Београдске новине

8. šeptembra 1916.

Beogradske Norine

Petak

Broj 806.

gletiu Švedske, politika sa deviz .m sebi ruke", koja se već odomaćila u Londonu prema Švedskoj u vezi sa suzbijanjem švedskog poštanskog saobraćaja, sa željom za kontrolom nad švedskorn irgovinom, te najzad famozna zabrana izvoza za Švedsku, kojom se želi staviti kao neka granica apetitu svakog pojedinog Švedjana; potpuno nerazunijevanje najživotnijih švedskih inte'esa u Francuskoj; sve se to ovdje u vrlo širokim krugovima smatra Predznacima mnogo ozbiljnije igre, u kojoj nasilje sila sporazuma otkriti karte i reći: r a t i I i m i r! švedska zazire od toga. Ali srećcm. Švcdska već dan danju ne daje povoda nikakvoj sumnji odnosno riješenja, koje će joj diktovati politička mudrost i poiitička pristojnost u moinentu kada će ucjenjivači sporazuma reći posljednju riječ. Već je u jutrošr.iem uvodniku pod značajnim naslovom ..Rumunjska kao primjer", dala je ovdašnja „Stockholms Tidning en “, _ ifoja se vrlo često smatra organom sadašnje švedske vlade, — odgovor na pitanje, o kojemu je ovdje riječ, i to odgovor, koji će, nadamo se dobro razumjeli u ministarskim kabinetima sila sporazutna. Stupanje Rumunjske u akciju, veli se ovdje, izazvalo je u našoj zemlj’ opšte negodovanje, kao što već ni lane pridruživanje Italije neprijateljima svojih saveznika nije baš bilo pozdjavijeno s oduševljenjem. Proročanstva. veli se dalje, da bi se Švedska nasilnim mjerama mogla prinuditi na pristupanje Sporazumu, jesu jeđino dokaz potpuno nepolitičkog i nelogičnog tOKa misli. Vodeći državnici sila sporazuma neka imaju na umu, da, ako bi ipak na kraju krajeva kakvim nasilniin mjerama pošlo za rukom da Švcđsku uvuku u rat, to bi stupanje u rat znaćilo pridruživanje Švedske s r edišnjim vlastima! Ove zadnje riječi ispisane su i u orgitialnom članku kurzivnim slovima. „Engleska i Rusija“, veli se dalje doslovce, ,,sa svojom besprekidnom politikom blokade i neprestanim povrijedama prava izazivaju u našoj zemlji raspoloženje, koja idu tako dalcko, da otvoreno traže s t up a n j e u r a t n a s t r a n i N j eiri a č k e. ’ Još je u živoj uspomeni, šta je list ,.D a g e n s N y h e t e r“, koji je još do skora bio oduševljen pristalica sila sporazuma, rekao Rusima prilikom njihovog posljednjeg pornorskog skandala, knda je jedna ruska podmornica zlo1 potrcbila švedsku zastavu da na pre"'nati ia.dan njemački trgovački broJ. Te rijcči, za koje smo ovdje (t. j. u „Vossische Z e i t u n g) javili, potpuno odgovaraju izjavi vladinog lista, o kojoj smo danas govorili, tako se može reći, da su danas oba đo sada pro f ivnička tabora složna u tome pogledu. Nadajmo se, da će u Londonu i Petrogradu razumjeti čemu se imaju nadati od Švedske, i to od cijelei jednodušne Švedske.

Rot so Rumunjskom. Zouzete tvnUoue Tutrakun. Zvanični njemački izvještaj. K. B. BerJin, 7. septembra. Pobjedonosne njemačke i bugarske čete zauzele su jurišem jako utvrdjeno mjesto Tutrakan. Pobjedni njihov plijen iznosi prema dosadanjim vijestima 20.000 neprijateljskih vojnika, od toga dva generala i 400 drugih časnika, dok je dosada zaplijenjeno preko stotinu topova. Osim toga su gubici NRumunja vrlo teški. Odbijen je snažan napad Rusa preina Dobriču.

maseobina, stvorivši time duliovno sredstvo izmedju one i ove epohe. Na završetku treba spomenuti, da stara srpska umjetnost skriva-bez sumnje i dosta originalnili, narodnih crta, od kojih će se svakako naći neke i u arhitektuil srpskoj, naročito u ornaineiitici. Trelialo bi samo preduzeti stručno traguc.i za njima. Pri tom bi valjalo pokloniti paznju izvjesnim ornamentalnim motivima na bogumilskim nadgrđbnim spomenicima u Bosni, jer izgleda, da su neki- od ovih motiva prešli u srpsko ćilimarstvo i arhitektonsku ornamentiku . . . * * * Najljepši spomenici prošlosti srpske, propadaju svakim danom sve više, i sve se više gasi uspomena na kulturni rad srpskoga naroda iz minulih vremena. Bijedno stanje, u kom se nalaze spomenici stare srpske umjetnosti u granicama Srbije i van njih, imperativno nalaže, da se n interesu nauke, koja pripada c(jelom kultumom svijetu, ovi spomenici sačuvajn budućnosti. Krajnje je vrijeme, da se od daljeg propadanja osigura ono, što se može osigurati, i da se sve najiscrpnije prouči, restauriše, snimi i u repfodukciji za uvijek očuva. Brižljivim radom u tom pravcu postigao bi se u kratkom roku znatan uspjeh, koji bi obogatio kulturnu povijest, a uz to pružio stručnim ljudima mogućnosti za lakše i svestranije prouča- anje spomenika srpske umjetnosti i prošlosti. '

Nove pojedinosti. K. B. Beč, 7. septembra. Zvanicno se javlja: Južno od Dunava, zauzeli su Nijemci i Bugari rumunjski dunavski mostobran T u t r ak a n, i io na juriš, poslije dvodnevne borbe. Zarobljeno je 21.000 vojnika, 400 časn'ka od kojih dva generala i mnogo komanianata pukova. Zaplijenjeno jc 100 topova, 2 zastave, mnogo ratnog materija'a. Ostatak Rumunja prebjegao je prekc Lhinava, pri čemu se mnogi podaviše. U Dobrudži Rugari zauzeše Dobrtč, Ba ! čak i Kavarnu. Bugarsko nadiranje. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua“.) Sofija, 7. septembra. U krvavim bojevima u Dobrudži povratiše B u g a r i one gradove u D obrudži, koji su im godine 1913. oduzeti. Tako su osvojUi Afkadinar i Portgunar kao i druga mjesta, tako, đa je prekinuta veza Rumunja sa Dobričem, Silistrom i Tutrakanom. Bugarska vojska napreduje i kod Medžidije, te nije daleko čas, kad će i ta spojna linija Rumunja biti prekinuta. Bježeći rumunjski vojnici bacaju od sebe oružje i municiju. U vazdušnoj borbi izgubili su Rumunji odmah pri prvom napad jednu svoju sopstvenu letiiicu i tri letilice francuskog porijekla. Na maćedonskom bojištu, na frontu generala S a r r a i 1 a vlada živahna djelatnost, Srbi su ponovno napadali, ali su uvijek opet suzbijani. Strah od Zeppelina u Bukareštu. (Naročiti brzojav nBeogradskih NovinaaJ Zeneva, 7. septembra. Prema jednoj bukareštanskoj vijesti, uslijed zadnjib vazdušnih napada, unućnije stanovništvo napušta Bukarešt. Vlada ne čini nikakve smijetnje tome bjegstvu. Borbe u DobrudžL K. B. Berlin, 7. septembra. Zvanićno se javlja: U saradnji sa b ug a r s k i ni suvozemnim i pomorskiin snagama njemačke pomorske ietilice 4. o. mj. s uspjehom napadoše boinbama r umunjske baterije i pješačke položaje u D o b r u d ž i, kao i stanicu i skladišta ulja u Konstanci. Neutralnost Švajcarske i Nizozemske. K. B. Berlin, 7. septembra. Po nalogu svoje vlade izjavio je švajcarski i iirzozemski poslanik neutralnost svojih vlada u ratu Njemačke protiv Rumunjske. Neutralnost Španije. K. B. Madrid, 7. septembra. Španjolska je vlada izjavila zvauićno svoju neutralnost u ratu središnjih vlasti protiv Rumunjske. Izjava niinistra predsjednika Radoslavova. K. B. Sofija, 7. septembra. U razgovoru sa sofijskiin dopisnik..in „Kolnische Zeitung“-a, r „ ?c bugarski ininistar predsjednik R a d o s 1 av o v, da uspjesi bugarske \ ojske u D ob r u d ž i najbolje dokazuju v e 1 i k u spremu bugarske vojske i dobar duh, koji vlada u vojsci. Vojska jedva iščekuje ćas, kada će sa Rumunjima obračunati stare rač u n e. Što je Bugarska tek četvrti dan objavila rat Rumunjskoj, dogodilo se to samo iz vojnih ra.zloga, dok su se svršile sve pripreme Bugarske i njenih saveznika. Po mišljenju ministra predsjednika ovo je sada nastupila posljednja faza rata, u kojem će saveznici odnijeti odlučnu pobjedu. Vandalstvo rumunjskih vlasti. K. B. Koln. 7. septembra. Dopisnik ,,K 61 n i s c h e Z e i t u n g a“ javlja iz S o f i j e, da prema pouzdanim zvaničnim vijestima, rumunjske v 1 as t i kod svog povlačenja iz Dobrudže pale sva sela, a bugarsko žiteljstvo muče na najgrozniji način. U Palbunu je stiglo preko tri hiljade izbjeglica. Ovo još više podjaruje bugarske vojnike protiv Rumunja, a za boj. Otputovali poslanici. K. B. Berlin, 7. septembra. Jedan brzojav iz Kopenhagena javlja iz Bukarešta: Osoblje poslanstva središnjih vlasti već je otputovalo iz rumunjske prijestolnice. Ono je zasebnim vozom otpravljeno do ruske granice pa će se preko R u s i j e, F i n s k e i Š v e d s ke vratiti u svoju domovinu. Odlazak runiuujskog konzula. (Naročiti brzoiuv „Iteosradskih Novina'.) Budimpešta, 7. septcmbra. Danas u dva sata po podne otputovao je za Beč ovdašnji rumunjski generalni konzul sa cijelim osobljem konzulata. Još se nezna kuda će se oni krenuti iz Beča. U Beču će se oni pridružiti osoblju tamošnjeg rumunjskog poslanstva. Danas je američki konzui primio agende rumunjskog konzulata, pošto je njemu predana zaštita rumunjskih podanika u Ugarskoj. Zaštita Rumuuja u Turskoj. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina’.) Carigrad, 7. septembra. Američki poslanik preduzeo je zaštitu interesa rumunjskih podanika u Turskoj.

Borbe nu zopodu. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 6. septembra. Tri sata posiije podue: Sjeverno od S o m m e neprijatelj u toku noći nije pokušavao nikakve protunapude. Na pojcuinim mjestima fronta i dalje traje topuička borba. Južno od Somme Nijemci u više maha napadoše nove francuske položaje južno od Deniscourta i u prilazima mjesta B e r r y-e n-S a n t e r r e. Svi ovi napadi skrhali su se u našoj pregradnoj vatri, a neprijatelj je u njima pretrpio teških gubitaka. Na desnoj obali Maase neprijatelj je sinoć u 8 sati preduzeo napad na selo F1 e u r y. Pod žestokoni vatrorn našili inašinskih pušaka, Nijemci nijesu uspjeh da se primaknu. Broj zarobljenika zadobivenilt u odsjeku istoćno od F1 e u r y a popeo se za 4U. U L o t a r i ngiji iznenadismo svojom vatroni jedno jako njemačko odjeljenje u momentu, kada je htjelo na prepad zauzeti jedno francusko istaknuto stražarsko injesto. Nijeinci su rastureni. Inače je noć svuda prX)šla na miru. K. B. Paris, 6. septembra. 11. sati u večer: Sjeverno od S o m ni e žestoka topnička borba bez pješadijske djelatnosti. Južno od Somm e prešle su naše čete ponovo u napad sa uspjehom. Uzeli smo nekoliko njemačkih streljačkih rovova jugo-istočno oa Belloy. Jednim živahnim napadom naše pješadije protivu sela Bern y-en-S anterse zauzeli smo veći dio tog sela i istakli smo naša odjeljenja do južnog ugla parka izmedju Vermandovillersa i C h i 11 y. Veoma ogorčenom borbom zauzeli smo jedan dio Vcrmandovillersa do druma koji odatle vodi za Estrees. Dalie južno, u predjelu, koji se graniči sa C h a u I n e s i C h i 11 y, osvojili smo i druge streljačke rovove i istakli smo našu prvtt iiniju neposredno do predjela Chauincsa i duž željezničke pruge C h a u I n e—R o y e. Broj zarobljenika dobijenih u toku dana izgleda da je vrlo znatan. ali nije još tačno poznat. Na dcsnoj obali Maase s večeri živahna topovska vatra u odsjeku šume V a u x i C h a p i t r e. Na ostalom frontu prošao jc dan srazmjerno mirno. Engleski izvještaj. K. B. London, 6. septembra. Poslije podne: Poslije utvrdjenja zauzeli smo još cijelu šumu L e u z e. Borba oko sela i šume Combles traje još dalje. Prošle smo noći pustili sa uspjehom zagušiive plinove protiv položaja kod G o m m ec o u r t - a.

Borbe u tlućedoniji. Francuski izvještaj. K. B. Solun, 6. soptembra. Zapovjedništvo istočne vojske javlja: U toku jučerašnjeg dana nije bilo pješačkog djelovanja. Bilo je žestoke topničke borbe u oblasti Strume i Dojranskog jezera, kao i na cijelom srpskom frontu. Engleski izvještap K. B. Solun, 6. septembra. Na fronti S t r u m e vode se izvidnički bojevi na zapadnoj obali rijeke izmedju Orljaka i mosta kod Komarjana. Na Dojranskom frontu pucalo je neprijateljsko topništvo puna tri sata na naše položaje. Borbe u Albaniji. Talijanski izvještaj. K. B. Rim, 4. septembra. 2. ov. mj. naši bersaljerci i puč k i u s t a š i preduzeše sjajan prepad na desnu obalu V o j u š e. Naši hrabri pučki ustaši predjoše rijeku rzmedju S k o f a j a i Redžebaja i poslije ogorčene borbe zauzeše na juriš selo K u t u. Za to vrijeme bersaljerci zaposjedoše D r i ž a v e i položaje na brdu Gradišti. Žestoki protunapadi odbijeni su, no u večer naše se čete, po izvršenjti toga zadatka, vratiše na lijevu obalu V o j u š e. Jcdno bersaljersko odjeljenje ostalo je na brdu T r u b u i tek 3. poslije podne vratilo se u naše ređove, neometano od protivnika. Neprijatelj je izgubio 34 zarobljenika, koji svi pripadaju redovnoj austrijskoj vojsci. Zaplijenjena su i slagališta municije i životnih namirnica.

Austro-Usarska. Ugarski sabor. Grof Tisza o rumunjskim š a n s a m a. K. B. Budimpešta, 7. septembra. Odgovarajući na interpelaciju o osiguranju E r d e 1 j a ministar predsjednik Tisza je izjavio: Upad naših izdajničkih susjeda postigao je istina trenutni uspjeh, ali će tek budućnost pokazati, da li je rumunjska vojna uprava pravilno strategijski postupala, da se četama, koje za rat nijesu bile još potpuno spremne, otpočne - napad. Ja se nadam, da ćemo mi uskoro, na osnovu za nas povoljnih činjenica, moći o tome izvesti ocjenu. Većina je sa odobravanjem primlla odgovor ministra predsjednika k znanju. Andrassyev i Apponyiev p r i j e d 1 o g. K. B. Budimpešta, 7. septembra. Posiar.ik Anđrassy je obrazložio svoj prijedlog odnosno saziva delegacija.

Zamjera vladi, što nije sve učinila kako prema Italiji tako i prema Rumunjskoj, da se novi rat izbjegne. Ministar predsjeđnik T i s z a je, u sred živahnog protesta opozicije, s pogledom na osvajačku gramzljivost Italije i Ruinunjske pobio da se vladi inogu činiti ma kakvi prekori. Isto tako pobio je i prijekor poslanika Andrassya, kao da je A u s t r oUgarska dockan ponudila Italiji ustupke ili da je to šta više činila iz straha; najzad je izjavio da pristaje, da se prijedlog Andrassyev stavi na dnevni red, i ako mu je on ineritorno protivan. Poslije ovoga je poslanik A p p o n y i obrazložio svoj prijedlog, prema kome bi se zakonom ministru spoljnjih poslova dalo mogućnosti da po potrebi izađje pred ugarski sab o r. Ministar predsjednik T i s z a je izjavio, da i ako se s prijedlogom meritorno ne slaže, pristaje da i taj prijedlog dodje na dnevni red. U tom je smislu sabor donio odluku za oba prijedloga. Poslije ovoga je produžena debata o poreskoin zakonu. Mnoge su interpelacije obrazložene od strane podnosilaca, medju njima i takve, koje se odnose na nedovoljnc mjcie u po gledu evakuacije Erdelja. Tajna sjednica. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Budimpešta, 7. septembra. Oko 11 sati prije podne otvorio je predsjeđnik Pavle pl. B e o t h y sjednicu parlamenta. U 11 3 /« kuća se konstituisala za tajnu sjednicu. Prijedlog grofa Julija Andrassya o sazivu delegacija staviće se na dnevni red za idući utornik. Prijedlog je već odštampan i razdijeljen medju posianike. Daszczynski povukao ostavku. K- B. Beč, 7. septembra. Kako saznaju „Poljska Izvješća'*, uslijed intervencije izvršnog odbgra galičke poljske socijaldemokratske stranke poslanik D a s zczynski povukao je svoju ostavku, koju je bio dao na svoj poslanički mandat u austrijskom parlamentu.

Rusijo. Novo ministarstvo. K. B. Milano, 7. septembra. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ javlja iz P e t r o g r a d a, da je pod upravom ministrii predsjednika Š t i r m e r a obrazovano novo ministarstvo, kojemu je dužnost snabdjevanje stanovništva drvima za ogrijev, a velegradova životnim namirnicama u opšte. Neredi u Moskvi. K. B. Stockholm, 7. septembra. Ovdašnjj )Da g b 1 a d e tf' u dopisu »z M o s k v e, koji je dobio od jednog oćevidca, veli: Onomađ je na jednoj od ovdašnjih željezničkih stanica prispjeo sanitetski voz prepun ranjenika. Voz je duže vremena stajao na stanici, a da niko n i j e poveo računa o ranjenicima. Ogorčena uslijed ovoga, nakupiia se pred stanicom velika masa svijeta i tražila je, da se njeguju ti ranjenici. Protivu njih poslata je vojska da uspostavi red, ali su se vojnici protivili da pucaju na n a r o d. Na to su protiv toga vojnog odjeljenja poslati jaki redarstveni odred i, uslijed čega je došlo do k r v a v i h s u k ob a.

Itolijo. Talijanskl izvještaj. K. B. Rim, 4. septembra. U F I e i m s k o j dolini neprijatelj je, dobivši pojačanja, poslije snažne topničke pripreme, izvršio dva uzastopna žestoka napada na položaje što smo ih osvojili na Cauriolu. Svaki put je neprijatelj zadržat našom vatrom. Kod Valle Brenta naši hrabri alpinski bataljuni odbaciše neprijatelja protunapadom na nož. Na ostalom dijelu fronta bilo je topničko djelovanje. Razvili smo našu živu djelatnost u dolini gornjega buta, te u odsjecima Plave i srednje Soče. Neprijareljski su letači bacali bombe na A1 u, te na doline Vanoi Baches, Cismon i Mis Cordevole, ne pričinivši nikakvu štetu.

Krizo u Grćkoj. Venizelos kod kralja. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“.) Ženeva, 7. septembra. Iz Atene se javlja: Idućih dana može se očekivati opšta mobilizacija. Predhodni pregovori nijesu još završeni. Grčki kralj primlo je Venizelosa u audijenciju i sporazumio se s njirne, da Z a i m i s za sada ostane na čeiu vlade.

Hninouije brzojavne vijesti. Spanija i rat. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novlna“.) Barcelona, 6. septembra. Kralj A1 f o n z o španski, držao je govor, u kojemu je rekao, da se Španija za svaki slučaj mora pridržavati naoružanog neutraliteta; no, rekao je, do sada hvala Bogu, ne postoji opasnost da Španija bude uvučena u rat. Pogreb poginulih njemačkih vojnika. K. B. Rotterdam, 7. septembfa. Prema vijesti Reuterovog ureda, obavljen je pogreb njemačkih vojnika, koji su poginuli kod poslijednjeg vazdušnog napada na Englesku na najsvečaniji način i uz vojne počasti. Pogrebu je prisu-

stvovaia velika množina građjana, koji su otkrite glave stupaii za lijesovima. Na odru je zapovjednika biio Mpisano' „Nepoznati njemački časnik, ko»i je pol ginuo kao zapovjednik vazdušnog broda”. Rat podmornica. K. B. London, 7. septembra. .Lloyds“ javlja da su se u W e ym o u t h u iskrcali kapetan i ljudstvo parobroda .Jeanne" (1198 tona zapreminej. Brod je potopljen.

črafi i cKdlcfi. Dobrotvorni konceraL Saopštavaju nam slijcdeće: Jnče j e u gostoljubivom stanu gradjanskog zemaijskog povjerenika Nj. Preuzvišenosti pL Thaloczy-a u korist erdeljskih izbjeglica priredjeno muzikalno veće, koje je priižilo vrlo prijatno razonodjenje svima prisutnima. Skućene' prostorije dale su samo ogranićenom broju gostiju mjesta. Medju ovima su bili: Nj. Preuzvišenost vojni glavni guverner general pješadije bar. pl. R e h m e n s gospodjom i nećakinjom gospođjicom Mizzi Spetzier, geiieralmajor pl. B a b i c h s pospodjom, generalmajor K u c h i n k a, supruga naćelnika štaba pukovnika Kerchnavve i glavnostožernog kapetana Ša f r a n e k a, otpravnik poslova njemačkog generalnog konzula savjetnik poslanstva F r e y t a g kao i poveći broj časnika i gradjanskih ćinovnika. Koncertni program, pun odabranih promjena, požnjeo je zasluženo priznanje. Sa klasičnim kompozicijama od Pngnin i - K r e i s 1 e r-a, W e b e r-a, a prije svega sa ,,Air“ od F. S. B a c h - a, a z; tim sa ,,C a n s o n e 11 a“ iz gudalačkog koncerta od Čajkovskog pokazao je gudački profesor Geza pl. Kresz svoju duboku muzikalnost, svoje shvatanje i svoj veliki nježan ton. Briljantna „Faust"fantazija od Wiemawskog dala mu je priliku, da pokaže svoju potpunu, zadivljavajuću tehniku, kojom lako i absolutno čisto raspolaže i da svojim vatrenim temperamentom, koji umije da obuzda □ duhu kompozicije, da zanese slušaoce. Umjetnika su naizmjence s razumjevanjem pratili generalštabni kapetan Šafranek, nadporučnik F i s c h e r i pomoćni liječnik dr. G r o s s. Nadporučnik Rupprecht prikazao se u pjesmama od Brahms-a j, romancom iz A i d e sa svojim dobro izvježbanim junačkim tenorom, koji je svojom čistoćom sve prožimao. Kapelnik C h y b a pjevao je pjesme od A b t - a, Pressler-a i H i 1 d a c h-a sa raspoloženom nježnošću i srdačnošću, a gdje je kompozicija iziskivala, on je znao da zanese slušaoce svojim snažnim glasom. Oba pjevača pratio je kapetan Šafranek sa isto toliko nježnim osjećajem, koliko t niuij.\d(nom karakteristikom. Na koncu pjevao ie kapetan D r a g i ć magjarske pjesme, kako je to rijetko ko u stanju da otpjeva. Njegovim kao somot mekanim baritonom prosto upjevao u srca pobožno slušajućeg društva. Pratnju je uzeo na sebe u posljednjem trenutku dr. G r o s s, koji se prosto nadticao s pjevačem u održanju takta i originaliteta. U prkos malenom broju gostiju skupilo se ipak 1000 kruna, koja je svota upućena svome cilju. Vanredni broj časopisa „Osterr. III. Rundschau" — „Beograd pod austrougarskom upravom“. Opšti interes, koji je publika pokazal? ovome izdanju, potpuno je opravdan. Nabavkom ovoga broja ne služi se samo ratno-dobrotvornim ciijevima, več se jednoviemeno dobija i lijepa uspomena za mile i drage na domu. Prodaju ovoga broja preduzela je iz prijateljstva izdavačka knjižaia ,Jugo-Istok“ D. D., Kralja Miiana ul. 83 (ugao Resavske ul.). Cjelokupan prihod od toga broja biče bez ikakvih odbitaka upućen dobrotvornom bazaru. Sem toga će se taj broj prodavati i u Zemunu na staničnoj knjižari. Porudžbine za unutrašnjost prima kancelarija c. i k. dobrotvoinog bazara u „Moskvi', Beograd Terazije. Cijena od broja 1 kruna.

.larodflfi pnvrzdfi. Bečka burza. K. B. Beč, 7. septembra. Obrt u efektima nije bio od nikakvog značaja, pošto zbog predstojećeg praznika i oskudice u jačem podstreku nije bilo volje za trgovanje. Raspoloženje u kulisama bilo je prilično čvrsto, a u samoj burzi manje podjednako. Kretanje tečajeva bilo je posve neznatno. Rudarske i oružničke dionice kao i neke mašinske vrijeđnosfl srazmjerno su se dobro držale, dok su naprotiv brodarske i petrolejske dionice slabije stojale. Uložni trg ostao je nephomijenjeno čvrst.

Rflzne vijesti. Instrumenat za mjerenje topline rvljezda. Prije nekoliko godina predao je pariškoj Academie des Sciences sam izumitelj fizičar Normainn jedan pi r ‘ CH metar za zvijezde. S ovim je instrumentom uspjelo izumitelju ustanoviti prilično tačno toplinu od jedno 60 zvijezda. Izmedja najmanje vrućih zvijezda jest naše sunce, koje ima možda samo 5.900°. Zvijezda^ CefeJ ima vrućinu izmedju 4.600° i 7.200°. Sjevernica ima možda do 9.800°, a PerzeJ “d 55.600° vrućine. U sunčanom sistemu bik^ ustanovila se temperatura od 60.000°, se rezultati doista posve dobro *la>JKu 0 podaclma spektralne analize.