljcvu, da je gospodin dr. Joca zdrav. 1483. —27269. Gospodin Stevan Maks i m o v i ć advokat, Požarevac, izvještava se, da jc njegov sin zdrav. 1484. —27331. Gospođji dr. Bože L nž a n i n a, saopštava sc, da joj je muž zdrav. 1485. -27341. Saopštava se gospođinu Vlajku Stevanoviću, trgovcu, Krttšcvac, da su Steva Aćimović L Čile zdtavi. 1486. -26188. Izvještavaju se gospodje ibi'a P. Mitrovi^ udova i Natalija N i k o 1 i ć, Hilendajska tti. 42, ili Mitar 16, da je Radenko Mitr.ovič, gimn. zdtav. 1437.—26121. fzvještava se VlaJimtr Bradić, zemljoradnik iz šeia Medvedje, srez trstenički. okrug kruševački, da je njegov sin Radoslav zdrav i školu posjećuje. 1488. -26754. Saopštava se gospodjl Ljubici M. Jovanović, Čačak, u kuči gosp. Stejskaia, da je gospodtn Milivoje Jovanović zdrav. 1489. -26745. Oospodin Dragutin J e f• ac, Kragujevac, izvještava se, i da je gospodin B. D. Jeftić, zdrav.

1490. —26704. Gospodin Milan Z a r 1 ć prof. Valjevo, izVještava se, da su Kosta, Dušan, Mika i Dragutin zdravi. 1491. —26655. Gospodja LJubica D an i ć, Kruševac, izvještava se, da je gospedin Dfagi zdrav. 1492. —26142. Saopštava se gospodji Katarini Rlstić, Vranje, da je njen sin Toma zdrav. 1493. —26756. Izvještava se gospodja Mara D. Ž i v k o v i ć, Beograd, Kraljice Natalije ul. 5, da jc gospodin Drag. Zivković i njegov brat zdravi. 1494. —26755. Saopštava se gospodji Leposavi Živčić, A'eksandfovac—Župa, da je gospodin Milan Živčić, zdrav. 1495. —27244. Gospodji Katarini I gn j a t o v i ć, M i s I r li ć, Pirot, saopštava se, da je Nikola Mitković zdrav. 1496. —26715. Moli se za izvještaj o gospodji Nastasiji P o p o v i ć, koja je ostala u Grejaču kod Niša, a tanije živila tt Smr err- i li se sada nalazi u Grejaču ili u Smcderevu. 1497—27256. Saopštava se gospodji Avramović, Vranje, da je gospodtn Pctar Avramović, stud. ntcd. zdrav. 1458—26705. Izvještava se gospodja Pavlija Radojković, Beograd, Sanutoriuin Vračar, da su njen sin Sava, unttk Mafko i Olga zdr-tvi. 1499—27257. Gospodin Vasa Anffielković, Pirot. izvještava se, đa je gospodin Nikola Mitković zdrav. 15fi0—26702. IzvjeŠtava se gospodja Živana Antonijević, Niš, Jerontmova ul. 11, da stt gospodin Svetozai) ti Sergije Oflov zdravi. 1501—27343. Saopštava se gospodinu V e 1 j k tt P o p o v i ć tt, Vrnjci, Vila Stižanka, da je gospt'đin Sveta zdrav.

Zboa prazrUlka nija jučeražnji naš iist izašso.

izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berin, 16. avgustaj.

Zaradno bojište: 1 jučcr vodio se žestok boj na položajima jugo-istočrio od Arnientieresa i u Artois. U okolici P o z i ercsa nastavili su E.’glezi svoje uzalttdne napade sve do >učer ujutro; preko đatia nije njihova pješadija n:šta preduzimala. Sjeverno od Villersa nije uspio jedan noćni prepad. Kod M o u 1 a i s o tt s T o u v e n t, u podruejti A i sn e razvila se na obim stranama dosta jaka vatra, spojena sa napadima zagušljivim plinovima, ali samo na kratko vrijeme. Istočno od R e i ms a odbijene su jače neprijateljske izvidnice. Istočno bojište: Od m o r a, ra sve do D n j e s t r a nije bilo nikakovih osobitih dogadjaja. Čete poljačke Ieoije pre'duzele su u okclici H u 1 c w i c z e kratki ali uspješni prepad. Njemačka lcteća odjeljenja navalila su i zarohila ruske prcdnje straže kod K i s i e 1 i n a; zarobljeno je 163 vojnika i I jedan časnik. Poslije teškiit poraza, koje su pretrpili Rttsi na 14. avgusta sjeverno od Dnjestra, navalili sti oni rijetko i vrio slabo. U K a r p atima zaposjele su naše čete visinu S t a r a W i p c z y n a sjeverno od C ap u 1 a. Balkansko bojišfe: Južno od Dojranskog jezera odbijen je napad nekoliko francttskih bataljuna. Vrkormo rojno r»*stro. Sud puioTuika Fr!i-a o položaju kod Verduna. (Naročiti brzojav „Beocradskih Novina".) Ziirich, 16. avgusta. Govoreći o ratnom položajtt na bojišfu kod Verduna piše pukovnik E g 1 i, da su Francttzi iznenadnim prepadima posijednjih sedmica postigli dodttše neke uspjehe, ali ovi nijesu dostatni, da nadvladaju protivnika. Danas su već Francuzi izgubili veliki dio svojih tispjeha u posljeđnjnn danima mjeseca jula. Posljednji napadi kod •Verduna imali su samo mjesnu vrijednost, jer Francuzi nijesu danas u stanju, da kod Vcrduna skupe vcće snake i tta raj načitt da povedu veću akcijtt. Odluči je ndar ntoguć samo novim i velikim snagama, uli ovih nemaju Francuzi. Švajcarsko-njeniački pregovorl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Bern, 16. avgusta. U Bern će stići njemački Vomisari, koji će voditi švajcarsko-njemačke prcgovofe. Ovim povodom piše „Berner Tagbiatt 1 *: Uvjereni smo, da će Njemačka upotrijebitl ovu zgodu da se pokaže kao dobar i vjeran susjed Švajcafske. Pod lozinkom zaštite malih naroda pošle su u rat sile sporazuma. Njemačka će zadobiti u Švajcarskoj velike simpatije, ako neće p >put Engieske i Francuskc tražiti kompenzacije za uvoz ugljena. U Švajcarskoj vlada v e liko pouzdanje, da će Njemačka postupati pošteno. G. BuđlmoolC, RroJevoc. Crolx Rouge Serbe, Bureau đe Renseignements, Geneve, Rue Pierre Fatio 25. Molim Crveni Krst, đa me izvjesti. da Ii je u životu moj muž Miloje A. Dolić, rezcrvni kapetan I. klase, IIJ. četa, 1. bataljun, 15. pješ. puka, timočke divizije Stevana Sindjelića, koji mi se za tcliko mjeseci još ni jednom nije javio. Unaprijed zahvaljuje Hristina M. Donića fz Varvarina. B. 505 Dragoljubu Milovanoviću, Hotel Tetminus, Ženeva. Vaš izvještaj mnogo naš je obradovao. Hvala. Molim Vas javite mome sestriću M. Terziću majoru, da izvjesti moje sinove Velju i Vladu i zeta Peru, da smo svi zdravi, živimo u Kruševcu, pozdravljamo ih i želimo da nam se što češče javljaju. Zahvaljuje Julka Bogdanovićka, Krttševac, Regicrungsstrasse 14. B. 506 NIKOLI JELICICU, Oenf, Bemestr. 1. Molim te piši Milošu, neka te izvjestf gdje se, naiaze moji rodjaci Steva Nastasijević, I. četa, II. bat., 12. puka i Apostoi Nastasijcvić, II. četa, III. bat., 10. puka, jer ni do danas o njima' njšta neznamo. Tako isto izvjesti gdje se nalazi Branko Janošević^pjegovi su u očajanjti za njim, jer sc nikako ne javlja. Javijaj se češće preko novina. Mi smo svi zdravi i sve vas mnogo pozdravljamo. Kosa. B. 557 SRP3KOM CRVENOM KRSTU, Ženeva. Molim Srpski Crveni Krsf, da me izvjestt o, mojoj braći Velimiru Piroćancu, majoru i Dobrivoju Piroćancu, pješad. kapetanu, koji su otišli s vojskom* i tu'su se nikai o javili. Unapri-, jed blagodarna Sofija Momirović, Kruševac, Habsburgerstrasse 42. „ B. 553 Oospodji DESANKI-SEŠI-DJ. ARANDJELOVICA, Zeneva. Najljepše vas molim da budete dobiti i izvjestite me o inome sinu Miodragu Momiroviću, djaku VI. razređa gimn., za koga sam čula, đa je u Gaillac-u, Južna Francuska, no o komc ncmam po izdane vjestf, od kako jeotišro Njemu javitc, da smo svi živi i zdravli i neka pokuša, ma na koji način, da nam se javi. Unaprijed vam najtoplije zahvaIjuje Sofi a Momirović, Kruševač, Habsburgerstrasse 42. B. 554 Gosp. KOĆI LJOTICU, Zeneva. Vidimo u »Beograđskim Novinama«, da ste bili tako dobri, te ste javiii izvjestan broj naših gradjana iz Kruševca i okoline da su zivi i zđravi, zato vas prijateljski molimo da se raspitate za naše sinove Pauna Ristića i Božidara Jovanovića, vojnike 12. puka posleđnjih regruta, pa nas izvjestite, što ćeino vam biti veoma blagodami, pozđrav svima našim prijateljima kofi se nalaze tamo. Milisav Rfstić i Avram Jovanović, iz Dedine, srez rasinski. B. 555 MILUTINU UROSEVIĆU, Amcrikancu, 2eneva. Molim vas izvjestite Jovana Pavlovića, kapetana, primila sam preko Wiener Bank Vereina Kruna 147.35. U buduće neka šalje više. Dobio je sina Slobodana, neka javi, a i vas molim javite mi, jer smo u očajaniu, da li su živa moja braća Miodrag Matić, nugista niške centrale, Slobodan Matić, maturant regrut 1906. god. Jova neka javi za braca Milorada, kao i za Milutina Nedeljkovića, sanitetska kolona šumadijske divizi e, I. poziva; Slavka Nedeljkovića, regruta 1936. god.; Miodraga Nedeljkovića, ■ to su sinovi Ljubomira Nedeljko.ića iz Kruševca i Gvozdena Kitanovića, iz Bivolja. Večito blagodarna Kosara Pavlović, Kruševac, ZugPlatz No. 11. B. 551 Gosp. Mihaju Tadiću, Pension Regina, Zeneva. Sav poslati novac i vaše dvije karte pfimila sam. Molim javite Jaši, da se g. Olga Kun nalazi u Kruševcu sa dje! com i majkom u velikoj oskudici. Neka joj pošalje nejnu platu, a u isto vrijeme raspita za Huga Kuna, poručnika rezerv. inžinj. batalj. kombinovane divizije i javi mu đa su otti zdravi i da što prije pošalje novac na moju adfesu. R. Prodanovička. Br. 542 Molirn sve svoje prijjatelje, da me izvjeste, da li što znaju o moine mužu Arandjciu Djnrdjeviću, kaplaru II. čete, II. bat. 13. puka, timočke divizije, II. poziva, da mi odgovore preko ovog Iista ' Ja se naiazim u Stalaču sa Miladinom Persida A. Djordjević. B. 521 SRPSKOM CRVENOM KRSTU, odjeljenje za informaciju. Molim vas izvjestite moga muža Spint Matića, kondukfera kruševačke pošte, jer mu ja neznam adresu, da sam prinvila 117 kruna, koje mi je preko vas postao Zdrava sam sa Radom i Miletom. Mala Slobodanka pozdravl'a oca, naiazim se u Kruševcu u istom stanu, i »nolim ga, da mi se javk r da mi pošalje još novaca. Leposava Matič, Oaglovostrasse broj 6. B. 552 Izvještajnom odjeljenju „Srpsfeog Crvenog Krsta“, Krf, za Tihomira Marjanovića Hotel „Anglaiterre". Novac od iebe t Gjure primili smo, koji nam je dobro došao, jer smo bili u velikoj oskudiei. Zato nas se sjetitc i u buduće koliko možete, jer je ovdje velika'skupoća. Mt smo za sađa u selu i ovdje ćemo ostati dotle, dok ne budemo morali ići, o tome ćeino vas izvjestiti. Za vas dvojicu mnogo brinemo, jef se nikako nejavljatc. Javi se i ti, i neka se Gjura javi Dari, jer se mnogo brine za njega. Pozdrav Gjuri i tebi od nas sviju, tvoja Dana. Gospodinu MITI RADOVANOVICU, 2eneva. Hvala ni izvješću o Milošu, jako sn.o se obradovali, da smo opet o njemu nešto doznali, Za nas neka ne brine, ždravi smo svi, žao nam samo šio nemože češćc da nam se javlja, u brizi smo za njimi i Keaiamo šta je sa m ad iin bratom i Radosavom. B. 550 Birou Djordjevlć, Ženeva. Za V. Jokjsića, učitelja. Zdrava sam sa djecom I Stankom u Kruševctt. Sa mamom ne mogtt da dobijem vezu. Zorka. Javite Dragoljubu Iliću, blagajniku pekarske čete, timočke div., I. poz. Dobili smo izvještaj od njega i braće Čofdića, da su zđravi. Porodicc njihove zdrave i pozdravljaju. Divna, Vasilija i Hristina sa djecom. Saopštite g. Marinku Petroviću, profcsoru, Serbc Lycee Rochefort sur mer dep. Charpent Inferiefe Frence. Primih dvije karte. Prcsretni smo. U oskudici sam pošalji 109 Kr. Pozdrav Jovanka i Slobodan, Kruševac, Denkmal str. 33. Br. 540 MOLIM svakoj onog ko bi ma ?ti znjio o mome mužu Dragutimi Lukiću, koir.ordziji I. poz., II. polj. bol. ko nbin. div. i sina Save Lukića, kadrov. 12. p. puka šum. div., neka me i Zvjestl preko ovog lista ili ua adresu Cveti ković-Ristić, Kruševac. B. 556