Београдске новине

Strana 2.

26. avgusta 1916.

Beogradske Novlne

Subota

Broj 193.

granatama naše ređove i pokušao je naletom, koji je potpuno propao. Ni na jednom mjestu nije mogao dostićl do naših redova. Pri jednom napadu sjeverno odLa Bassće, uspjefno prodrijesmo u neprijateljske rovove. Francuskl lzvještaj. K. B. Paris. 24. avgusta. 11 sati u večef: Sjeverno od Som m e naše čete oko pet sati posiije podne napadoše na njemačke pololaje u oblasti M a nr e p a s a. Pošto su zauzeli jednim jedinim naletom dio sela što ga neprijatelj još drži i susjedne rovove, pomjeriše svoje redove na frontu od dva kilometara za dvjesta metsra u naprijed, naime od zeljezničke pruge sjeverno'od seia, pa do grebena 121, jugoistočno od nje. Tom prilikom zadobismo deset mašinskih puš3ka i 200 zarobljenika. Južno od S o m m e topnička se borba produžuje u odsjecima Estrees i Lihons. Na desnoj obaii M a a s e neprijatelj je preduzeo njekoliko protunapada bombama protiv naŠega novog fronta izmedju Thiaumonta i Fleurya. Svi pokušaji napada slomijeni su u našoj vatri. Nešto smo napredovali preko istočne ivice sela. U toku borbi, vodjenih preko dana u ovom odsjeku, popeo se broj zadobivenih zarobljenika na 300, od kojlh 5 časnika.

Enileska I kolonlje. Engieske crna liste. K. B. Paris, 25. avgusta. ,,T c m p s“ javlja h Santijago de Chilc: Povodom teškoća, koje su prouzrokovale crne liste obustavile su svoj rad njemačke tvornice mitrata. Posljedica je toga znatno smanjc 'r chilenskih državnih prihoda, kojima jc glavni izvor bila izvozna carina na nitrate. Engleska 1 holandskl ribarl. K. B. Rotterdam, 25. avgusta. „Rotterdamsche Courant* javlja da su ymuidenski ribari zaključili na prijedlog engleske vlade, da će jedan dio svoje lovine otvoreno prodati na tržištu. Engleska se vlada sa svoje strane obvezuje, da će obmah pustiti na slobodu sedam zaplijenjenih ribarskih brodova.

BalkansKe vljestf. Izbori u Grčkoj. Venizelisova nada propala. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna'.) Rotterdam, 25. avgusta. Iz Atene javljaju, kako je Venizeios izjavio, da je pouzdano od ukupno 300 hnandata imao dobiti 214, ali sad, pošto su Bugari posjeli grčko zetnljište, u pitanju je, dalićeuopštebitiizbora.

Austro-Ugarska. Rad c. 1 kr. vojne uprave u Crnoj Gori. Pod naslovom „Ciljevi naše uprave u Crnoj Gori" objelodanjuju „Cetinjske Novine" članak, u kojem se veli: „Upravo je sedam mjeseci, otkako je Austfo-Ugarska, akoprein se još uvijek boreći na sjeveru i jugu, počela mirno kulturno djelo, a da teško iskušanom pod teretom četirgodišnjih ratova shrvanom narodu opet doncse blagoslove mira, reda i počinka. Nakon uvedenja vojnih upravnih oblasti i podjeljenja zernlje u okružja valjalo se je u prvom redu pobrinuti za opskr'bu živežnim sredstvima, a ta je u sebi sadržavala i mjere poduzete za obradjivanje oranica, koje su od poćetka rata gotovo bez iznimkc zapuštene i zanemarene ležale. lz monarhije uveženo je preko Ko-

srednoj bl.zini siaboga i kt.lebljivog kneza, ko i je u skoro postao igračka T a 11 j a ii a. E s a d-p a š a, plaćemk rlmske v.ade. udružio se tajno s ustavliieitna, koji su bez suninje od talijanskih a. enata navedeni i koji. su ttapali kneza u njegovoj prijestonici. italija nile htjela samostalnu Albaniju, prije svega niie htiela samostalnog Kneza i prediizela je samo po Tali'an'ma svojstvenoni mar.iru, da ukloni iz zeml;e čovjeka, koga jc pom; gfa tamo dovesti. A'.'stro-Ogarska, koja je i tada kao i uvijek 1 !ia za mir, pokazala se prema Italiji slaba i popustliiva, te je odazvala svoje časr'ke. koje je biia ix)s'ala knezu u A’bariju. I tako je mora'o biti, kako je .'Vip htjpla: Samos'.alna AEan'ti : so siušila, te ležaše kao plijcn bez < dbrane pred noganta apeninskih razboinika Jat.iačro ne bez namjere ostavio je dr. pl. Vhžll6czy taj odjeijak na kraju svoga djela. Pošto nas je*proveo kroz povjes'n.cu Arbanije od t'ana najtamnlje prcšiosti, pošto nam je pokazao, kakav krasan narod žlvl u Arbansk : m brdln-a i kakva Maga leže tamo još ncdotaknLta, cn nam neštedimice i • tir-si na \ čik grješke, knje smo učiniil djclomično tz inJoienc'je javnog mnijenja, dielomi'*o iz neoprostive slabosti vladbe piema izdajaičkom dušmatv.nu. Hvala Bcgu, vojnik je i ovdje kao I vuda ii o’.'onie ratu podvukao potez «sp- d |;n>*!o’»“ Sto V on svojim krvavtm t adorrj r'ipreniao, lo nam je duž/h -- <*a rrtKt'jul ivn udom dovršlmo. M l s a tn 1, n. i n a r o d 1 h a p s b u r gSke mouarhije Imamo dužnost — a o pravu da ne govorituo — oa taj rad dovrilmo.

tora i Bara na stotine bačava žita, brašna, soli i drugih raznih važnih životnih namlrnica. Mnogo je podijeljeno besplatno medju gladujuće siromašno stanovništvo. Istodobno s opskrbljivanjem Crne Gore živežom, pristupilo se je i obnavljanju te popravku stare cestovne mreže. Nevjerojatno primitivno gradjene ceste, ne podzidane, bez do^oljno čvrstih mostova i propusta, često bez rubnog kamenja, nijesu mogle izdržati teški promet. Ti'ebalo je mnogo tisuća radnika, da se uzmognu te ceste za promet sposobniina i otvorenima uzdržati, fli novi putevi do najuđaljenijih dclina, ove kraške zemlje izgraditi. Svaki fadnik, bio on muško iii žensko, dijete ili starac, dobiva za svoj trud plaću i liranu. Uslijed svakog pomanjkanja boinica 1 oporavališta za boiesne i nemoćne u zemIji, pružilo se i na ovom području generalnoj vojnoj upravi šifoko polje djelovanja. Sve vojničke bolnice i zdravstveni zavodi otvoriše svoja vfata i civilnom pučanstvu. U svini gradovima brinu se posebni organi za čistoću i opće dobro pučanstva, uredbe glede pitke vode poboljšavaju se. Mladeži otvoriie su se škole, koje su tamo od početka balkanskog rata bile zatvorene. Otvorenjem mnogobrojnili škola šifom cijeie zemlje stati će se na put surovosti djece, prouzročenoj teškom bijedom i ratniin strahotama, odsutnošću roditclja i odgojitelja. U ovom odgojnom đjelovanju osobiti će udjel imati svećenstvo. Štete na crkvama, školama i župnim stanovima su ustanovljene; što je nmogogodišnjim nemarom, ratnim prilikama i slijepom mahnitošću samoga uzmičućeg neprijatelja razoreno, opet je u svjcsnom i mirnom fadu za korist i dobro cijeloga naroda popravljeno. Seljaku, što no je već od godina zapustivši plug i ralo svoja polja morao ostaviti neobfadjena, nije podano satno najboije sjeme, već takodjer i orudje i strojevi. Prema tome je cilj naše uprave u Crnoj Gori osim uzdržanja mira, reda, osim zdravstvenih i ređarstvenih mjera, prije svega pođizanje blagostanja, pomicanje trgovine i jedinstvena pfavednost u svemu. Tko nas u tome želi čestito pomagati, dobro nam došao; tko bi nas niskim rovarenjem pokušao smetati, neka si sam pripiše posljedice". Svfšavajući, vele „Cetinjske Novinc“: A Crna Gora neka odsele Izgleda bolju budućnost, ne protiv već sa AustroUgarskom. Hcjnoviie Drzojovne vlIestL Austro-ugarskl zarobljenicl u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina’.) Lugano, 25. avgusta. Austro-ugarski zarobljenici, koji su dopali u srpsko ropstvo i koji su do sad bili smješteni u A v i n a r i, premješteni su sada u Francusku, izuzimaiući one, koji govore talijanski.

GHd I OKfiifCS. Katclička služba božija. Sutra, u nedjelju (27. avgusta) služiće se: U Konaku u 8 sati u jutfu sv. misa za vojništvo, kojoj ima slobodan pristup i građjanstvo. 2. U župskoj crkvi, (Posianička ulica): u 8 sati sv. misa za školsku djecu, u 10 sati srpsko-hrvatska propovijed i pjevana sv. misa, u 5 sati po podne večernja. U radne dane je prva misa u pol sedain, a druga u pol osam sati.

Doisla, taj rad nije lak, ali kako ga valja vršiti i kakve plodove on mora donijeti. tcme nas uči Tiiallćczyjevo dieic. E. K. frIzuješta] o Srtima sa Krfa. 46. G. A r s e n i j u R a d o v i ć u, Hajduk Veljkova ulica 23. Čačak. Zdrav sam i mnogo pozdravljam. Tvoj sin Miodrag. 47. A 1 c k s i N i k o 1 i ć u, Trnska ulica 10, Beograd. Zdfav sam i mnogo pozdravljam. Stanoje. 43. T. Hoftnann (?). Llvnica gvoždja, Sarajevska ulica 35, Beograd. Javite kod kuče da sam zdrav. Stanoje. 49. G. Milutinu Vidojkoviću, se!o Zrvenje, Knjaževac. Svl smo zdravi i pozdravljamo. Dobrosav Nikodijevič, Brata 1 Serafim javite to Todoru Ivanoviću Balanac. 50. G-dji Mileni Jeremić, selo KruŠevija, Lazarevac. Pozdrav od tebe i od sina. Spasoje Jeremić. 51. G.Jevremu Markovlću, selo Kula, Požirevac, za dedu. Zdrav sam i mnogo pozdravljam kao i Baja, čiča Milosav, DjVra, Mijajlo, Milan, Stefan. Vaš Marko. 52. Leli Mflivojevič, Hilendarska 25, Beograd. Zđrav sam 1 mnogo pozdravIjam. Dimitrije Stanojević. 53. G-dji Petra Stojanovića, selo Radinci, Pirot. Zdrav sam, odgovorite. Vaš sin Dragomir. 54. G-dji Mileni Bogdanović, sslo Sekulić, Jsgodina. Zdrav sam, mnogo pozdrava. Vaš Milo*. 55. G-djl Živanl Žlvković, selo Kaltnovac, UtL Zdrav sam. Pozdrav od Zarija 1 Marinka, koji su takodje zdravL Martnko.

HoroUnn prlvredo. Trgovački saobraćaj sa Bugarskom 1 Turskom. Pošto je uslijed ovog rata dugo vremena bio gotovo sasvim pfekinut, sada se radi u veliko na tome, da se saobraćaj sa Turskom i Bugarskom uputi novim pravcem i nanovo organizuje. Kao ugied za to služiće novo uredjenje saobraćaja sa Ruinunjskom. Tako njemačko središnje društvo za kupovinu priprema saobraćaj osobne robe sa Bugarskom po ugledu na takozvane „Carme n“-vozove za Rumunjsku. No i u Austro-Ugarskoj već se priprema tefen za uredjenje toga saobraćaja, gdje se vode pregovori sa nadležnim turskim i bugarskim krugovima. Ovaj će saobraćaj organizovati ured za saobraćaj robom, koji obavlja i razmjenu robe sa Rumunjskom putem ,,Merkur“-transporata. Najzad i ugarska vlada pristupila je ođgovarajućim mjerama za uredjenje toga saobračaja. Kako čujeino ij Budimpešte, već odavno se kako u Ugarskoj, tako Turskoj i Bugarskoj čuje želja za uspostavljanje osobnog prometa robom, ali se ta želja do sada nije mogla ispuniti iz razumljivih vajničkih obzira. Sada pak otpočeli su medju nadležnima pregovori, koji opravdavaju nadu, da će trgovačka veza izmedju Ugarske i obeju zeinalja u najkraćem vrememi uzeti vrlo intenzivnog poleta. Radi se o tome, da se poput „Merkur“-vozova za Rumunjsku odsad upute i naročiti teretni vozovi za Bugarsku i Tufsku. Vozovi za Bugarsku dobiće ime ,,M arički vozovi", a oni za Tursku „0 smanovi vozovi". Odgovarajući željama trgovačkih krugova, ovo će piisnje biti riješeno na taj način, da će se rukovodjenje robnim saobraćajem za Bugarsku i Tursku povjeriti uredu za promet robom. Ovo se proširenje djelokruga ovog ureda imalo u vidu već pri samom njegrč voin osnivanju. Izgleda da će ovi planovi biti priveđeni u djelo već septembra mjeseca. U tom će slučaju središnji saobraćaj robom u Sofiji i Carigradu otvoriti ispostave, te isto kao i u saobraćaju sa Rumunjskom, u pogledu saobraćaja sa Bugarskom i Turskom, uživati monopol. Namjerava se, da dnevno po jedan ,,Marički“ i „Osmanov" voz krene iz monarhije. Kao kod za ,,Merkurske“ vozove, i za ove će se vozove urediti zbirne.stanice, koje neće biti identične sa zbitnimi stanicama „Merkurskih" vozova, frošto 1 ovi naravno idu drugim pravcem. „Afiarički" i „OsmanovT* vozovi ići će preko Pešte za SuboticuZemun—Beogfad—Niš—Sofija—Carigrad. Pri povratku ovi će vozovi dovlačiti bugarskn i tursku robu u monarhiju. Bečka burza. K. B. Beč, 25. avgusta. U prvoj fazi burze nastavljena je popravka pod uticajem momenta, koji su već juče povoljno uticali na hurzu. Tom su prilikom življe tražene željezne, oružne i pojedine bankarske'vrijieidnosti, te plovidbene i šećerne dionice. U docnijem toku javiše se objavljivanja o dobitima, čime je izvršen osjetan pritisak na vodeće kulisne papire, uslijed čega je posao nešto izgubio u pogleđu živosti, ali inače ostao ugodan. Rentno je tržište ostalo nepromijenjeno čvrsto.

Zoanlčne ctijave. Objava. Školska godina 1916.—1917. počinje 1. septembra. Toga dana počinje upis u svima narođnitn školama, koje su podčinjene c. i k. zapovjedništvu mosne bfane i grada Beo-

56. G. g. Kneževiću i Radovanoviću, Kraljevo. Bosa 1 Steva zdravi su, neznam gdje je Kosta. Damnjan Račić. 57. G. R s d e n k u S a v i ć u, Vražogrnac, Zajećar. Tihomir i Sveta idu u školu, svi su zdravi. Milivoje. 58. G. R a d e n k u S a v i ć u, Vražogrnac, Zaječar. Zdravl smo i pozdravljamo. Tihomir, Milivoje i Svetislav. 59. G-djiLuke M. Petrovića, Car Lazara ulica 15, Čaćak. Sava otišao u Afiiku. Pozdrav. Zdrav sam. Miloje. 60. G-dji Anci Kulesić, selo Pmjavor. Živi smo i zdravi. Ilija, Ranislav, Dobiosav i Velimir. 61. G. DragojI-u_Popoviću, selo Drenovac, Šabac. Dragi roditelji, mi smo zdravi. Pozdrav. Živan Popovič, Milivoje Arnautović. 62. G. Savi Arnautoviću, seio Prićinović, šabac. Vidi predbodni izvještaj br. 61. 63. G-djl Jelici Gavrilović. Trebosilje, Loznica. Srdačai pozdrav od Mihajla Matića, Dragoslava i Ljubomira. 64. PoleksljiJovana Perovića Starine Novaka ul. 6, Kragujevac. Zdravi smo i živi. Pozdravite Ciku, Jovu, Lelu, Anku, Danu i sve ostale. Voja 1 Marko. 65. G-dji Jelisavetl Novitović, kafana kod ,Topa*, Valjevo. Zdravi smo sa Budom. Tvoj sin Aleksandar. 66. G-dji Stojanki Novitović, Kralja Petra ul. 247, Kosovska Mitrovica. Zdrav sam. Primam platu i imam dcsta novaca. Aleksandar. 67. G. Živojinu Novitoviću, Valjevo-Divd. Zdrav sam sa Dragomirom Jovanovićem. Tvoj sin Aleksandar. 68. 111 j 1 Milovanovlću, selo Malo Orašje, Smederevo. Zdrav um u Svetislavom, Kostom t Mikom. Vojlslav.

grada I koje se nalaze u području opštine grada Beograda i trajaće do zaključno 5. septembra. Roditelji, odnosno staraoci djece, koja podležu školskoj obavezi, oba spola od napunjene 6. do napunjene 12. godine života dužni su ih za vfijeme od 1.—5. septembra, izmedju 8 i 12 sati prije podne i od 3 i 5 sati poslije podne prijaviti školi, koja im je najbliža mjestu stanovanja. Prijave za školu primaju se u području grada Beograda: u školskoj zgfadi Bitoljska ulica 50, u školskoj zgradi Car-Dušanova ulica 13, u školskoj zgradi Kraljice Natalije ul. 100, u školskoj zgradi Makenzijeva ulica 40, u novootvorenoj školi na Smederevskom „ dfumu i u c. i k. guvernemanskoj školi, Kraljice Natalije ulica 3i. U c. i k. guvernemansku školu primaju se samo djeca austfijskih, ugarskih i njeniačkih podanika. Valja da ponesu djeca koja će se tck upisati krštenicu, svjedočanstvo o kalamljenju boginja i policijsku prijavu, svi drugi učenici sve dosad upotrebljavane školske knjige. Osim toga, djeca, lcoja se imaju upisati, valja da dodju u pratnji svojih roditelja, odnosno staralaca. Povodom otvaranja nove školske godine ponova se skfeće pažiija na to, da za djecu od punih 6 do punih 12 godina života postoji školska obaveza i da su prema tome roditelji odnosno staraoci takve djece obave>zni, da ih prijave radi učenja škole. Propuštanja ove prijave iz kakvog mu drago uzfoka ili prijave poslije 5. septembra bez dovoljnog opravdanja biće kažnjena. Za zapovjednika mosne brane i grada Beograda, kao okružni zapovjednik: F r a n z, m. p., majof. O b j a v a. Sud c. i k. mosne brane i zapovjedništva grada Beograda odobrio je tvrtki Heinrich Franck i sinovi, povl. tvornici dometka kaie u L i n z u n/D obnovljenje svoga kod bivšeg srpskog trgovačkog suda u Beogradu pod br. 23.040 i 23041/1916. protokolisanog i registrovanog žiga za daljih deset godina raćunaći od 11. septembra 1916., sa isključivira pravom upotrebe za podrućje c. i k. generalne gubernije u Srbiji za dometke kafe, njene zamotke i etikiranje. Bograd, 11. avgusta 1916. Sud c. i k. mosne brane i zapovjedništva grada Beograda.

Knjlžeunost. Hrvatsk* biografijski riječnik izdaje Jugoslavenska akademija znanosti i umjet.nosti s novčanom potporom c. i kr. generalmajora Marka pl. CZERLJENA. Priposlan nam je ogledni arak toga lijepoga pothvata Jugoslavenske akademije, te ovdje priopćujemo, što saina izdavateljica veli o otpočetom novom djciu. iznositrio ovdje arak djela, koje je početko.n godine 1915. odlučila Akademija izdaii, da time zadovoiji davno osjećanu opću književnu potrebu. Odmah poslije izvršenja toga djela imale bi se započeti radnje oko izdavanja „Hrvatskcga stvarnoga riječnika", tako da bi ota ova djela podavala u širokom ops' gu, .a alfabetskom porednjom, cijelo šaaašnje znanje, a na osnovi nauke, o prošlosti i sadašnjosti naroda hrvatskoga.

69. G-dji Persl Bošković, Bijelo Polje, Obrenovac. Zdrav sam sa sinovima. Zajedno smo. Milan. 70. G-dji Draginji Jovanović, Kalinovac, Ub. Svi smo zdravi. Mnogo pozdrava. Ljuba, Milorad, Ljuba Jurišić, Draga, Čeda Tomin. Tihomir. 71. G. Mllivoju M i 1 u ti n o v i ć u, selo Dobrnje, Petrovac. Zdrav sam. Vaš Sava. 72. G. Petru Pejiću, Pirot. Zdravi smo i pozdravljamo. Dada, Pola, Milan Lilić. 73. G. Janku Stojanoviću, trg., za g-dju Protićku, Kruševac. Zdrav sam. Mile u. školi u Francuskoj. Predrag. 74. G-dja VasiljaMitrović, Cigamaia, Požarevac. Molim te gledaj dete. Zdrav sam. Dragoljub. 75. G. Pavlu Dubonjcu, selo Jagnjilo, Mtadenovac. Zdrav sam. Pozdravi sve. Mileta. 76. G-dji Jagliki Čakarljskoj, selo Ravna Reka, Vladičin Han. Janica je samnom. Svi zdravi. Stanko Steianović. 77. G.Spiridonu Tanaskoviću, selo Kačer, Užice. Zdrav sam. Primi pozdrav, Ljubomlr. 78. G. A 1 e k s i L111 ć u, Temska, Pirot. Pozdravljaju te sin Micko i Mllan Litić. 79. G. Kuzmanu Liliću, selo Teraska, Pirot. Zdrav sam. Pozdravi Jovu, Josu, Ružu i sve. Milan. 80. Gospodinu Blagoju Stojanov 1 ć u, seio Zigolj, srez dobrocki, okrug toplički. Prokuplje. Dragi oče, zdravi smo. Ljubica, Novica, Milun, Milisav i Cika. Pozdrav maloj RosL Nezna mgdje su: Randjel i Milivoje. Tvoj sim Stevan DimitriJević. 81. Gospodji Milevi Dimitrijević, Selanac (Jelenac), Aleksinac. Pozdravi sve i djecu. Zdrav sam. Dragoljub. (Nastaviće se).

tj „Hrvatski biografijski riječnik" ući če živo opisi ili bar kratke životopisne naporr.ene — ako rađi nestašice gracije ili radi manje važnosti ne budu životopisi mogući — sviii onih ljudi • (plemerta i perodica), koji su se u opseg.i lirvatskili zemalja počevši od najstarijlh vrenena, pa sve do danas, makar čime Is.akli i — maio ili mnogo sudjclovali H r.arodnom razvoju: kraIjevi, velikaši, 'vojskovodje, svećeniei, politici, upr.ivnici, učenjaci, književnici, umjetnici, g azbenici, veiiki trgovci i brodari, vei ki ^dobrotvori, knjižari itd.; ovamo pak pripadaju oni domaći Ijudi, koji -su djeicvali u tudjini, ali i oni tudji Ijudi, koji su radili u krilu naroda hrvatskoga. Po utviđjenoj osnovi akademije imao bi se sav rukopis dovršiti do konca 191 ( ). godine, a god. 1920. imao bl se izdati taj „Hrvatski biografijski riječnik", koji će opsezatj oko 80 štampanili araka u obliku i slovima ovoga oglcdnoga arka. Uzmognu Ii se ti rokovi pokratiti, učiniće se i to. članci će biti opsežniji, srednji ili kratki, već prema važnosti lica, kojo se obradjuje. a i prama obilju ili oskudici pouzđanih vijesti o tim iicima. Raznmijc se, da ni samo uređništvo riječn : ka, — koliko mu se i mora dopustiti sioboda pokraćivanja i nadopunjivanja poslanih mu članaka — ne će moći pctpuno simetrički ujeđnoličiti individuainost i shvaćanje pisaca tili članaka, naših suradnika. Ovom pak prilikom moiimo sve naše stručnjakd iii dobre pozravaoce dotičnih materija,ako ih s kojega god razloga ne stigne naš posebno njima upravljeni poviz, da se s adresom na Jugoslavensku akademiju što prije jave: Jesu li voljnl preuzeti obradjivanje kojega članka, a ujedno da r.am označe i to, koji bi ta članci bili; u isti mah molimo i sve hrvatske rodoljube, koji imaju kakvu gradju, prikladnu za ovo naše djelo, neka nam to jave. U ovaj smo ogledni arak uvrstili izbor iz onih rukopisa, koji su napisanl u ova prva dva ntjeseca našega radaj to je i razlog. da je zastupan samo neki hroj strtika.

Saopšienjs o nestalinE 1574—27652. 7. G. V 1 a d i r i r R a-< d i v o j e v i ć, Loznica. Milan i bfat Milutin su zdravi. 8. Gospodja Zora G. Jovanovh ća, Kraljevo. Gojko je zdrav. 9. Zorka V. Prekića, Lipovae* Veljko je zdrav. Dijete Miša je u Francuskoj. 10. Leposava M. Ognjanovi<? T Borač, srez Gruž, okrug Kragujevačtn Mladen je zdrav. 11. Sevdokija Panajotović, Pifot. Dr. Jova je zdrav. 12. G. I g n j a t T r a j k o v i ć, Kragujevac. Miloš je zdrav. {13. Gospodja Anka Dimitrijević, Skoplje. Miloš je zdrav. 14. Proka G. 11 i ć, Rajkovac-Mladenovac. Dragoljub je zdrav. 15. Q. Petar Torbarević, Konare, Smederevo. Branko, Cane, Žika, Živojin, zdravi su. 16. Oospodja C a n a Ra u m o v i ć uđova sud., Leskovac. Joca i Luka zdravi. Mile u Švajcarskoj. 17. Marija Ristić, udov., Bitolj ili Leskovac. Obrad je u Francuskoj, on i Joca su zđravi. Djoka Isaka Osmanbegovića u Francuskoj. 18. Z o r k a M. P a v 1 o v i ć, Beograd, Bitoljska 62, ili Sopot ili Kraljevo. Pavle je zđrav. 19. M i 1 e v a B i r č a n i n, Valjevo. Sin llija je zdrav kod strica Sime, novaca ima, kako je Tanče. 20. Anka Prikelmajera, Valjevo. Joca je zdrav i na dobrom mjestu sa medec. Ilijom. Djura je kod ujaka zdravo. 21. Zorka D r. VI. Popovića, Valjevo. Dr. Vlada je zdrav. Da se ne brinu za Koku, Vladu i Taska. 22. Kosara Mijuškovlć, Valjcvo. Pukovnik Aleksa je zdrav. 23. Milka Zdravković, Beograd, Jovanova ul. 52. Milan je zdrav. 24. Gospodin Jovan Petrović, pensioner, Beograd, Baba Višnjina 69. Vukosava, Dragutin, Mika i Puša zdravi s:i. 25. Trajko Marković, Beograd, Mutapova ul. 2. Vukosava je zdrava. 26. Zorka Daničić, Beograd, Hotel „Grčka kraljica". Vukosava je zdrava. 27. Sofija Karić, Niš. Levu i svi ostali zdravi su. Svetozar R. Bujošević, Universitiitstrasse 47/111. Izvještava uredništvo „Beogradskih Novina" o slijedcćiin: 1575. M i 1 a n Z a r i ć, profesor u pensiji u Kruševcu, izvještava se, da su Dušan, Dragan, Kosta i Miša zdravo, za nas ne brinite, javite se preko „Beogradskih Novina" ili Bujoševića u ZCrichu, što prije. 1577. Todoru Kamenoviću, kavanaru, Beograd, Kralja Aleksandra ul. bf. 100. Tvoj sin, a moj kum Bora živ i zdravo je, uči školu, moli da mu pošiješ novaca, sin Toše Stojanovića na jevrejskom groblju, Dragoslav slikar, fiv jeRaspitujem za sina Vlade Veljkovića, javite se preko »Beogfadskih Novina". Bujošević .