Београдске новине

Izlazi: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prođaje se: o Beogradu I u krajevima za- „ , posjednuli« od carako I kra- n h ljevsklb četm po cijcni od w “ o Hrvatskoj - Slavofiiji, BosniHercegovlnl I Daimaciji po cljeni od 8 h Izvan ovog područja . . . 12 h

Oglad po cijeuiku.

Pretplata: za 1 rajesec u Beogradu I n krajevima zaposjedmrtun od carsko I kraljevskib četa K I'50 n Hrvatskoj-Slavonijl, BosniHercegovinl 1 Daimaciji K240 Izvan ovogpodručja . . .K3-—

tiredništvo : BEOORAD, Vuka Karadžiča ul. 10. Telelon broj 87. — Uprava, primanje oglasa i pretplate : Kneza Mibajia ul. broj 38. Tele/on broj 25.

Br. 193.

BEOGRAD, subota, 26. avgusta 1916.

Godina II.

Odbijeni ruski napadi u Bukcvini. Zeppelinski napad na London.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 25. avgusta. Rusko bojlšte: Front generala konjicenadvojvode Karia: Zapadno odMolođotva iu oblasti klanca Tartarow odbijeni su njekoliki ruski napadi, djelimično u borbi prsa u prsa, sa velikim gubicima po n£prijatelja. fnače pri nepromijenjenom stanju mjestimice topnička vatra sa promijenljivom jačinom. Front maršala pl. Hindenb urga: U odsjeku P e r e p e 1 n i k i-P i 1 inaki neprijatelju je otrgnut uski rovovski komad, koji je on 22. t. m. bio uzeo, torn je prilikom sarobljen jedan Časnik i 211 vojnika, zaplijenjene su 3 mašinske puške. Dalje sjevemo nije bilo nikakvih značajnijih dogadjaja. Talijansko bojište: Sinoć je neprijatelj držao naše položaje južno Vipavske doline-do Nove-Vesi pod živahnom topničkom vatrom; u isto vrijeme su se kretala izvidnička odjeljenja protivu tog djela tronta. Ona su odbijena. Na frontu Fazanskih alpi popustila je, poslije neuspjeha Talijana i njihova topnička djelatnost. Jugo-lstočno bojišfe; Na V o j u š i mjestimične čarke. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Ber.in, 25. avgusta. Zapadno bojište: Slično kao 1 18. avgusta trajali su slnoć jednovremeno na cijelom frontu od Thiepvala do Somme engleski i francuski napadi sa žestokim uveĆavanjem vatre; napadi su se nekoliko puta poravljali. Izmedju Thiepvala f šume Foureaux onl su slomljeni. Dijelovi su našeg prednjeg rova napuštetii. U odsjeku Longuevai protivnik je imao uspjeha. Selo Maurepas je za sad u njegovim rukama. Izmedju Maurepasa i Somme navala francuska nije imala nikakva uspjeha. I desnc od M a a s e Francuzi su prešli u napad, borba se ograničila na

odsjek kod F1 e u r y, neprijatelj je odbijea. Jedna r.aša letilica napala je noću 24. t. mj. utvrdjenje London. Četiri neprijate'jske letilice oborene su našom obranbenom vatrom, jedna kod Pont aVerger, jedna južno od V arennesa, jedna kod Fleury (ova 23. avg. u vazdušnoj borbi), a jedna od Armentieresa. Kao što se u posljednje vrijeme često dogadjalo sa belgijskim giadovima, tako su i juče opet hacane bomhe na M o n s. Osim znatne šiete, koja je nanijeta belgijskoj svojini, ranjeno je nekoliko gradjana. VrV.I front maršala pl. Hindenb u r g a: Puiivnapad radi osvojenja rova kod D w I 7 i n a, koji je 21. avg. bio iz- N gubljen, imao je uspjeha. Zarobljeno je 5b 1 vojr.ik. Vcir.i front generala konjice nadvojvode K a r I a: Kod njemačkih četa ništa novog. Balkansko bojište: c. Nikakvih značajnih dogadjaja. Vrhovno vojno vodstvo. Izvještaj turskog glavnog stana K. B. Carigrad, 25. avgusta. Irakško i perzijsko bojište: Nepromijenjeno. Kavkaško bojište: Odbijeni su pokušaji napada na istaknute položaje na našem desnom krilu. Na jednoj tački ostavio nam je neprijatelj zarobljenike. U središtu neznatne borbe. Pri jednom prepadu na neprijateljske istaknute rovove na lijevom krilu ubijeno je 20 neprijateljskih vojnika i jedan časnik, zaplijenjeno je dosta predmeta ratne opreme. Egipatsko bojlšte: Pri jednom sukobu sa nepri^.jljskim izvidničkim ođjeljenjem, 20 kilometara istočno od Sueza, neprijatelj je nagnan u bijeg. Jedna neprijateljska letilica svojom nepažnjom gadjala je punih četvrt sata svoje vlastite čete. Na tome se frontu inače nije ništa značajno dogodilo. Rdtnl cil] Llogdii Georšn. J )ryd Goerge mogao se nekada da pohvali, da je on jediui cd engleskih ministara, koji iz vlastite spoznaje poznaje Njemačku i Austro-Ugarsku. On je već

dugo prcd rat dolazio u Marijine Lazni (Marienbad), posjctio je južnu Njemačku i Sch\varz\vald, a zadržavao se i nekoliko sedmica i u Berlinu, gdje je proučavao njemačke institucije osiguranje staraca. U ono je vrijeme ovaj srazm-'err.o mladi ministar trgovine važio kao pristalica ideje mira. Svako će se sjetiti, da je on u svoje vrijeme istupio sa mnogo energije i sa valjanim argumeniima protiv natjecanja u naoružanju Njemačke i Engleske, pa je zastupao stanoviŠte standarte dviju vlasti u engleskoj flotnoj politici. Sjetiće se svatko i njegovog držanja za vrijeme burskoga rata, kada je on otvoreno istupio protiv uništavanja ovih dviju južno-afričkih republika, pa je on priredio mnogu bučnu protestnu skupštinu protiv rata. Kao ministar trgovine, pokazao se on kao skroz moderan čovjek sa jakim socijalnim osjećajem, a ovim 'e osjećajima odgovarao i govor kojeg je on u julu godine 1908. držao na medjunarodnom mirovnom kongre'»su u Londonu. Tri godine kasnije — za vrijeme agadirske afere — bio je već Lloyd Cieorge vrlo ratoboran, ali je vrlo brzo skrenuo, da se ova epizoda vrlo brzo zaboravila. Dapače je on dvije godine kasnije izrekao vrlo pametuu i značajnu riječ u razgovoru sa urednikom ,,Daily Chronikle“, kojem je rekao, da je agadirska kriza značajno pokazala, do čega mora da dodje, kad diplomati, političari, ratni spekulanti i huškački novinari otruju vazduh i zasiju sjeme smurnje izmedju dva naroda. U ono je vrijeme Licyd Oeorge nazvao nepromišljenom provokacijom svako đaljnje povišenje kredita za izgradnju ratne mornarice u Engleskoj, a opšte je naoružanje narcda nazvao „organizovanim IudilonT’. To je bilo sedam mjeseci prije sadanjega rata. Poslije toga govorio je Lloyd Oeorge vrlo često, ali je on od deinokiatslcog apoštola mira postao fanatički pristalica rata, iz odvjetnika razuma i razbora, bijesni neprijatclj 1 protivnik Njemačke. Imade ljudi, koji tviđe, Ga je bivši \vallinski advokat, koji je u svojoj dvadeset i sedmoj godini postao poslanik, a u trideset i trećoj ministar, ništa drugo nego obični demagog. Moguće da ovl ljudi imadu pravo, a moguće je, da i nemaju — sigurno je, da je on posve zauzet liberalnom šablonom zapada, pa on zaista u Njemačkoj, Austro-Ugarskoj i Turskoj gleda veliku „prikazu reakcije“, koja prijeti miru naroda. U svom on naime govoru, kojeg je držao posljednjih dana, nastoji da umiri svoju staru demokratsku savjest

Podlistak. arbanlja u profiostl I budućnostl. <lr „Illrsko-arbanskih ispitlvanja" od dr. Ljudevlta pl. T h a 11 o c y a). To je krivica Otomana, koji nagrnuše u četrnaes.cir vijeku, te učiniše kraj svakoj kultnri. Srpska je država slomljena na Kosovom Polju 1389. godine, pa i Arhanija potpade pod gosnodarstvo sultanovo u Carigradu. Od tada poče Arbanija da opada. Ne samo, da je tursko gospodstvo pored već postojećih dviju vjera, katoličke i pra- raavne, naturila zemlji t treću, tada na/anptičniju i kulturi najneprljateljskiju, te time umnožila unutrašnji rascjep plemena već su i sultani još u poče'kij rszumjeli, da mudrom ličnom politikom pr ! vuku sebi u svome dvoru kneževske i plemenske poglavice, tako, da im ov J zbog svoje vječite nesloge ne mogahu nikad biti opasni. Kneževski Dvorovi i kule plemenskih poglavica počeše da propadaju, a njihovi vlasnici potražiše kod sultana visoke vojne položaje i služahu mu sa-svojim pristal cama kao slijepo odani va^ali, koji nijesu nikad sačinjaval! najgori dio tuiske vojske. A od naroda, što htjcde ostatl arbanski i ne htjede da se poturči, ode u goru i otud lebdijaše s b- rom revnošću, s prstrm na orozu i puškom na nišan nad ono malo zaostalog narodnosnog života.

Tamo u brdu Malesije i Ljume treba i dai-as naučnici da putuju, ako žele da na izvoru prouče arbansko narodno pravo i arbanske narodne običaje. I u ovome pra\ cu pruža mnogo obavještenja djelo Dr. pl. Thall6czyja kao i rad^/i Ippena, koji se naročito bavio proučavan’em od oca na sina naslijedjenog Dukadjinovog prava i naročitim proučavanjem plemena sjevepno od Škodre. Iz svega toga vidimo, kakvu gorku nepravdu nanosimo Arhancima, kad ih predstavljamo kao obične razbojnike i uhijce. koji ne znaju za drugi zakon do samo za handžar i pušku. Oni imaju sa svim tačne i u svim potankostima razrndjene norme prava za _sve slučaje- e. koji se mogu desiti u njihovom prostoru gorštačkom i pastir.skom životu. Razbojništva i ubijstva kao nasilja izvršena nad ženama i nemoćnima kazne se najstromje i u arbanskim visoravnima. Strog je doduše taj zakon. ali je i narod tvrd. koji ga je stvoyio. to jo narod, koji je od kad se za njega pamti, morao nenrestano za ono maln svoga opstanka, da se ogorčeno lorl sa stranim razbojnicima i zavojevačima. -Niepovi posijednii gospodari. Turcl. kako se izlazi iz Jcdnoga rada Dr. pl. Thall6czyja, pokušavali su, da taj gorštački zakon preliju u formu, koja je njima više godila, ponajprije u formu, koiom se daio maio više .isciiedlt! za vazda praznu tursku državnu blaga.ru 1 za vazda Još potrebitije turske činovnike. Ali im to nije ispalo za

rukoin i turske paše u Škodri i Janjini morali su ne jednom da izlaze u borbu, da bi koliko toliko pribavili važnosti turskom pravosudju. Drugi dio ovoga zbir-djela sadrži privredne i političke studije. U pogledu privrede dolazi na prvo mjesto rad profesora Sedlmavera, kojl se opširno bavi sasvim zapuštenom poljoprivredom arbanskom. Prekoračujući okvir istaknutog zadatka, naučnik ne samo da iznosi korisne prijedloge, za racijoualno fskorišćavanje agrikulturnog blaga, već iznosi i vrlo korisna posmatranja i studije o iskorišćavanju mnogobrojnih vodopada u Arbaniji. Ovaj dio toga rada neka je osobito preporučer? zauzimljivim preduzimačima, koji po utanačenom miru i uredjenju umitrašnjih prMika moraju doćl u tu zemliu. I rad Bele Pecha havi se o^širno tom teiuom, te naročito raspravlja u pojedinostima prilike vodene snage u zemlji. Magiarski naučnik zastupa takod'e mišlienje intenzivnog iskorišćavanja vodene snage. S arhatskih gora teku u primrrske, nizine milijuni, koje nije teško pohvatati. U produženju privrednog dijela iznnsi d'. pl. Thšlioczy niz dokumenata — kako on veli — iz poluprošlosti Arbanije. To smo vrijeme sami preživili To sn dani po zlu poznate ambasađorske reunije. na kojoj su se stekli današnji našl neprijatelil. da odigraiu jednu nedosto'nu knmediju i da spriječe samo cd Njemačke potpomagani po-

i da da ratu sila sporazuma ponovno neku političkc-moralnu podlogu; da opravda strahote rata i možebitno njegovo dugo trajanje, on to označuje kao cilj ovoga rata i kao nužnu posljedicu, da sc na taj način za sva vremena oduzrne želja za ratom „odgovornim el'emeutm.a". Kod toga naravno polazl LIoyd George s predpostavkama, da jc Engleskoj sigurna pobjeda, koju, veli Lloyd George, neće moći nijedan njemački proiesor da poreče. ,,0va će pobjeda Engleske biti,“ nastavlja Lloyd George — „opomena za sve vladare, koji danas sjede na prijestoljima ili će ikada sjediti, biće opomena za sve kraIjeve i njikove savjetnike. Savjet će ih kulturnoga svijeta učiniti odgovorne za svaku povrijedu medjunarodnoga prava i poštenja". Sve to zvuči vrlo lijepo, vrlo demokratski i vrlo radikalno. Ali se samo od sebe nabacuje pitanje, kako još dugo valja čekati na ovaj cilj i da !i ovaj ratni cilj Lloyda Georga vrijcdl i za kraljeve sila sporazuma i njihove savjetnike. Na ovo će pitanje LIoyd George sigurno ostati dužan odgovor, pa od tog govora ne preostaje niš*a drugo nego lijepo oratsko ruho. „Engleska pobjeda 1 ', koja će diktirati mir, ostaće puka fantazija. Put do mira vodi samo preko spoznaje Istine. Obračun sa vladarima i njihovim savjetnicima — kojeg bi Lloyd George htio da pridrži samo Engleskoj — može on mirne duše propustiti pojedinim narodima — to ćq bitl velika zadaća budućih godina. Borbe u Eaćedcnlji. Francuski izvještaj. K. B. Solun, 25. avgusta. ZapovjedništVG istočne vojske javlja: Na desnom krilu savezničkom neprijatelj se utvrdjuje na lijevoj obalt S t r u m e s obiju strana druma za S e r e z. Na gornjoj S t r um i Englezi 1 Francuzi dosta lako odbiše njekoliko pokušaja neprijatelja, da povrati zauzete položaje sjeverno od sela P a 1 m i j e, u dojranskom odsjeku i kod Ljum a n a. Na cijelom planinskom zapadnom irontu zapadno od M ogl j e n ice razviše Srbi svoju ofenzivu. Na krajnjem lijevom kriiu oni su 23. u jutru pcmovo zaposjeli kotu 1506 pet ktlometara sjevero-zapadno od Ostrovskog jjezera. Zaposjednuće Kavale. K. B. Paris, 25. avgusta. ,,T e m P s“ javlja iz Atene: Tri grčke divizije ukrcale su se u Kavali. Grčka utvrdjenja, zajedno s topovima i municijom predata su Bugarima. Karakterističan glas o ofenzivi na Balkanu. „T i m e s“ p r i p r a v 1 j a p o v 1 a č e n j a. K. B. Amsterdam, 25. avgusta. Vojni saradnik ,,T i m e s a“ piše o balkanskim borbama: Momenat, što su ga

šleni rad Austro-Ugarske u Arbaniji. Svi mi znamo, kako zbog malene Skodre u inalo što nije još godine 1913. buknuo svjetski rat i kako je ovaj spriječen samo strpljivom energijom austro-ugarske politike. Na londonskoj poslaničkoj reuniji izradjeni su oni predlozi i statuti, one papirre gomile, iza kojih je Italija, zaklonjena Engleskom, Francuskom i Rusijom imala da zadrži miroljubivo prodiraii'e Austro-Ugarske u Albaniju. Dr. pl. Th6II6czy reprodukuje originalni tekst dotičnih dokumenata s dodatkom ustavnog nacrta, koji je on sam po naredbi austro-ugarske vlade za kneže\inu Arbaniju izradio. Baš taj dio djela, koji je i zaseb-'o odštampan, vrijedro bi bilo da Gčno prouče svi oni. lcoji se ba\e pol'tikom. U njemu iznosi pisac svoia iskustva o toi zempi i obrazuje državnu zgr"du. koja počiva na sivurnoj osnovi. Na'teži posao jaTnač-o mu je zndao nacrt razuih zakona, jer je prije svepa tre^alo imati n vidu, da se dovedu u sklad u Al K an ; ii važeća običajna prava s modemtm n 'zorima o pravu i zakonu. Pr. pl Th6116czv je ovrije. naročito kod rudarskog prava. a kome zbog n'egove važnosti Iscrpno govoreć, usvojio za nutokaz ona osnnvra rravila. ko.ia su bila mjerodavna prilikom skfar>nn ; a bosansko-herc'*?o\ r a. x kog rudarskog zakona od 1889. godlne. J ovdje se samo mnže ponoviti ono. što je već u nanrijed rečeno: da predu7 mač, kome jedužnostda po-

središnje vlasti izabrale za svoju ofenzivu naročito je značajan i povoljan za njih. Ta zar ima bolje izborne propagande protiv Venizelosa a za grčkog kralja, nego što bi bio pora/z sila spora-< zuma u Maćedoniji. Osim toga ovaj je dogadjaj od vanrednog značaja za Rumunjsku, koja još jednako koleba. Ako bi Rumunjska dopustila, d a s p o r az u m b u d e u S o I u n u p o b i j e d j e n, ona bi propustila jedan povoljan momenat za sebe samu, a time bi jednovremcno cijela solunska akcija postala i z 1 i š n a. Moglo bi se lako desiti, da ća sporazum možda pod tim okolnostima bez ozbiljnijih. borbi povućisvoje čete, koje se na Sommi mogu zgodnije i korisnije upotrijebiti.

DoinzflK .,Deutschlantr-n. Pripreme za novi put. K. B. Bremen, 25. avgusta. Predsjeđnik L e h m a n n izvezao se ,,Deutshland“-u do u visinu Heigolanda u susret i tu je pozdravio kapetana K 6 n ig a i ostalu posadu. Svi su izjavili želju, da se ponovo spreme za n o v i P u t. Lehmann je primio važnu kurirsku poštu. Očekivanja brodara ođnosno tovarne spo* sobnosti daleko su nadmašena. Car W i !-< h e I m uputio je senatu Bremena brzojav, u kome je izrazio najtoplije želje i čestitko povodom novog lista slave u sjajnoj po-< vjesnici poštovanja dostojnig Hansagrada, Brzojav se završio riječima „vivant sequentes“. Dar mornarlma ,,Deutschlanda“. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novi.nasj Bremen, 25. avgusta. Njemački veletršci prilcupili su više sfotina hiljada maraka u cilju, da taj novac podijele kapetanu K o n i g u i mornai rima prvog njemačkog podmorskog trgovačkog broda ,,D e u t s c h 1 a n d“ kao i mornarima budućih njemačkih podmorskih trgovačkih brodova.

RusKa cfenzloa. Novi podhvatl Rusije. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“.) Barcelona, 25. avgusta. Moskovski izvjestilac lista ,,ABC“ brzojavlja, da je razgovarao s generalom Ivanovom i da se ovaj izjasnio, da su Rusi usredsrijedili 800.000 vo j n i k a pro11 v K o w e 1 a i da su odlučili, da prodru ma po koju cijenu.

EnRlesKo-fruncusKu ofenzšuu. Engleski izvještaj. K. B. London, 24. avgusta. U toku zadnje noći neprijatelj je Činio silne napore, da povrati izgubljeno zemljište izmedju željezničke stanice G u i 11 m o n t i Quarrya. U 8-45 otpcče topnička priprema, poslije koje je neprijatelj pošao takim silnim pješačkim napadora, da je mjestimično stigao do naših grudobrana. Svuda je uz teške njegove gubitke potpuno odbijen. Pošto je propao ovaj napad neprijatelj je u 12-30 minuti noću opet otpočeo sa silnom topničkom vatrom, ali novog pješačkog napada nije bilo. U blizini utrdjenja „Hohen10116 ^“ neprijatelj je žestoko tukao

slije rara uloži svoj kapital i svoj um za privredno otvaranje ove od priroda tako bcgato ofcdarene zemlje, treba i taj dio 1 halI6czy-jevog djela tačno da prouči. prije no što bi se dao na put u Albaniju. ZaHjučak „Ilirsko-albanskih istraživanja" sačinjava jedna studija Karla T h o p i a o onih 200 dana, za kojifc je Albanija pod k -ezom Vilimoni Wiedaskim kao samostalna kneževina privldno ži' o'arila. Nesretno stvaranje te najmladje države, kojoj je neraspoloženje Italije i sporazumnih sila oduzelo r.ajplodnija polja i najbodje granice, krunisala je londonska ambasadorska konlcrencije izborotn kneza. Vilim VVIedski pored svih svojih izvrsnih osobipa nije bio podesan čovjek za to mjesto. On je došao kao stranac u taj narod, pa mu je i ostao stranac. Najteža mu ie griieška ta, što se nikad nije usudio izaći izvan ziđi n a svoje prL jestonice, z? koju je izabrao Drač, nitl da se prikaže svojim pastirskim plemenima, koje je sjojem i blijeskom bilo lako zasjeniti. Ljudi s juga isto tako kao I oni sa sjevera ne imadjahu ni pojma o tcme. kako upravo izgleda taj od njih tako željno očekivani Mbret, Tako‘je dcšlo, da su unulrašnje zadje-< vice i neslcge koje su teškom mukom medju ii’cdinjenim plemerjjma za traiania tog povjesničkog trenutka mirovale, ponrvo izhile i da je zemlja počela ponovo da ođjekuje od puščanih metaka. Jzc?aistvo se učvrstilo u nepo-